Krim je poklonio Hruščov, Jelcin mogao ali nije ga vratio Rusiji

M. Lazarević

I sami Ukrajinci bili iznenađeni što Jelcin nije tražio Krim natrag
(ilustracija, mapa Krima)

O odluci nekadašnjeg sovjetskog lidera Nikite Hruščova, koja se sada često spominje, da se do tada ruski Krim “pokloni” Ukrajini, centralni dnevnik Pravda je informisao samo u jednom pasusu.

“Dekret Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR premešta provinciju Krim iz Ruske Republike u Ukrajinsku Republiku, uzimajući u obzir unutrašnji karakter ekonomije, teritorijalnu bliskost i ekonomske veze”, citira američki radio NPS saopštenje, objavljeno u Pravdi 27. februara 1954, dakle pre nešto više od 60 godina.

hruscov nikita

Nikita Hruščov, poreklom iz Ukrajine

Olako povlačenje granica

I to ukazuje koliko je mali značaj ova promena, o kojoj se govorilo u Prezidijumu svega petnaestak minuta, imala u nekadašnjem Sovjetskom Savezu. Jer, i na Krimu, u Ukrajini i Rusiji vladali su iz Moskve čvrstom rukom komunisti kojima je to bilo svejedno...

“Moji roditelji su o tome diskutovali ali nisu bili nimalo uznemireni”, tako se u izjavi Nešnel džeografiku ove promene seća izvesna krimska Ruskinja Galina. 

Sovjetske socijalističke republike nisu imali nikakva realna ovlašćenja. Nikita Hruščov je, međutim, mogao imati nekih skrivenih motiva za ovakvu odluku. Bio je ukrajinskog porekla, Ukrajina mu je bliska. U mladosti je tamo radio u rudnicima, imao ženu Ukrajinku, bio je šef tamošnjih komunista...

ukr map krim

Mapa Krima, između Ukrajine i Rusije

Istorija Krima, ukratko

Krim su naseljavali antički Grci, potom Rimljani, Goti, Huni, Bugari, Vizantinci... Najstarija naseobina su ruševine atargorčkog Kersona, koje su jedna od glavnih atrakcija ovog poluostrva. Od 1441. do 1783. tamo su mongolski Tatari imali, pod protektoratom Otomanskog carstva, kanat koji je bio poznat po trgovini robljem, hvatanim u susednoj Rusiji i Poljskoj. Naziv Krima potiče iz tatarskog jezika.

Krim su 1873. godine anektirali Rusi posle pobede u ratovima 1853-1856. protiv Turske, Francuske i Engleske. Vraćen mu je starograški naziv Taurica ali se nije “primio”. Postupno se na Krimu povećavao broj Rusa čiji se udeo u stanovništvu provincije povećao do početka II svetskog rata na više od jedne polovine. Njihov udeo je porastao, naročito pošto je u maju 1944. Staljin odlučio da krimske Tatare kazni za saradnju izvesnog dela populacije sa nacistima i preseli ih u srednju Aziju. Povratak im je dozvolio Mihail Gorbačov. Prema popisu iz 2001, na Krimu Tatara sada ima oko 12, a Rusa nešto više od 60 posto.

Krim je, u vreme SSSR, bio glavni centar za odmor. Išli su tamo na more, na kupanje a mnogi visoki partijski i državni aparatčiki na Krimu su imali svoje dače. Tamo je bio najvećio pionirski logor na svetu, Artek. Za ogromnu većinu Rusa Krim je bio – ruski.

krim jalta plaza

Krim - plaža na Jalti

Krim je stvarno postao deo Ukrajine 1991.

Stvarni deo Ukrajine Krim je postao tek 1991. SSSR se “rasparao” po granicama sovjetskih republika. Krim, u kome bila ruska pomorska baza, je mogao biti izuzetak od tog pravila prema kome su međurepubličke granice postale granice novih država.

“Jedan od članova ukrajinske delegacije u pregovorima oko podele SSSR napisao je da su Ukrajinci bili sigurni da će Boris Jelcin (tadašnji predsednik Rusije) insistirati da se Krim vrati Rusiji. Bilo je veoma iznenađujuće što taj zahtev nije postavljen”, napisao je ovome novinar Moskou tajmsa (Moscou Times), rodom iz Sevastopolja, Andrej Malgin.  

krim mapa reljef

Poluostrvo Krim u Crnom i Azovskom moru

Na referendumu održanom 1991. na Krimu, kada i u drugom oblastima Ukrajine, većina, iako dosta tanka, od 51 posto izjasnila se za pripadnost samostalnoj Ukrajini. Bio je to uverljivo  najmanji procenat u celoj današnjoj Ukrajini, zbog čega je Krim, kao jedina oblast s većinskim ruskim življem, dobio specijalni status autonomne republike.

No, nisu se samo komunisti u SSSR- u igrali sa crtanjem međurepubličkih i pokrajinskih granica i “premeštanjem” opština pa i regiona iz jedne u drugu repoubliku ili pokrajinu. To se radilo i u bivšoj Jugoslaviji pri čemu su srpski komunisti bili najčešće oni koji su drugima poklanjali delove srpskih teritorija...       


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...