Tramp “pazari” Grenland

Petar Popović

Predsednik SAD naložio da se izuči mogućnost američke kupovine Grenlanda od Danske. To je produžetak davnašnjih procenjivanja Vašingtona. Iz nekih razloga, mnogo ih je razumelo da se predsednik SAD samo šali
(ilustracija, Zašto Tramp želi da kupi Grenland)

Predsednik SAD Donald Tramp, koji se uskoro podiže na put u Poljsku i Danasku, naložio je službama “da razmotre ideju” američke kupovine Grenlada – najvećeg ostrva na svetu, čija je autonomna teritorija u sastavu Danske, objavio je pre tri dana američki Volstrit džornal, a odmah preneli i mnogi drugi listovi. Vest je senzacionalna.

Tramp je, to što je rekao kazao “sa varijacijama” u ozbiljnosti, napomenuo je WSJ. Ipak, nije se šalio govoreći o resursima i geopolitičkoj važnosti Grenlanda.

Na ostrvu iz tih razloga već jeste jedna američka vazduhoplovna baza.

grenland-reuters

Sneg iznad gradića Tasilak na Grenlandu

Nije na prodaju

“Mi nismo na prodaju!”, oglasila se još ni o čem ni upitana, mada premrzla već i na pomisao, autonomna vlada Grenlanda, preneo je u petak nemački Dojče vele.

Vlada Grenlanda je “odbacila ideju da bude kupljena od SAD”, objavilo je nemačko glasilo. Trudeći se “da hoda na prstima”, vlada je na svojoj veb-stranici “prošaputala” tri stvari:

“Mi imamo dobru saradnju sa SAD,  i mi to vidimo kao izraz povećanog interesovanja za investiranje u našoj zemlji..,” 

“...Naravno, Grenland nije na prodaju.”

“S obzirom da je vest neslužbena, vlada Grenlanda ništa dalje ne komentariše”, reagovala je vlada autonomnog Grenlanda.

Kopenhagen pak, oglasio se ne baš razgovetno, i on krajnje zatečen. Nekako u stilu, “pa, znamo mi gospodina, gospodin voli da se šali”.

“To bi trebalo da je prvoaprilska šala”, reagovao je bivši premijer Danske Lars Loke Rasmusen, tviterom.

Govornik Danske narodne partije Soren Espersen, zabrinuo se za Trampovo stanje. “Ako on istinski o tome razmišlja, onda je to finalni dokaz da je poludeo”, citiralo ga je nemačko glasilo.

U svakom slučaju, jedva da je bilo lista koji se nije “okliznio o Grenland”, povodom mogućne dalje sudbine “robe” na koju je “bacio oko” moćni kupac.

Onda je nastala tišina i samo je rečeno da pazar nije tema predstojeće Trampove posete Danskoj.

grenland-americka-baza-s

Američka vojna baza na Grenlandu (snimljeno 1989.)

Truman nudio sto miliona u zlatu

Ipak, nije Donald Tramp prvi predsednik SAD, kojem je srce zakucalo življe, pri pomisli na Grenland.

Naprotiv – 1860, pri predsedničkoj vlasti Endrju Dzonsona, Stejt department je izveo zaključak kako bi zaposedanje Grenlada, “prebogatog ribom i mineralnim resursima bilo vredna investicija”.

Korak napred u ostvarivanju te ambicije pružila je, međutim, tek administracija Hari Trumana, 1946. posle Drugog svetskog rata.

Truman je ponudio da kupi ostrvo. Ponudio je Danskoj da joj Amerika, u nadoknadu za Grenland, isplati – 100 miliona dolara u zlatu!

Na pola puta do Moskve

U Americi, u prvi plan su istaknuti vojni razlozi. “Ljudi su zaboravili koliko su mesta, kao Grenlad, bila važna u Hladnom ratu”, objasnio je motiv Vašingtona, Ronald E. Doel, profesor istorije sa Florida univerziteta. Citirao ga je Vašington post.

Četrdesetih, Sovjetski Savez je “upravo postao glavni neprijatelj Sjedinjenih Država”.

Najkraće rastojanje između dve rivalske sile bilo je preko Severnog pola.

Region Arktika “počeo je da liči na potencijalno bojište”.

Grenland se ukazao kao “praktično mrtav centar između populacionih centara Sjedinjenih Država i nekoliko najvećih gradova SSSR”.

“To je stratezima Pentagona učinilo Grenland vrednim komadom nepokrenosti”, opisao je Doel.

“Da su Sovjeti preduzeli napad, američki bombarderi stacionirani na ostrvu, bili bi već na pola puta do Moskve”, rekao je.

greenland-location-map-

Rat u uslovima snega i leda

Međutim, nije samo to bio razlog da Ministarstvo odbrane pođe “u šoping zemljišta” u zoni Arktika.

Mogućnost da se u sukob uđe u zamrznutim polarnim regionima, podrazumevala je da američka vojska utvrdi, šta od oružja i sistema za osmatranje može da funkcioniše u takvim uslovima.

Doel i grupa nekolicine istraživača su autori publikacije “Eksploring Grinland”, s podnaslovom “Nauka i tehnologija Hladnog rata na ledu”. Objašnjavajući rad, istraživači “timski” podvlače kako se, u ono vreme preokupacija dve sile ratom, nije moglo biti siguran u mnogo šta – kako “severno svetlo može delovati na navigacionu opremu i radio poruke”, ili “da li ledena kapa deformiše seizmičke signale”, sovjetskih nuklearnih proba...

Ukratko, imalo je kod Vašingtona dovoljno motiva da SAD pribave sebi taj “komad atraktivne nepokretnosti”, Grenland.

Šta će Grenland Danskoj

Do 1946, “praktično svaki član” komiteta Udruženih generalštabova za planiranje je bio saglasan da “Sjedinjene Države treba da pokušaju da kupe Grenland”, ostavio je u svojoj zabelešci Dzon Hikerson, tada službenik Stejt departmenta.

Usaglašeni zaključak grupe bio je da je ta teritorija “sasvim bezvredna Danskoj”, a “nezamenljivo bitna za bezbednost Sjedinjenih Država”.

Vlasnik “nepokretnosti” važne Americi, Danska, obrela se tako u položaju onog zlosrećnika kojem neko, koji je u stanju da ga prebije i ode dalje, iznenada nudi da otkupi ručni sat. Ne pita, da li ovaj i prodaje sat.

Onaj “što hoće sat”, državni sekretar Dzejms Birns, presreo je “vlasnika časovnika” u Njujorku, decembra 1946.

Priliku da bude u toj ulozi imao je šef diplomatije Danske Gustav Rasmusen, koji je čuvši Amerikanca ostao bez reči.

Predlog je ministru, “izgledalo je, naišao kao šok”, telegrafisao je Birns svom “višem mestu”.

Maloj skandinavskoj naciji jeste bio potreban novac. Međutim, američkom ponudom povređen joj je ponos.

“To je doživljeno pomalo kao uvreda”, izjavio je sagovornik Vašington posta. Za epizodu se doznalo tek 1991, kada su u Kopenhagenu objavljeni američki papiri oslobođeni embarga “tajne”.

grenl-deca

Deca na Grenlandu u tradiciionalnoj nošnji

Domordce će istrebiti kao Indijance

U javnosti, godina četrdesetih, bilo je glasova da bi SAD mogle i anektirati Grenland. Tu i tamo oglašavali su se novinski kolumnisti, debatujući da li bi takav potez izrazio mudrost vlasti, ili bi samo natovario dugove državi.

Arktički istraživač Piter Fročen bio je protiv ideje da SAD kupe ostrvo, iz sasvim drugih razloga. “Strahovao je da će domoroci završiti kao i Eskimi na Aljasci, čemu on nije bio naklonjen, jer SAD, rekao je, uzgajaju nezadovoljstvo doborodaca”, zabeležio je ondašnji Tajms njuz.

Sudbina domorodačkog stanovništva u američkom prostoru slikovito dočarava na šta je istraživač mogao misliti. Ali, takođe, i okolnost da se u službenim zabeleškama Stejt departmenta SAD, koje su tek kasnije učinjene dostupnim javnosti – nigde i ne pominje da na Grenlandu ima nekih lokalnih ljudi, osim navoda da “na ostrvu živi 600 Danaca”.

Nisu mnogobrojni, ali Grenlad ima svojih 58 hiljada stanovnika, većinom domorodaca.

Nepomični nosač aviona

Kako se u SAD tada gledalo na Grenland sumirao je magazin Tajm 1947. – pominjući “najveće ostrvo na svetu koje je nepomični nosač aviona”.

Na kraju, sa ondašnjim interesovanjem Vašingtona za mogućnost “da kupi ostrvo” tako je i proizišlo. Danska nije prodala niti su SAD kupile – Amerika je Grenland jednostavno preuzela, sporazumom dve strane koji je sklopljen 1951.

Pentagonu je dopušteno da na Grenlandu izgradi vazduhoplovnu vojnu bazu. Tul je najsevernije isturena vazduhoplovna baza od svih koje su instalirane – a, “da bi oslobodila prostor”, vlada Danske sama je počistila sa mesta urođeničko stanovništvo.

“...Istovarila ih je jednostavno bez ceremonija, nekih 65 milja severnije, uz ćebad, šatore i svoje dobre želje”, citirano je ovom prigodom iz knjige “Kako sakriti jednu imperiju: Istorija Velikih Sjedinjenih Država”,  istoričara Danijela Imervara

grenland-mapa-2

Čemu pregovarati

Danaska nikada nije pokazivala interes da trguje, ali ideja o američkoj kupovini Grenlanda pojavljivala se povremeno kao politička ponornica.

Godina sedamedesetih, potpredsednik Nelson Rokfeler je navodno sugerisao američku kupovinu, zbog rudnih resursa.

Jedva malo kasnije 2001. uvodničar konzervativne Nešenel rivju “našalio se” govoreći da bi kupovina Grenlanda oslobodila SAD potrebe da “pregovaraju s Danskom o razmeštaju sistema anti-raketne odbrane”.

Osim toga, “ako cela ova stvar sa globalnim otopljavanjem ispadne gore nego što se očekuje, bar ćemo moći da imamo mesto gde da živimo”, dodao je.

Na osnovu čega se računa da se Donald Tramp šali?

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...