Prvo izdanje reformisanog Dejvis kupa

Aleksandar Manić, Pariz

Može se pretpostaviti da je potrebno bar dve godine da bi se videlo u kojoj meri bi nova formula mogla da bude dugovečna. U ovakavom modelu takmičenja sve je podvedeno pod imperativ tržišta i zarade, bez previše osvrtanja na uživanje u sportu i popularizaciju tenisa

Prvo izdanje nove formule Dejvis kupa završilo se u nedelju 24. novembra. Titulu je osvojila Španija, predvođena Nadalom, i tako uknjižila šesti trofej na ovom međunarodnom teniskom takmičenju (2000, 2004, 2008, 2009, 2011). Srbija, predvođena Đokovićem, izgubila je u četvrtini finala u meču sa Rusijom.

Nezavisno od rezultata, postavilo se veliko pitanje valjanosti nove formule Dejvis kupa, a ljubitelji tenisa podeljeni su u dva oprečna tabora - za i protiv. Svako od njih ima vrlo dobro formulisane zamerke ili pohvale a, kao i uvek, istina se nalazi negde u sredini.

Kraće, brže i sa više para

Avgusta prošle godine, u Orlandu, Međunarodna teniska federacija (ITF) većinski je izglasala radikalnu reformu Dejvis kupa (72%), takmičenja sa tradicijom dugom 118 godina. Tako je novo izdanje Dejvis kupa zamišljeno kao turnir tokom jedne nedelje, na samom kraju sezone. Učestvuje 18 ekipa koje se takmiči, ne više u pet susreta i tri dobijena seta, nego u tri susreta, dva singla i jednan dubl, na dva dobijena seta.

Dejvis kup su u svoje ruke uzeli španski fudbaler Žerar Pike, vlasnik preduzeće za sport i zabavu Kosmos, i japanski biznismen Haroši Mikitani, vlasnik preduzeća za internet usluge Rakuten. Oni su obezbedili, do sada, neviđen fond za nagrade od 18 miliona evra. Tako, pobednička ekipa dobija dva miliona evra, a svaki igrač u grupnom delu takmičenja, nezavisno od rezultata, inkasira sto hiljada evra. Istovremeno, Kosmos nagrađuje i federacije zemalja učesnica sa po 300 hiljada evra. Cilj Pikea i Mikitanija bilo je angažovanje brojnih teniskih zvezda, a kroz to i obezbeđivanje moćnih sponzora, što bi sve doprinelo krupnoj zaradi.

Većina poznatih igrača učestvovala je na ovogodišnjem Dejvis kupu, osim Federera i Zvereva koji su bili na egzibicionim mečevima u Južnoj Americi. Njihova egzibicija u Meksiko Sitiju okupila je više od 42 hiljade gledalaca i time oborila rekord posećenosti jednom teniskom meču.

Za razliku od Federera i Zvereva, učesnici madridskog Dejvis kupa igrali su, većinom, pred praznom salom. Iako su se teniseri potrudili da dođu i igraju, izostao je entuzijazam publike. Određeni mečevi u okviru starog Dejvis kupa (Francuska-Srbija, SAD-Kanada...) napunili bi bilo koju salu, dok su u madridskoj Čarobnoj kutiji tribine bile poluprazne. Organizator je to objasnio jednostavno – u Madridu, u to vreme, ljudi rade, pa ne mogu da idu na mečeve.

Prazna sala i mečevi do zore

Nezavisno od izjave organizatora, postoje mišljenja da se Kosmos ponašao vrlo arogantno, bez veće želje da se konsultuje sa ITF-om. Tokom Mastersa 1000 u Madridu, u maju, oni nisu napravili ikakvu reklamu za novembarski Dejvis kup. Tako se dobio utisak da su Pike i Mikitani namenili velika sredstva za igrače, ali da nisu previše mislili na publiku.

Mada, nije se baš mislilo ni na igrače, jer su se susreti odvijali na samo tri terena, što je dovelo do preterano teških uslova i mečeva koji su se završavali u zoru, nekoliko časova pre ponovnog izlaska na teren. Takav raspored prouzrokovao je i nesportsko ponašanje. Naime, već kvalifikovana kanadska ekipa, da bi sebi priuštila normalan odmor, predala je Amerikancima "nevažan" meč dubla (6:0, 6:0).

Neprirodni uslovi turnira bili su diktirani kroz vrlo sabijen program koji je trebalo da u kratkom periodu angažuje što veći broj televizijskih gledalaca i na taj način doprinese što boljoj prodaji TV prava. Međutim, prilike su bile drugačije. Već se videlo da kase neće biti napunjene prodajom ulaznica, a onda se saznalo i da TV prenosi nisu bivali otkupljivani masovno, kako se očekivalo. U zemljama u kojima tenis nije dovoljno popularan (Velika Britanija, SAD, Kanada) televizijska prava nisu Kosmosu donela dovoljno novca. Na primer, Američki Tenis Kanal nije prenosio ovogodišnji Dejvis kup jer je Kosmos tražio preveliku cenu za TV prava.

Dosta tenisera je izrazilo žaljenje što je ovakva manifestacija prošla sa nedovoljnom posetom i nedovoljnom gledanošću na televiziji. Zato su Djoković i Nadal izrazili mišljenje da bi bilo mnogo bolje imati jedan ekipni kup, a ne dva kao što je to danas – Dejvis kup ITF-a u novembru i Svetsko ekipno prvenstvo u tenisu ATP-a u januaru.

Kako Pike zamišlja eliminaciju Svetskog kupa i Lejver kupa

Bez ikakvog iznenađenja, Žerar Pike, prvi čovek novog Dejvis kupa, imao je samo najlepše reči za ovogodišnje takmičenje. On je bio vrlo zadovoljan zato što su učestvovali najbolji teniseri, 650 novinara iz 25 zemalja i što su se pobednici radovali, a eliminisani plakali. Pitanje malog broja posetilaca, on je zaobišao, govereći da će ih, iduće godine, biti najmanje 130 hiljada. Takođe, Pike je, u zavijenoj formi, objasnio da bi bilo najbolje da se njemu pridruži januarski ATP kup i da zajedno eliminišu Federerov Lejver kup (Evropa protiv ostalih) koji se održava u septembru. Tada bi se Dejvis kup produžio na dve nedelje i imao bolje uslove.

Dejvid Hagerti, predsednik Međunarodne teniske federacije (ITF), posle velikog finala Španija-Kanada, kome je prethodio koncert pevačice Šakire, inače Pikeove supruge, dao je izjavu da je nova formula "fantastičan početak", prikrivajući neuspeh organizatora da dovede navijače i na druge susrete, a ne samo na mečeve domaćina.

Može se pretpostaviti da je potrebno bar dve godine da bi se videlo u kojoj meri bi nova formula mogla da bude dugovečna. Naredne godine, Dejvis kup će se ponovo održati u Madridu i učesnici će biti četiri polufinalista, kao i dve pozvane ekipe, Srbija i Francuska. Za ostala mesta ekipe će se boriti u baražama. Preostaje da se vidi koliko će biti zanimanje publike za naredni Dejvis kup ove formule u kojoj je sve podvedeno pod imperativ tržišta i zarade, bez previše osvrtanja na uživanje u sportu i popularizaciji tenisa.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...