43. pariski maraton

Aleksandar Manić

Analize su pokazale da maratonci, muškarci stariji od 65 godina i žene starije od 45 godina, neprekidno poboljšavaju svoje rezultate - za razliku od njihovih mlađih kolega kojima se vreme nije poboljšalo

Ovogodišnji Pariski maraton, 43. po redu, održan je 14. aprila u pravim zimskim uslovima. Temperatura je na startu jedva prelazila 0° C, a tokom trke je dostizala 5 do 6 stepeni. Uprkos neuobičajenim uslovima, od 60 hiljada upisanih trkača, startnu crtu je prošlo 49.155, što je predstavljalo najmasovniji Pariski maraton do sada.

Kroz cilj je prošlo 48.031 učesnik, a najbrži, u muškoj konkurenciji, bio je Etiopljanin Abrha Milav (2h07m05s). Dvadeset sekundi iza njega stigao je njegov sunarodnik Asefa Mengistu, dok je Kenijac Pol Lonijangata, dvostruki pobednik Pariskog maratona, u cilj ušao četiri sekunde iza Mengistua. U ženskoj konkurenciji, prva je stigla Etiopljanka Gelete Burka (2h22m47s), inače vicešampionka sveta na 10 hiljada metara (2015), dok je pet sekundi iza nje u cilj ušla druga Etiopljanka, Azmera Gebru.

Izmena trase radi lepih kvartova

Pariski maraton, po broju učesnika, nalazi se na drugom mestu u svetu, odmah iza njujorškog sa 52 hiljade finišera. Moglo bi da se pretpostavi da će Pariski maraton, vrlo brzo, imati preko 50 hiljada finišera čemu će doprineti popularnost trkačkog sporta, savršena organizacija preduzeća ASO, kao i lepota i šarm grada svetlosti.

Ovogodišnja maratonska staza bila je izmenjena na samom početku, u prvih četiri kilometara, tako da su trkači, od Trijumfalne kapije i preko avenije Jelisejskih polja, prošli preko trga Vandom, jednim od najlepših delova Pariza sa luksuznim zgradama iz 17. veka. Potom, oni su obišli oko pariske Opere (19. vek) arhitekte Šarla Garnijea i spustili se prema Komedi Fransez (17. vek), jednoj od najslavnijih evropskih pozorišnih sala, da bi odatle nastavili uobičajenim putem pored muzeja Luvra, crkve Notr-Dam (dan pre požara), preko trga Bastilje ka Vensenskoj šumi i natrag kroz pariske ulice, po kejevima, pored Ajfelove kule i kroz Bulonjsku šumu, do cilja na aveniji Foš, iza Trijumfalne kapije.

Promena puta je dobro zamišljena na samom početku maratona kada trkači još uvek gledaju oko sebe. Kasnije, kako se napor povećava, pogled se, sa spoljnjeg sveta, prenosi na unutrašnji i traženje lične motivacije koja će trkača odvesti do linije cilja. Traženje lične motivacije, prevazilaženje sebe i uživanje u trci, ne računajući pedesetak profesionalaca, bili su glavni motivi 49 hiljada učesnika. Najstariji među njima bio je Šarli Bankarel star (ili mlad!) 89 godina.

Do sada, Šarli je učestvovao na trideset maratona i želja mu je bila da stazu predje za manje od 6 časova. Uspeo je da ispuni svoj plan završivši trku za 5h 22m 56s i plasiravši se na 44.760-o mesto od 48.031 finišera. Šarli je trčanjem počeo da se bavi u 55. godini, pošto ga je ohrabrio jedan prijatelj, takođe trkač. Brzo se ispostavilo da je trčanje na duge staze postalo njegova prava strast, te je skoro svake godine učestvovao na po jednom maratonu. Za trke se priprema ozbiljno sa po tri izlaska nedeljno od najmanje jednog časa, a povremeno na biciklu prelazi po pedesetak kilometara da bi dopunio trening. Šarli računa da će narednu godinu i svoj 90. rođendan proslaviti učešćem na pariskom maratonu.

Intenzivni trening veteranima omogućava takmičarski nivo

Francuski maratonac Šarli Bankarel spada u fiziološke i mentalne fenomene, međutim, njegovo iskustvo je dragoceno za sve one koji vole maraton, a koji su zašli u godine. Romuald Lepers, profesor univerziteta Burgundije i istraživač u domenu senzorno-motoričkih funkcija, i Toma Katanji, profesor biomehanike, analizirali su evoluciju učešća i rezultate trkača njujorškog maratona, starih 20 do 80 godina, tokom zadnje tri decenije.

Njihove analize pokazale su da maratonci muškarci stariji od 65 godina i žene starije od 45 godina, neprekidno poboljšavaju svoje rezultate. Za razliku od svojih mlađih kolega kojima se vreme nije poboljšalo, muškarcima trkačima u kategoriji od 65 do 69 godina, tokom osme i devete decenije prošlog veka, vreme se poboljšalo za 8 minuta, a tokom narednih dvadeset godina oni su dobili dodatnih 7 minuta. Istovremeno, broj maratonaca veterana 2 i 3 (50 do 70 godina starosti) znatno se uvećao.

Naučna istraživanja univerziteta Kolorado u Bolderu i Hambolta u Arkati (Kalifornija) ukazala su na zdravstvene koristi od trčanja kod starijih osoba. Starije osobe koje se bave trčanjem kreću se mnogo bolje nego sedanterne osobe njihovih godina. Istovremeno, njihov utrenirani organizam za kretanje troši vrlo malo energije, nalik osobama starim 20 godina.

„Intenzivni trening čuva dobar rad mitohondrija, malih ćelijskih centrala koje omogućavaju da se, u mišićnom tkivu, proizvede potrebna energija, uprkos godinama“ kaže Justus Ortega, istraživač iz kineziološkog departmana Hambolt univerziteta. „Znači, trening omogućava mišićima da nastave efikasno da rade i za druge aktivnosti, kao što je hodanje.“

„Ne zaustavimo se kad ostarimo, nego ostarimo kada se zaustavimo“

Romuald Lepers sa univerziteta Burgundije upozorava da stariji trkači treba da se klone "eksplozivnih" disciplina, kao što je sprint, da bi izbegli povrede. Međutim, trčanje na duge staze je fizička aktivnost koja im se preporučuje za održavanje mišićne mase. Kanadski trkač Ed Vitlok, koji je 2017. umro u 86. godini, dokazao je da i posle 70. godine maraton može da se istrči za manje od tri časa.

Lepers je ukazao da su, prema određenim studijama, sportisti od 70 godina uspevali da sačuvaju mišićne kapacitete kao u mlađim danima. On smatra da je moguće održati takmičarske sposobnosti uprkos starenju, pod uslovom da se na treninzima održava intenzivan nivo. Prilagođavanja treba da se vrše u produživanju vremena odmora i nadoknade energije između treninga.

Lepersova istraživanja potvrđuju i reči trkača Šarlija Bankarela, doajena ovogodišnjeg pariskog maratona:

"Sa godinama sam sporiji i više vodim računa gde stavljam nogu. Međutim, danas mnogo bolje poznajem svoje telo. Dok mi je moguće, nastaviću da trčim. Ne zaustavimo se mi kada ostarimo, nego ostarimo kada se zaustavimo."


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...