UNESCO obnavlja stari grad u Alepu

Danijela Ćirović

Ideja je da se ponovo podigne deo grada na istom mestu na kojem je stajao i pre šestogodišnjeg građanskog rata u Siriji, "čak i da se izgradi od originalnog kamena". Alep je, inače, jedan od najstarijih gradova na Bliskom istoku sa bogatom istorijom od čak 4.000 godina
(Raščišavanje terena nakon što je režim ponovo preuzeo kontrolu u decembru, AFP-Nešonel)

Stari grad u Alepu, bombardovan, paljen i gađan tokom šestogodišnjeg građanskog rata u Siriji, moguće je obnoviti, istakli su predstavnici UNESCO.

"Naša ideja je da ponovo podignemo Stari grad na istom mestu gde se nalazio i pre rata, čak i sa istim kamenom od kog je originalno sagrađen gde god je to moguće", rekao je Mazen Saman, koordinator programa UNESCO u Siriji.

Kako prenosi Midlist monitor, portal sa bazom u Londonu, već su urađeni detaljni planovi u skladu sa ranijim restauracijama, i to za izgradnju srednjevekovne džamije, "sukova", kupatila i citadele. Ipak, čitava naselja koja su opasavala Stari grad i koja su mu, zbog čuvenih ulica i tradicionalnih kuća, davali posebnu atmosferu i autentičnost, sada su u ruševinama.

sestogodisnji-rat-alep

Šestogodišnji rat grad ostavio u ruševinama (Galf njuz)

Vraćanje stanovništva

Oživaljavanje Starog grada je važno sa sirijskog predsednika Bašara al Asada, navodi portal, kao "simbol vraćanja moći u ruke Sirije", ali i zbog ekonomskog značaja samog Alepa. Borbe su se zvanično završile u decembru kada je sirijska vojska preuzela kontrolu nad gradom od opozicionih grupa, ali su i dalje iskrsavali sukobi. Sam režim je pod pritiskom međunarodne zajednice, dok opozicioni pobunjenici drže druge delove zemlje, podseća portal. Međutim, polako ipak počinju da se preduzimaju koraci za obnovu zemlje, te tako i jednog od najstarijih gradova na Bliskom istoku.

UN i međunarodne organizacije za kulturu ističu da su ozbiljno zainteresovane da očuvaju i obnove sirijsko nasleđe, ali će se ova "rekonstrukcija" većinom oslanjati na lokalni trud. Program podrazumeva da lokalne vlasti paze na to da Stari grad izgleda kao i ranije, kako što se tiče arhitekture, tako i raspodele prostora na kuće, radnje, javne površine. Važno je i da se 100.000 raseljenih stanovnika vrati u grad, te ovde ponovo naseli i pokrene svoj posao, s tim što su njihove radnje i kuće sada tek gomile kamenja i betona.

alep citadela pre rata

Čuvena Citadela, kako je izgledala pre rata (Glimpses of The World)

Škola zanata za "nove generacije"

Za čitav projekat će biti značajni i majstori, zanatlije iz Alepa, od kojih su mnogi tokom poslednjeg rata izbegli, neki su poginuli, drugi se priključili raznim militantnim grupama.

"Razmišljamo i o tome da pokrenemo školu zanata", dodao je Saman.

Povodom toga je govorio i stari majstor Mustafa al Nou, koji je imao radnju za duborez i stolariju, izradu autentičnih prozora, vrata, tavanica, specifičnih cvetnih ukrasa koji su krasili kuće u Alepu. On je morao svoju radionicu da preseli iz Starog grada zbog rata, a koja je bila jedna od tri tradicionalne zanatske radnje ovog tipa u čitavom gradu.

I sam Mustafa je napustio svoju kuću 2012, i to preko krovova kada su u grad upale pobunjeničke snage, ali je i dalje tu i sada će, kaže, "morati da poduči nove generacije".

alep-fasade-2007

Autentične fasade kuća u Alepu slikane 2008. (Glimpses of The World)

Grad star bar 4.000 godina

Alep je grad na severu Sirije i pominje se, pored Damaska, kao jedan od najstarijih naseobina u svetu. Pre rata je bio pun spomenika koji su svedočili o njegovoj višemilenijumskoj istoriji, a pamti se još kao prestonica moćnog kraljevstva iz 1780. godine pre nove ere, kada je pao pod vlast Hetita i kasnije drugih osvajača.

Plan grada i raspored ulica, kakav je postojao sve do najnovijih sukoba 2011, zapravo je napravljen još u četvrtom veku pre nove ere. Grad je bio od izuzetne važnosti za vreme Grka i Rimljana, da bi kasnije došli i islamski osvajači. U međuvremenu je postao nezaobilazan trgovački centar i stanica za hodočasnike na putu za Meku, i poneo titulu „kapije Azije“.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...