Predsednik Češke odbio pouke ambasadora SAD

Petar Popović

Miloš Zeman ne dopušta da mu američki ambasador govori u koju će stranu zemlju putovati, jer ne može da zamisli ni da češki ambasador u Vašingtonu savetuje američkom predsedniku gde da putuje, izjavio predsednik Češke, iritiran komentarom Endrjua Šapiroa da Zemanovo prisustvo paradi na Crvenom trgu 9. maja ne bi bilo “prikladno”
(foto, Miloš Zeman, predsednik Češke)

Ambasadoru SAD “zatvorena vrata Praškog dvorca” – preneto je širom Evrope u ponedeljak, povodom reči predsednika Češke Miloša Zemana da neće dopustiti da mu bilo koji ambasador govori u koju će stranu zemlju putovati. Dakle, bilo koji, pa ni američki, suština je oštre češke poruke.

“Ne mogu da zamislim da češki ambasador u Vašingtonu savetuje američkom predsedniku gde da putuje”, izjavio je državni šef Češke. “Neću dopustiti da bilo koji ambasador odlučuje o mojim inostranim putovanjima”, izjavio je Zeman.

Predsednik Češke je reagovao na sugestiju glavnog diplomate Vašingtona u Pragu Endrju Šapiroa, da se bojkotuje inicijativa Rusije za obeležavanje Dana pobede nad fašizmom – time što se neće prisustvovati jubilarnoj vojnoj paradi u Moskvi. Ambasador je, u izjavi češkoj televiziji, rekao da bi Zemanovo prisustvo paradi bilo “neprikladno”. 

Predsednik Zeman je potvrdio da će, uprkos neuvijenoj direktivi Vašingtona Evropljanima, prisustvovati događaju u Rusiji. A onda, povodom sasvim nediplomatskog pritiska Amerike na Češku, takođe i da su “ambasadoru Šapirou vrata Dvorca ( u Pragu ) zatvorena”. Reč je o Praškom dvorcu u kome je službeno sedište predsednika Češke.

“Pobeda nad Hitlerom bila bi nemogućna bez Sovjetskog Saveza”, obrazložio je predsednik Češke, govoreći o nastalom slučaju nacionalnim glasilima. “Ja odlazim u znak uvažavanja fakta da moja zemlja ne mora govoriti nemački – da ne moramo reći ‘Hajl Hitler!”, citiran je predsednik.

Da je po pravdi Vašington bi ga povukao, ali...

Izjava o “zatvorenim vratima”, bilo čija, bilo gde i bilo kome, uvek ima samo jedno značenje – uglavnom da je dotadašnja saradnja subjekata u jednom odnosu od incidenta na dalje prekinuta. U polju diplomatskih odnosa dve bilo koje zemlje, takva izjava podrazumevala bi obično poruku drugoj strani, da bi bilo poželjno da ta strana u prestonici koja “zatvara vrata” promeni svog izaslanika. U češko-američkom slučaju, i naspram potke uzroka incidenta, američki Stejt department bi trebalo da vidi i da u Prag eventualno pošalje nekog nesklonog javnom iznošenju “sopstvenog mišljenja” o svrsishodnosti ili “prikladnosti” inostranih putovanja najviših predstavnika Češke.

Ipak – teško je zamisliti da Vašington, u snopu svojih “savezništava” sa od Amerike zavisnim državama Evrope, u toj meri uvažava partnere. Pogotovo što Šapiro nije ni saopštio to što je rekao kao privatno mišljenje, nego je, govoreći lično, izrazio opšti stav Vašingtona. U tom smislu, reklo bi se, ne bi trebalo “očekivati dramu”.

U svakom slučaju, prisustvo ili neprisustvo vojnoj paradi u Moskvi 9. maja iskrslo je kao još jedna prilika da se zapazi nejedinstvo Evropljana unutar Unije u odnosu na stav prema Rusiji. Saradnik administracije predsednika Rusije Jurij Ušakov, izjavio je decembra 2014. da su poziv da prisustvuju paradi u Moskvi dobili lideri “svih zemalja učesnica anti-hitlerovske koalicije”. Takođe, u Moskvu će uz još neke druge doći i predsednici Kine, Severne Koreje i Vijetnama. Ali, dok su šefovi država Azijati već potvrdili dolazak, unutar EU, američki “komesari” Britanija i Poljska smesta su odbili, pojedini se još nisu izjasnili a treći su, kao Miloš Zeman, rekli da će ići. I zašto će ići.

Angela Merkel, sutradan

“U svetlu događaja u Ukrajini, (Angeli) Merkel je nemogućno da uzme učešće u tradicionalnoj vojnoj paradi na Crvenom trgu”, izjavio je službenik vlade Nemačke. Međutim, kancelar će položiti venac na Spomenik Palom borcu u ruskoj prestonici dan kasnije, pridodato je izjavi vladinog zvaničnika.

Za razliku od češkog, paradi u Moskvi odbili su da prisustvuju i državnici baltičkih enklava bivšeg Sovjetskog Saveza, sada u NATO paktu, Estonije, Letonije i Litvanije.

Komentarišući događaje, nemački Dojče vele je zaključio da je “centralna Evropa oštro podeljena” u stavu povodom Ukrajine, dok je Briselu stalo “da održi jedinstvo Unije”.

“Nekoliko zemalja odbija i samo pominjanje Rusije kao bezbednosne pretnje”, objavio je Dojče vele. Saglasno tom radiju, analitičari kažu da je očuvanje jedinstva EU “u svetlu ruske agresije” jedan od najvećih izazova – ali, “u centralnoj Evropi su oštre podele oko toga kako odgovoriti tom izazovu”. Nekoliko zemalja, u većini zavisnih od energije iz Rusije, “odbijaju i samo pominjanje Rusije kao bezbednosne opasnosti”, objavio je Dojče vele.

Cipras kod Putina

Mađarska, Češka i u priličnoj meri Slovačka, ni iz daleka ne dele izrazito anti-rusku poziciju Poljske. Međutim, međusobnu nesaglasnost u odnosu na Rusiju iskazuju i članice EU van istočne Evrope, recimo Kipar i Grčka.

Predsednik vlade Grčke Aleksis Cipras, u neprilici s grčkim finansijskim poveriocima na Zapadu, doći će sredinom ove nedelje u posetu Moskvi – uz izraženi strah Brisela da ne završi “u zagrljaju Putina”. Da Atina ne uzme kurs zbližavanja s Rusijom.

Moskvi nije neizvodljivo da Grčkoj priskoči svojom finansijskom pomoći, ukoliko se od nje to zatraži.

“Utoliko pre ako takva pomoć obećava dividende u vidu obrazovanja pro-ruskog lobija unutar EU”, komentarišu posmatrači. Saglasno posmatračima, u rusko-grčkim razgovorima pomenuće se i sankcije EU Rusiji, koje Atina nije prihvatila sa entuzijazmom.

U Evropi krajnje osetljivo reaguju na mogućnost da Cipras postane još jedan “Putinov evropski prijatelj”, objavila je Gazeta.ru.

“Službena lica Brisela odvraćaju grčkog premijera od takvog koraka i ne savetuju mu da uzme novac od Rusije”, objavila je Gazeta.

Reč je o istoj grupi zemalja koje su se, svaka za sebe, izjasnile i protiv produžavanja sankcija Rusiji, meseca marta. Najizrazitiji kontra-pol je međutim Poljska, a u kapacitetu izvršnog funkcionera EU, Poljak Donald Tusk uveravao je tokom nedavne službene posete Vašingtonu Obamu da će Brisel i Vašington ostati na poziciji jedinstva u odnosu na Rusiju.

“Evropska unija i SAD produžiće da najtešnje sarađuju, te i kada je reč o sankcijama, a i u finansijskoj pomoći Ukrajini. Sporazumeli smo se da ostanemo jedinstveni i očuvamo kurs čvrstine”, izjavio je Tusk posle susreta sa šefom SAD.

Mada je, takoreći, tek dobio funkciju u Briselu, Poljak je već tom prilikom upro prstom u “pojedine evropske političare spremne da veruju Vladimiru Putinu, da će se sukob u Ukrajini okončati mirnim putem”. U intervjuu Njujork tajmsu založio se za “postojani napor” kako bi se sprečilo da “Rusija unese raskol među evropske lidere”.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...