IZVOR FUDBALERSKIH TALENATA-BEZ DNA

M. Lazarević

Novinari sastavili „jugoslovenski tim snova“

Najugledniji češki list Lidove novini (LN - „list za intelektualce“) donosi danas na skoro celoj strani veoma zanimljiv analitički članak o fudbalu u zemljama bivše Jugoslavije pod naslovom „Balkanska škola: Jugoslavije već dugo nema, ali talenti cvetaju i dalje“.

No, podjimo od onog što je najzanimljivije, a u u članku je na samom kraju, kao neka vrsta zaključka – kako bi izgledao „jugoslovenski tim snova“. Evo kako:

Na golu bi bio Semir Handanović (Slovenija, Udineze). U odbrani: Vedran Ćorluka (Hrvatska, Totenhem), Branislav Ivanović (Srbija, Čelsi), Nemanja Vidić (Srbija, Mančester) i Darijo Srna (Hrvatska, Donjeck). U napadu: Goran Pandev (Makedonija, Inter Milan), Mirko Vučinić (Crna Gora, Roma), Dejan Stanković (Srbija, Inter Milan), Eduardo (Hrvatska, Arsenal), Luka Modrić (Hrvatska, Totenhem) i Edin Džeko (BiH, Wolfsburg).

„Zanimljiva situacija: dve reprezentacije iz šest zemalja bivše Jugoslavije su na ovom svetskom šampionatu, treća je otpala u baražu, a četvrtoj je malo nedostajalo da se ovde nadje“, piše novinar LN Jirži Jakoubek koji očito dobro poznaje fudbal na tlu bivše YU.

U članku je samo jedna greška, verovatno previd – stoji da Pandev igra u Laciju, mada sada igra u Interu, i jedna pogrešna ispravka – ime Srne ispravljeno je na Dario, a on se, ipak, kao što je poznato većini ljubitelja fudbala u bivšoj nam zajedničkoj zemlji, zove – Darijo (bez obzira na to šta drugi misle kako ovo ime treba pravilno da glasi).

Jakoubek podseća kako se Franc Bekenbauer 1990, kada je bio trener reprezentacije SR Nemačke, prevario prognozirajući da će reprezentacija ujedinjene Nemačke ubuduće vladati svetskim fudbalom. Od tada je, medjutim, Nemačka osvojila samo jednu vrednu titulu- bila je 1996. evropski prvak...

A sa zemljama bivše Jugoslavije dogodilo se upravo obrnuto, ističu LN, i citiraju novinara britanskog Guardian-a Jonathan-a Wilson-a, poznatog kao specijalista za fudbal u zemljama istočne Evrope: „Izgleda kao da se tek po raspadu federacije fudbal počeo igrati u zemljama bivše zajedničke države. Oni su gladni uspeha i to jasno pokazuju“. Potom se Wilson dao na posao i sa kolegama iz republika bivše YU sastavio gorenavedenu „idealnu jugoslovensku reprezentaciju“...

Formacija bi bila 4-2-3-1. U timu bi bio samo jedan predstavnik Slovenije (golman Handanović) a najpoznatija su imena glavnih oslonaca hrvatske i srpske reprezentacije (Ćorluka, Srna i Modrić odnosno Vidić, Ivanović i Stanković) i najboljeg strelca Bundeslige, Bošnjaka Edina Džeka.

Tom timu bi rivali veoma teško mogli oduzeti loptu, složili su se njegovi sastavljači. Stručnjaci znaju, ipak, kako dodaju LN, da je taj tim samo san. I to ne samo zato što zemlja koju bi predstavljali odavno ne postoji. Poslednji put je jugoslovenska reprezentacija učestvovala 1990. na Svetskom prvenstvu u Italiji, gdje je na penale u četvertfinalu izgubila od Argentine. „Još tada je bila teško sastaviti najbolju 11-oricu, do svega su se mešali veoma jaki funkcionerski i novinarski lobiji iz Beograda, Zagreba i Sarajeva“, seća se nekadašnja zvezda Dejan Savićević. Kao Crnogorac bio je, kaže, dugo zapostavljen. „Pomogao mi je prelazak u CZ Beograd. Isto je bilo i s Pančevim, makedonsko Skoplje je takodje, bilo daleko...A sada? Već čujem žalbe iz BiH: Kako ste mogli zaboraviti na Misimovića iz Wolfsburga. Hrvatima bi nedostajao Olić iz Bayerna...Bilo bi to mnogo komplikovano. Ali, ova ekipa bi bila sigurno jača od one naše iz 1990. jer mi nismo igrali u tako jakim klubovima“, zaključuje Savićević.

„Po meni, ovaj tim ima snagu za polufinale prvenstva sveta“, komentarisao je Radomir Antić, trener srpske reprezentacije. „Ali to je hipoteza, ništa više. Bitnije je što se u zemljama bivše Jugoslavije pokazuje da raspadom zemlje izvoru talenata, koji nema dno, nije naneta šteta“, zaključak je Antića. I ovog članka.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...