CRNE PROGNOZE ZA HRVATSKU: PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE I RAST NEZAPOSLENOSTI

Izvor:    Redakcija Business.hr

Za ovaj tjedan predviđena je objava industrijske proizvodnje i stope registrirane nezaposlenosti za studeni

U analizi Raiffeisen banke stoji kako analitičari te banke očekuju nastavak pada industrijske proizvodnje pod utjecajem slabe domaće potražnje. "S obzirom na intenziviranje negativnih trendova na tržištu rada očekujemo porast stope registrirane nezaposlenosti na 18,3 posto", piše u analizi.

Prošli tjedan na svjetskim deviznim tržištima kretanje tečaja EUR/USD bilo je razmjerno volatilno u rasponu od 1,319 do 1,35 dolara za euro, pri čemu su više razine tečaja zabilježene u prvom dijelu tjedna. Deprecijacijske pritiske na euro stvarali su fiskalni problemi perifernih članica eurozone, odnosno smanjenje kreditnog rejtinga agencijeMoody’s Irskoj te najava smanjenja rejtinga Španjolskoj.S druge strane, nakon sastanka čelnika Europske unije i najave uspostavljanja trajnog mehanizma za očuvanje stabilnosti eurozone, euro se blago oporavio u odnosu na dolar.Razmjerno skromni obujmi trgovanja trebali bi u tjednu pred nama pridonositi stabilnosti tečaja, stoji također u analizi. Korporativna potražnja za devizama u cijelosti bi mogla biti podmirena dovoljnom količinom bankovne i institucionalne ponude deviza, navode RBA analitičari.

"Očekujemo da bi se tržišni tečaj EUR/HRK trebao kretati u rasponu 7,37 i 7,40 kunu za euro", dodaju."Ovaj predblagdanski tjedan očekujemo mirno raspoloženje i na svjetskim i na domaćem tržištu obveznica.Očekujemo da će odluka o uspostavi trajnog mehanizma za očuvanje stabilnosti eurozone utjecati na slabiju potražnju za sigurnim utočištima. S druge srane, mogući pritisci na rast potražnje za američkim i njemačkim desetogodišnjim obveznicama bit će posljedica atraktivnih prinosa", navodi se u analizi.

Nadalje se navodi kako u prvoj polovini sljedeće godine analitičari RBA banke očekuju pritiske na rast prinosa na domaće obveznice, ali prema kraju godine, zbog završetka pregovora s EU, kreditni rizik bi se trebao smanjiti i tako pridonijeti sužavanju spreadova. "Međutim, da bi se kreditni rejting zadržao na trenutnoj razini nužna je fiskalna konsolidacija i reforma javnog sektora", napominju.

Objavljeno: 20. prosinca 2010, Business.hr


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...