Zaboravljeni projekt: 100 godina srednjeevropske unije

Milan Lazarević

U Uniji, stvorenoj u SAD, s velikim nadama krajem Velikog rata, koja je postojala samo mesec dana, bili su i jugoslovenski narodi
(ilustracija, Tomaš Masarik koga Česi zovu Predsednik Oslobodilac)

Na kraju Prvog svetskog rata, pre 100 godina, osnovane su dve države koje su trajale sve do početka 90-ih i sada više ne postoje - Čehoslovačka i Jugoslavija. Česi upravo danas slave 28. oktobar kao državni praznik - osnivanje te države, u Slovačkoj je to radni dan ali u kalendaru datuma koji se obeležavaju. A godišnjicu osnivanja  Jugoslavije, 1. decembar, ne pominju, ako je uopšte i znaju, ni jugo-nostalgičari.

No, u to vreme stvorena je i postajala kratko, oko mesec dana, više na papiru i deklarativno jedna država -  Demokratska Srednjevropska Unija, za koju retko ko zna, osim istoričara-specijalista. Tu uniju su osnovali i predstavnici jugoslovenskih naroda.

Večera u hotelu Plaza

Krajem oktobra 1918. kada je na ruševinama Austrougarske proglašena Čehoslovačka, budući prvi predsednik te države Tomaš Garig Masarik (Garrigue Masaryk), koji je tada još je bio u SAD, poslao je mnoštvu uglednih ljudi pozivnicu na jednu večeru s potpisom kao „predsednik Demokratske Srednjeevropske Unije“. To je jedan do retkih dokumenata koji su ostali za ovom državom.

Radilo se, u stvari, o pokušaju da se posle raspada Austrougarske, koji je faktički bio u toku, politički udruže u (kon)federaciju 12 naroda šireg regiona. Unija je nastala odozgo, sahranili su je, i pre nego što je zaživela, međusobni antagonizmi i nacionalne strasti.

Postoji faksimil ove pozivnice koju je Masarik poslao 31. oktobra izvesnoj bogatoj gospođi Lilian Vald (Wald) za koju se zna da ga je svesrdno i obilato, moralno i materijalno podržavala.

„Draga gospođjo: Demokratska Srednjevropska Unija, sastavljena od predstavnika 12 potlačenih naroda... biće počastvovana da budete na večeri 6. novembra u pola osam uveče u hotelu Plaza“, stoji na pozivnici s potpisom Masarika kao predsednika Unije. Pozivnica se danas čuva na Kolumbija univerzitetu u SAD.

Unija je formirana 3. oktobra 1918, a raspala se nešto više od mesec dana kasnije. Najveća akcija bio njen Kongres koji je održan 27. oktobra u Sali nezavisnosti u Filadelfiji. Za predsednike su izabrani Masarik i slavni poljski kompozitor i političar Ignac Jan Paderevski (Paderewski). No, spiritus movens nije bio nijedan od njih nego tada veoma slavni i uticajni američki sociolog Herbert A. Miler (Miller) koji je postao njen izvršni direktor. Proglašenje unije potpisano je istim perom kojim je potpisana 1776. čuvena američka Deklaracija o nezavisnosti.

Kamen-temeljac bratske federacije naroda

Američka štampa je tome dala veliki publicitet, osnivanje unije je slavljeno kao  kamen-temeljac bratske federacije naroda. Nije, međutim, bilo ni sasvim jasno koji narodi je čine, tako da je ova unija ostala negde na granici između federacije i međuvladine organizacije država.

Realisti, među koje je spadao Masarik, više su uniju smatrali za oblik koordinacije planova pred mirovne konferencije, a tek na drugom mestu za osnov posleratnog uređenja. Čehoslovački lider je ukazivao da je realnije govoriti o nekoliko blokova naroda, bliže upućenih na međusobnu saradnju, kao što su „balkanska federacija i tesni savez Čehoslovaka i Poljaka“. Osim Čehoslovaka i Poljaka, koji su bili dva glavna stuba, u uniji su bili, takođe, predstavnici južno-slovenskih naroda, Ukrajinaca, ugarskih Rusina, Rumuna, Litvanaca, Rumuna, austriijskih Italijana, turskih Grka, Albanaca...

Unija je „pukla“ već na prvom većem iskušenju - kad su se u novembru oko Lvova „zakačili“ Poljaci i Ukrajinci. Ovi prvi su odmah istupili iz Unije od čega se ova federacija u zametku nije više oporavila.... Istorija je nastavila dalje svojim putem, a od onih koji su uniju pravili niko je više nije ni spominjao.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...