Špigl prepričava “ukrajinsku noć” u Minsku

Petar Popović

“Povremeno, poneko od učesnika bi spustio glavu na sto. Na raspolaganju je bilo pića, ali Merkel ih se nije doticala. Učesnici kažu, ton je bio odmeren. U jednom trenutku je postao glasniji, s Putinom i Parošenkom u polemičkoj razmeni reči, ali brzo su ponovo utišali. Njih dvojica su povremeno ustajali da o naročito delikatnim pitanjima progovore privatno, pre nego što bi se vratili da produže razgovor. Međusobni lični odnos dvojice je dobar, i jedan drugome se obraćaju familijarno, sa ‘ti”, kaže perom čak devet svojih reportera nemački magazin
(foto, Minsk, 11. feb. sastanak o Ukrajini - Putin, Merkel, Oland, Porošenko)

Opis problema počinje jednom reči od četiri sloga, koju kancelar Angela Merkel i predsednik Francuske Fransoa Oland “sada izgovaraju već bez ikakvih teškoća” – Debaljcevo, kaže Špigl, čijih čak devet reportera, istraživača uvode čitaoca imenom tog mesta u fabulu priče o krizi u Ukrajini, u nastojanju da javnosti raščlane šta je u tome šta, čemu prošle nedelje vrtoglava jurnjava dvočlanog tandema Evrope u Minsk, pre toga u Moskvu, između Moskve i Minska put Merkelove u Vašington, pa onda ubitačno sedenje više nego jednu celu noć u stolicama, da bi se potom, sutradan, izašlo pred štampu s nekim papirom koji nikakav mir i nije, ali pothranjuje nadu da se ( uz brojne “ako” i “ukoliko” ) možda može doći i do mira. Ukoliko se izbegne proksi-rat SAD i Rusije!, da odmah saopštimo ono na šta će se nailaziti u produžetku prikaza ovog, inače, izuzetno opsežnog osvrta Špigla na evropski glavni događaj.

minsk-pred-pocetak-pregovora

Pred početak pregovora

Slabašno srce armije Kijeva u omči Debaljceva

Bezmalo najteži deo pregovora Merkelove, Olanda, predsednika Vladimira Putina i Pjetra Parošenka, ticao se Debaljceva, zbog koga je pokušaj, u jednom trenutku u noći između srede i četvrtka, “skoro sasvim kolabirao”. A završilo se tako, što Debaljcevo može biti povod da se i ovaj već uglavljeni sporazum na kraju ipak torpeduje, ocenjuje nemački magazin. Razlog je to što je u tom malenom gradiću na istoku Ukrajine opkoljeno 6.000 ili možda i 8.000 vojnika vladinih snaga – što je “srce, slabašno srce armije koja na bojište može izvesti (svega) 30.000 ljudi”.

Do prošle nedelje, “to srce je bilo uveliko obuhvaćeno pro-ruskim separatistima, i trupe su mogle biti snabdevene samo autoputem M03”.

“Tada je došao ponedeljak. Borci separatista su počeli napredovanje preko zavejanih polja prema selu Lohvinove, majušnog naselja od 30 kuća, prigrljenih uz M03. Separatisti su napali armijski utvrđeni punkt i ubili nekoliko oficira. Onda su se ukopali – i srce ukrajinske armije bilo je opkoljeno.”

Situacija kod Debaljceva odbacila je ukrajinsku armiju u beziziglednu, skoro beznadežnu poziciju, “kao što su pregovarači u Minsku vrlo dobro znali”.

“Zaista, to i jeste razlog zbog koga su pregovori bili tako urgentno neohodni.” To je to zbog čega su Merkel i Oland pokrenuli svoju diplomatsku ofanzivu. Drugi razlog je bila američka diskusija o dostavi oružja ukrajinskoj armiji.

“Debaljcevo i debata o oružju su Evropu doveli na rub opasne eskalacije – strah od šireg rata počeo je brzo da se širi. Jedan, oružejm vrlo dobro opskrbljen proksi-rat Rusije i Zapada u Ukrajini postajao je vrlo realna mogućnost”, piše Špigl.

Sukob koji je počeo kijevskim Majadanom, eskalirao aneksijom Krima, prerastao je u najopasnije sučeljavanje u Evropi posle decenija. Mogućno je da bi na kraju mogao da dovede SAD i Rusiju, suočene licem u lice, nad demarkacionu liniju u Ukrajini.

ukr-vojska-cekanje-primirja

Dabeltseve, 14.02.2015 – ukrajinska vojska na istoku Ukrajine očekuje primirje na osnovu dogovora u Minsku, kojim se obustavljaju oružana dejstva, u ponoć 14/15. februara

Brojna pitanja i nova Nemačka

“Krhki sporazum pun upitnika”, kažu autori Špigla o učinku panično pokrenute zapadne diplomatije. Mogao bi uspeti jednino ako bi svi uključeni u proces “od srca odlučili da mu budu privrženi”.

“A hoće li to biti slučaj, sumnjivo je. Dil u Minsku je kratak predah. Ništa više. Ali, svejedno, to je uspeh”, kaže Špigl.

U Minsku su se “na stolu” našla brojna pitanja: demarakaciona linija, lokalni izbori, ali i pitanje odnosa Evrope i Rusije i mogućnosti “zaobilaženja produženog konflikta s Rusijom Vladimira Putina”.

“Da li je mudro Putinu činiti ustupke? Na kojoj tački sporazum postaje udovoljavanje? Bilo je, uza sve, i pitanje mogućnosti same diplomatije. I toga, šta je pravi put: dostavljanje američkog oružja ili diplomatija Evrope? A, možda najkritičnije, bilo je i pitanje emancipacije Evrope: Da li je Evropa sposobna da svoje sopstvene konflikte reši bez pomoći Sjedinjenih Država? Dugo se podvlači da je vreme da Nemačka ´preuzme svoju odgovornost´. Na to je odgovoreno prošle nedelje. Anglela Merkel je sada povukla potez kakav bi ranije obično zaobišla. Krenula je u misiju s neizvesnim ishodom. I njen stil je drugi. Nikada ranije ona nije tako emocionalno angažovana kao poslednjih dana. Kriza je promenila njeno gledanje na stvarnost. Njeno izlaganje na konferenciji o bezbednosti u Minhenu izrazilo je čvrstu privrženost real-politici, bez spoljno-političkog idealizma od nekada.”

minsk-cetvorka-pregovori-noc

Pregovori su trajali čitave noći

Dugačka noć u dvorcu

Pregovori su počeli u sredu u 18.30, u prostranoj, dve stotine kvadrata velikoj svečanoj dvorani nedavno sagrađene palate, u koju su lideri kročili zajedno sa ekipama svojih saradnika.

Nemci su se prethodno sastali u svojoj ambasadi I, potom, na istom mestu sa Ukrajincima. To je bila šema pristupa prethodnog dana, pre Minska, kada je prvo nemačko - francuska strana proverila svoj sopstveni konsensus, a potom se srela da uskladi stavove sa Parošenkom. Tako konsolidovani front zauzeo je potom mesta za stolom za koji je pristupio i Putin.

“Razgovori su se produžili celu noć, bez pauze”, kaže Špigl, na osnovu svojih insajd-informacija. “Povremeno, poneko od učesnika bi spustio glavu na sto. Na raspolaganju je bilo pića, ali Merkel ih se nije doticala. Učesnici kažu, ton je bio odmeren. U jednom trenutku je postao glasniji, s Putinom i Parošenkom u polemičkoj razmeni reči, ali brzo su ponovo utišali. Njih dvojica su povremeno ustajali da o naročito delikatnim pitanjima progovore privatno, pre nego što bi se vratili da produže razgovor. Međusobni lični odnos dvojice je dobar, i jedan drugome se obraćaju familijarno, sa ‘ti’. Velike grupe, male grupe, dvoje lidera šapućući u uglu, kafa, zalogaji: tako je išlo cele noći. Svak je znao šta je zaloga i svi su, kažu učesnici, želeli da do sporazuma dođe”, opisuje list.

“Rusi su zauzeli čvrstu poziciju. Osećali su se jakim, delimično zbog situacije u Debaljcevu. Evropljani, sa svoje strane, insistirali su na momentalnom prekidu vatre, zabrinuti nepostojanim stanjem koje je pred sobom imala ukrajinska vojska. Separatisti su, nije iznenađujuće, želelei da se pomeri početak prekida vatre koliko je god mogućno, kako bi sebi pridodali vreme da sasvim osvoje Debaljcevo. Parošenko, takođe, izgledalo je da preferira odlaganje prekida vatre – činilo se, uopšte ne razumevajući situaciju s kojom je suočena njegova vojska. Evropljani su nastojali da Ukrajince zaštite od njih samih.”

Špigl kaže da je duo Merkel Oland, već pre dolaska u Minsk, kod Putina osigurao jedan važan ustupak, da se izbori koji će se održati u separatističkim oblastima, održe unutar demarkacione linije iz vremena Minska 1, septembra 2014. I Kijev je bio izborio nešto unapred – da u Minsku ne pregovara direktno sa separatistima. Ali s nečim već u dzepu prispeo je na pregovore i Putin – granicu između Rusije i otcepljenih oblasti na istoku Ukrajine neće kontrolisati ni Ukrajina ni međunarodne snage. O tom pitanju raspravljaće se tek pošto se na teritorijama na istoku održe izbori, kaže Špigl.

minsk-putin-merkel-porosenko-hollande-telefoni

Bez telefoniranja nije moglo

Uzbuna u osam ujutro 

Kritični trenutak pregovora nastupio je kada se to najmanje očekivalo – u osam ujutro, kada su posle šesnaest sati sedenja u Palati nezavisnosti, učesnici diplomatskog maratona poverovali da su najzad međusobno saglasni. Do tada, dva puta je “padao sistem”. Ticalo se povlačenja teškog naoružanja s linije otvaranja vatre. Za Ukrajince, linija otvaranja vatre je linija fronta sada. Za pobunjenike, linija fronta iz septembra.

Rezultat je široka bafer zona, čak i 140 kilometara, u slučaju teških bacača raketa, što znači da će separatisti u pojedinim slučajevima morati da ta oruđa povuku čak do ruske granice.

ukr-mapa-sukoba-spigl

Mapa sukoba u Ukrajini, prema magazinu Špigl

U osam ujutro u Palatu se dovezla Hajdi Talijavini, Švajcarkinja, specijalni izaslanik OBSE, zadužena za kontakt s Kontakt grupom za Ukrajinu ( Rusija, Ukrajina, OBSE ), čiji je pregovarački položaj bio u diplomatskim prostorijama Belorusije, blizu parka Gorki, donevši glas da lideri “narodnih republika” Donjeck i Luganjsk Aleksandar Zaharčenko i Igor Plotnicki – odbijaju da potpišu završni dokument! Zbog tog paragrafa o povlačenju teškog naoružanja.

Hladan tuš. Merkel, Oland, Parošenko i Putin, “odstupaju” u manju prostoriju velike dvorane – i sve oči se okreću Putinu! Svi su se složili da sada sve zavisi od predsednika Rusije. Alternativa – potpuni kolaps pregovora.

Šef Rusije se povukao “u kancelariju, specijalno opremljenu za njega, na trećem spratu palate, da telefonira”. Telefonirao je Zaharčenku i Plotnickom. Nemci i Francuzi nisu o tom razgovoru doznali ništa, ali dva sata kasnije, dvojica su se saglasila sa sporazumom o prekidu vatre. Jedanaest sati pre podne. Maraton u Minsku priveden je kraju.

minsk-pregovori-jutro

Pregovarači u četvrtak ujutro, posle probdevene noći

Armija Ukrajine u raspadanju

“Nije mnogo, ali daleko od toga da nije ništa”, kaže nemački magazin o tome što je ovim sporazumom postignuto. Potseća da je nad Ukrajinom i Evropom nadvijena opasnost mogućnog sukoba SAD i Rusije, a obe su nuklearne sile.

Po Špiglu, sporazumom je kupljeno dragoceno vreme u korist Baraka Obame, pritešnjenog zahtevima uticajnih političara da se Ukrajina naoruža. Tokom posete Angele Merkel Vašingtonu u ponedeljak, Obama je rekao da on, u slučaju neuspeha pregovora u Minsku, “neće više moći da obuzda diskusiju o dostavi oružja”.

“To je rečeno skoro kao ultimatum”, kaže magazin. Džo Bajden je za dostavu oružja. Dzon Keri podržava slanje oružja.

“Plan za takvu vojnu pomoć odavno je već načinjen”.

Tokom posete Obaminih savetnika Kijevu pre dve nedelje, Parošenkovi ljudi su predali listu onoga što traže, “uključujući rakete zemlja-vazduh, radarske sisteme i medicinsku opremu”. General SAD u NATO Filip Bridlav “veruje da su sistemi anti-raketne odbrane apsoulutno esencijalni za odbranu od ruske artiljerije  i takođe veruje da Ukrajinu treba snabdeti dronovima”.

Ukrajinci trenutno nisu sposobni da rukuju takvom haj-tek opremom – “moralo bi da dobiju ekstenzivnu obuku od američkih savetnika”.

“Suštinski, to bi SAD učinilo stranom u sukobu, kao što Obama vrlo dobro zna”. Sa druge strane, “dostava američkog oružja ni za trunčicu ne impresioniora Putina”.

“Naprotiv: budu li se oružje SAD i vojni instruktori obreli u Ukrajini, ruski narod, u kome 85 odsto već podržava Putina, jednom dušom bi stao iza predsednika, kaže insajder u Kremlju koji uopšte ne pripada kampu jastrebova. ‘Plus, bili bi smo srećni da vidimo kako je američko oružje očas palo u ruke separatista kao zaplenjeno”, citirao je Špigl svoj ruski izvor.

“Što kasnije zapadne države i Ukrajina budu spremne da se slože o zaista čvrstom kompomisu, to će slabija biti njihova pregovaračka pozicija”, obavešten je Špigl o proceni unutar Kremlja, a pisci članka komentaršu da to što su čuli nije daleko od stvarnosti: “Vladine snage Ukrajine zaista mogu malaksati ako se borbe produže. Moral unutar armije ni blizu nije jak kao moral separatista. Na početku rata, ukrajinska armija je imala oko 130 hiljada vojnika po najoptimističnijim procenama, s polovinom njih na otsluženju obaveznog vojnog roka. Sada, mnogi mladi ljudi preduzimaju sve što mogu da izbegnu regrutaciju bežanjem preko granice. Nacionalna garda ima daljih 35 hiljada ljudi u uniformi, uglavnom čuvajući kontrolne punktove i infrastrukturu. Predsednik Parošenko zavisi, prema tome, od pomoći milicija, onih dobrovoljačkih jedinica koje ratuju u službi oligarha ili u svom sopstvenom interesu. Ali te često ne slušaju naredbe iz Kijeva, čineći teškim da budu kontrolisane i nepodobnim za strateške operacije ”, kaže Špigl.

Magazin se poziva na službeni izveštaj nemačke spoljne obaveštajne agencije BND, u kome stoji da se “Ukrajinska armija polako raspada, demoralisana napredovanjem separatista i lišena personala”.

ukr-vojska-primirje

Dabeltseve – Artemivsk, 15.02.2015 - primirje na istoku Ukrajine stupilo je u ponoć 15. februara, prema mirovnom dogovoru iz Minska

Pesimista Sakašvili

Posle ovih fakata vojnih, u prikazu jadnog stanja Ukrajine ovog trenutka slede i podaci ekonomski, ništa manje alarmantni za vlast koju predstavlja Parošenko. Čak i njegov specijalno angažovan saradnik Mihajil Sakašvili, kataklizmički nekadašnji predsednik Gruzije, takođe pulen Amerikanaca, nije imao vedriju prognozu od izjave da će “ako se u Ukrajini ništa ne promeni, za šest meseci sve eksplodirati”.

Ponuđene su pare MMF – 40 milijardi evra, ali “pod krajnje striktnim uslovima”, kao što su poskupljenje gasa za domaćinstva, penziona refroma, smanjivanje penzija i sl.

“Izgleda kao da je Rusija već ostvarila svoj minimalni cilj, taj da spreči Ukrajinu da pristupi NATO ili Evropskoj uniji. Dogovor usaglašen u Minsku uključuje jednu vrstu prava na veto za oblasti separatista u istočnoj Ukrajini o važnim fundamentalnim pitanjima. To pravo bi se primenjivalo na članstvo u vojnim savezima i članstvo u ekonomskim blokovima kao što su EU ili Putinova Evroazijska ekonomska unija. Štaviše, ustavna reforma, kako se to naziva u dogovoru iz Minska, može biti preduzeta jedino u sporazumu sa pro-ruskim secesinonističkim oblastima”, komentariše magazin.

ukr-porosenko-general

Kijev, 15.02.2015 - ukrajinski predsednik Petro Porošenko na sastanku u ministarstvu odbrane, povodom početka primirja: Petro Poroshenko, Stepan Poltorak - ministar odbrane

Podela Ukrajine, ipak

Špigl kaže da je inicijativa Merkel - Oland usledila posle jedne večere dvoje državnika i Martina Šulca predsednika EU parlamenta kao njihovog gosta, krajem januara, u jednom restoranu u Starzburu, gde se razgovaralo “nad jagnjetinom i srnetinom”, ali o važnim stvarima. O tradiciji nemačko-francuskog prijateljstva. O novom premijeru Grčke Aleksisu Ciprasu. O Ukrajini... 

“Ideja o zajedničkoj ukrajinskoj misiji došla je od Merkelove, ali ona je znala da na Putina može izvršiti dovoljan pritisak jedino ako se pridruži i Oland.”

“Međutim, cena kancelarkine real-politike visoka je i plaća je Ukrajina. Merkel je već saopštila predsedniku Ukrajine, pre nedelju dana, da Zapad nije spreman da uđe u rat za njegovu zemlju. Sada je čak postalo jasno da je Zapad voljan da prihvati podelu Ukrajine. Ukrajina nije samo izgubila Krimsko poluostrvo, sada je izgubila i teritorije na istoku. Zvanično, Merkel je produžila da ponavlja dve mantre: Prva je da nema vojnog rešenja. Druga, da se teritorijalna celovitost Ukrajine neće žrtvovati. I jedno i drugo su divne rečenice ali one su, na nesreću, međusobno neskladne. Ako Zapad nema nameru da teritorijalni integritet Ukrajine zaštiti vojnim sredstvima, tada taj integritet postoji samo na papiru” , zaključuje Špigl.

Na kraju, i o sporazumu iz Minska.

“Uvek je dobro kada oružje zaćuti, ali Merkel je mimo toga malo postigla. Separatistički vođi i odlučni Putin, koji zna da Zapad nije spreman da prosipa krv svojih vojnika da brani ukrajinski integritet, ukazali su joj na granice njenog uticaja. Ali poredak Evrope nije konstruisan samo u Berlinu. To što je postignuto u Minsku malo ima veze s vlašću Merkelove. Više je to zasluga njenog političkog umeća i njene istrajnosti”, završava svoj prikaz Špigl.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...