Kako istrajati u novogodišnjoj odluci o redovnom trčanju

Aleksandar Manić

Ako su ciljevi preveliki ili preterano apstraktni, mi ćemo se lako obeshrabriti i napustiti novogodišnju odluku o redovnom trčanju.Za početak treba odbaciti iluziju da nas prelazak iz jedne kalendarske godine u drugu, čini novim čovekom
(ilustracija, Trkači amateri na novogodišnjem treningu u Vensenskoj šumi pored Pariza)

Svakog kraja decembra svode se računi u vezi protekle godine, razmišlja se o planovima za narednu i donose se odluke koje često imaju oblik – posle praznika, odmah ću početi da... Jedan od planova je bavljenje sportom. U našem sedanternom društvu ljudi se sve manje kreću i sve ređe bave sportom. Većina je svesna da je to izuzetno loše za zdravlje i zato donose novogodišnje odluke kojim bi stanje, na ovom planu, trebalo da se popravi.

tracanje,-oprema

Kineska poslovica kaže da put od hiljadu kilometara počinje jednim korakom. Tako je i sa rekreativnim trčanjem

Novogodišnje odluke

Trenirajući trčanje na amaterskom nivou, već dvadeset godina redovno odlazim u Vensensku šumu, prirodni park od hiljadu hektara koji se nalazi na istočnoj granici grada Pariza. Na treninzima sam zapazio određeni broj trkača koji se redovno pojavljuju, ali i one koji nisu imali priliku da se bave trčanjem. Istovremeno, zapazio sam da najveći broj trkača rekreativaca, iz druge kategorije, počinje da izlazi na treninge posle proslave novogodišnjih praznika.

Tako, Vensenska šuma, tokom januara, nalikuje reklami za prevenciju zdravlja. Muškarci i žene, većinom starosti od 35 do 50 godina, u novoj opremi, sami ili u grupama, trče šumom po asfaltnim putevima, a neki rado odlaze i na klizave i blatnjave staze od utabane zemlje. Međutim, početkom februara, njihov broj se ospe, da bi, nešto kasnije, u šumi trenirali samo oni koji to rade tokom čitave godine.

Postavlja se pitanje zašto svi ti januarski trkači odustaju posle četiri do šest nedelja treniranja, kako bi oni trebalo da pristupe ovom sportu i kako da ne odustanu.

trcanje-ivan-kos-

Ivan Kos: "Proces promene počinje sa procesom samodisciplinovanja i uz veru u sebe. Da bismo postigli samodisciplinovanost i odličan uspeh, potrebno je da promenimo svoje životne stavove. Moramo se iz neaktivnosti pomeriti ka aktivnosti, iz odluke: "Uradiću to bilo kada." u odluku: "Uradiću to sada."

Izvodljivi ciljevi i merljiv uspeh

Za početak treba odbaciti iluziju da nas prelazak iz jedne kalendarske godine u drugu, čini novim čovekom, spremnim da donosi radikalne odluke i da ih se spartanski pridržava. Potom, važno je podsetiti se da je umerenost majka svih vrlina. Ako hoćemo da se efikasno oslobodimo onoga što nam se ne dopada u našem ponašanju i životu, neophodno je isplanirati promene kroz manje etape. Ciljevi moraju da budu izvodljivi, a uspeh da bude merljiv. Ako su ciljevi preveliki ili preterano apstraktni, mi ćemo se lako obeshrabriti i napustiti novogodišnju odluku o redovnom trčanju i poboljšanju forme, a time i o poboljšanju opšteg kvaliteta života.

U iščekivanju velikog preobražaja, učmalost i obeshrabrenost lako mogu da pobede, a mali uspesi da ne donesu predviđeno zadovoljstvo. Zato je važno, već na samom početku, ne preterati sa ciljevima i zaboraviti logiku "sve ili ništa". Ostvarenje malog uspeha ujedno je i ohrabrenje da se ide dalje.

Kineska poslovica kaže da put od hiljadu kilometara počinje jednim korakom. Tako je i sa trčanjem. Umesto postavljanja za cilj treninga od deset kilometara, bolje je sebi reći: "Samo ću da obučem patike i videti kako se osećam", "Samo ću izaći napolje i videti kako se osećam", "Samo ću trčati dva kilometra i videti kako se osećam"... Reč "samo" može biti veoma važna, jer se posle prve male pobede, desi da se iznenadimo i završimo ceo trening.

trcanje-staza-fokus-

Mentalno fokusiranje pomaže da se pripremimo za doslednost u treniranju i da kroz progresivno povećanje kilometraže ostvarimo cilj – poboljšanje fizičke forme, pripreme za trku...

Promena ponašanja i promena ugla gledanja
Dr Ivan Kos, klinički psiholog sa kojim sam, svojevremeno, imao prilike da razgovaram u Njujorku, radio je na teorijama nivoa straha i redukcije straha. On smatra da je preterani strah velika prepreka u mnogim prilikama i da je nepravilno preduzet pristup u rešavanju problema u osnovi velikog broja neuspeha. Kos je, skoro anegdotski, rekao: "Slon je veliki, a čovek je mali. Kako čovek može da pojede slona? Rešenje je jednostavno. On slona iseče na sitne komada i, zalogaj po zalogaj, uspe da ga pojede. Tako se rešavaju i problemi."

Rešenje Ivana Kosa je delotvorno u svakodnevnom životu, pa i za novogodišnju odluku o bavljenju trčanjem. Takva odluka, prema rečima profesora Ležoajua, psihijatra pariske bolnice Biša, predstavlja promenu ponašanja ili promenu ugla gledanja. Da bi se što delotvornije ostvarila neophodna promena, važno je poboljšati mentalni sklop. To može jednostavno da se uradi tako što će se svakog dana ili pre svakog izlaska na trening, raditi na nekoj mentalnoj veštini – vizualizaciji, fokusiranju, kontroli disanja, samogovoru... Mentalno fokusiranje pomaže da se pripremimo za doslednost u treniranju i da kroz progresivno povećanje kilometraže ostvarimo cilj – poboljšanje fizičke forme, smanjenje telesne mase, pripreme za trku...
Kada sebi postavljamo trkačke ciljeve, mi često najradije gledamo na krajnji ishod. Vidimo prizore ljudi koji istrčavaju zadnje metre na nekom od polumaratona ili maratona i to u nama stvara želju da i mi uspemo u takvom poduhvatu. Međutim, ono što ne vidimo jesu časovi, kilometri, fizička iscrpljenost, loše vreme, rano ustajanje i svi izazovi koji se dešavaju tokom meseci i godina treniranja. Na putu će biti puno izazova i zato planirajmo kako ćemo postići cilj i kako ćemo rešavati prepreke kada dođu, a ne ako dođu.

Biće dana kada ćemo biti toliko samouvereni da ćemo razmišljati o povećanju šansi ali - i dana kada ćemo se zapitati šta nas je uopšte povelo ka ovom cilju. Činjenica je da veliki deo treninga neće biti lak i da sve neće ići po planu. Nepotrebno je stvarati detaljne godišnje planove, teške za ostvarivanje, nego je važno uskladiti fizičku formu, sačuvati fleksibilnost u pristupu i neprekidno procenjivati šta je prikladno i šta je potrebno da se učini radi podešavanja januarskih i februarskih izlazaka na treninge.

trcanje-psiho-vidzil

Džo Vidžil je zaključio da bi se postao solidan trkač, neophodna je čista ljubav prema trčanju, onakva kakvu je imao Emil Zatopek, legendarni česki dugoprugaš

Neophodna je čista ljubav prema trčanju

Puno amatera se decenijama pita gde se nalazi prekidač koji od običnog, sedanternog čoveka čini solidnog dugoprugaša. Sagledavajući problem, Džo Vidžil, američki doktor nauka i dugogodišnji trener vrhunskih atletičara, posmatrao je decu koja neprekidno trče, ali ne sa naporom, nego sa zadovoljstvom, u toj meri da je neophodno stalno im dovikivati – polako, nemoj da trčiš...

Potom, Vidžil se oslonio na psiho-evolutivni razvoj čoveka i shvatio da je neophodna ljubav prema partneru, jer se bez nje se ne bismo rodili i ljubav prema trčanju, jer bez nje ne bismo preživeli. On je zaključio da bi ljudi bili bolji trkači kada bi se iz sistema uklonio merkantilni aspekt vezan za novac, medalje i sponzorske ugovore. Da bi se postao solidan trkač, Vidžil tvrdi da je neophodna čista ljubav prema trčanju, onakva kakvu je imao Emil Zatopek, legendarni češki dugoprugaš.

Mnoštvo filmova govori o kraju čovečanstva zbog ekološke kataklizme, nuklearnog rata ili invazije vanzemaljaca, dok se najviše umire zbog debljine, dijabetesa, holesterola, srčanog udara... Kada bi svi ljudi vidžilovski krenuli da trče sa puno ljubavi, čovečanstvo, ne samo što bi bilo zdravije, nego bismo svi bili i bolji ljudi.

Zato, istrajte! Alan Mimun, olimpijski šampion maratona i legenda dugoprugaškog sporta, na jednom treningu u Vensenskoj šumi, posavetovao me je:

"Nemoj nikada da odustaneš. Ako ne ide, uspori malo ili hodaj, maši rukama, a noge će krenuti za njima. Ali, nikada nemoj da odustaneš."

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...