Obama prinudio Evropu na sankcije Rusiji, priznao Bajden

Petar Popović

“Ja od njih tražim…”, novi je način komunikacije funkcionera Vašingtona Viktorije Nuland sa saveznicima u Evropi, od kojih SAD zahtevaju ekonomske žrtve zbog prekida poslova s Rusijom i apsolutnu lojalnost kolonije
(foto, Viktorija Nuland)

Evropljani nisu želeli sankcije Rusiji, međutim pristali su kada je Vašington počeo da im uvrće ruku, priznao je potpredsednik SAD Dzo Bajden, govoreći u petak na Harvardu.

“Istina je da oni nisu želeli to da učine, ali rukovodstvo Amerike i predsednik Sjedinjenih Država insistiraju da Evropa ustane i prihvati ekonomske rizike…”, citiran je Bajden ( “Biden Says US Forced EU Countries to Impose Sanctions Against Russia”  En.RIA.RU).

Slamanje otpora Evropljana

Bajden nije objasnio (ili nije preneto) šta je sve podrazumevalo američko “insistiranje” kod Evropljana. Međutim, eventualno američko potsećanje evropskih vlada na finansijske omče koje njihove prezadužene države imaju oko vrata, s krajevima kanapa u rukama Vašingtona, i gostoprimstvo evropskim kompanijama u Americi, koje bi se moglo dovesti u pitanje, sasvim sigurno doprinose ubedljivosti “insistiranja” da se konj priveže tamo gde kaže gazda.

Zanimljivo, u petak se o Evropljanima i sankcijama oglasila i Viktorija Nuland, pomoćnik državnog sekretara SAD za Evropu i Aziju – inače desna ruka Vašingtona u koordinisanju pučista pri rušenju legitimnih vlasti Janukoviča u februaru.

Viktorija Nuland je, ako se čitalac seća, ona gospođa-diplomata koja se u javnosti pročula psovkom “Fuck the EU!”- telefonom, ambasadoru SAD u Kijevu Džefriju Pajeti, u požurivanju da Pajeta već tu, u vrtlogu Majdana, februara, sastavi jednu Vašingtonu prihvatljivu vladu, ne čekajući na EU (i Nemačku). Te tako, zahvaljujući V.N, uvažene saveznice SAD u EU sasvim su neočekivano ali na način vrlo upečatljiv, i iz prve ruke, ubedljivo obaveštene o političkoj težini koju njihova saveznička gledišta imaju na drugoj obali Atlantika.

Sada, Nuland kaže – SAD znaju da zemlje Evrope imaju štetu od sankcija Rusiji, ali da u svrsishodnost njihovog preduzimanja ne treba sumnjati. Jer, sankcijama se iskazuje “solidarnost sa Ukrajinom i (solidarnost) unutar transatlantske zajednice” (“US State Department Urges EU Not to Oppose Sanctions Against Russia ”, En.RIA.RU).

Čemu ovakvo ponovno američko insistiranje na već uspostavljenim sancijama Rusiji? Pa, najverovatnije, zbog uočenog otpora Evropljana njihovoj produženoj primeni, uz spoznaju da Amerika pogađa sankcijama jednako Evropu koliko i Rusiju, i da cela afera, i sa sankcijama i sa vojnim zaoštravanjem, zapravo u tome i jeste – da se osujeti integracija istok-zapad, s rusko-nemačkom ekonomskom osovinom. Brojna su izrečena mišljenja, na obe strane, ali uz nekoliko citata ta ideja se može ilustrovati.

Rat bez vojske, finansijama

Direktor Rosnjefta Igor Sećin uveren je da sankcije Rusiji nemaju nikakve veze sa Ukrajinom, Ukrajina je izgovor. Rosnjeft je džin koji proizvodi 4,2 miliona barela petroleja na dan, pet odsto globalne potrošnje nafte, potseća nemački Špigl.

“Niti ja, niti moja kompanija, imamo ikakve veze sa Ukrajinom”, izjavio je šef Rosnjefta u intervjuu Špiglu, a i direktor i kompanija su – Sećin tvrdi  - protivzakonito, na listi sankcionisanih. S tog stanovišta, “sankcije su kršenje međunarodnog zakona”, rekao je Sećin (http://www.spiegel.de/international/business/rosneft-head-igor-sechin-speaks-about-sanctions-and-ukraine-a-989267.html).

“Rosnjeft je jedna međunarodna korporacija s vlasnicima deonica u Americi, Evropi i Aziji. Posle ruske države, naš najveći vlasnik akcija je BP sa dvadeset odsto kapitala. Kao takve, sankcije pogađaju i naše zapadne partnere takođe”, objasnio je Igor Sećin.

On je izjavio da sankcije neće sprečiti Rosnjeft da izvrši svoje ugovorne obaveze.

“Rezerve koje smo u stanju da crpimo sredstvima koja imamo dovoljne su za dvadeset godina”, ali tehnologija na koju se odnose sankcije jeste vezana za buduće projekte, rekao je. Sagovornik je slučaj sankcija objasnio citirajući:

“Huan Zarate, koji je bio savetnik predsednika Dzordza W Buša, piše u svojoj knjizi ‘Rat bogatstvima’ da Amerika počinje novu vrstu ratova. Preduzima ih bez vojnih napada, da protivnici radije pate finansijski”, rekao je. Potsetio je i na još ranija upozorenja Zbignjeva Bžežinskog Evropi “da se ne okreće ka Moskvi”. Bžežinski je mislio na ugovor o gasovodu između Rusije i Nemačke.

“Napisao je da Sjedinjene Države ne bi trebalo da tolerišu jednu geopolitički ujedinjenu Evropu, koja bi mogla biti izazov Americi. To bi se dogodilo, napisao je, ukoliko Evropljani shvate da je Rusija njihov prirodni ekonomski partner”, citirao je Sećin Bžežinskog.

Igor Sećin je izjavio da Rosnjeft nije u opasnosti od finansijskog deficita zbog sankcija, makar da se njima i ciljalo u tu kompaniju.

“Mi lako možemo platiti svoje dugove sopstvenim sredstvima. Rosnjeft je prošle godine postigao rekordni profit. S obrtom od 80 milijardi dolara, naš profit u prvoj polovini 2014. je pet milijardi, i biće trinaest i po milijardi dolara do kraja godine. Nema ruske kompanije koja plaća više poreza od nas”, rekao je.

Da li je sankcijama pogođena saradnja Rosnjefta i firmi iz Nemačke, upitan je ruski funkcioner?

“Nemačka proizvodi kvalitetne bušilice i cevi za naftovode. Ali, ako Nemačka ne želi da isporučuje, mi ćemo jednostavno kupiti u Južnoj Koreji ili Kini. Ako je cilj Nemačke da svojim sopstvenim kompanija spreči zaradu, onda napred!”, komentarisao je stanje stvari Igor Sećin.

Tisen umoran od brbljanja o zavisnosti

Ni Špiglov sagovornik sa druge strane američkog zida prema Rusiji, šef nemačkog giganta u zoni energije E.on Johan Tisen, nema bolje mišljenje o sankcijama. Tisen kaže, partnerstvo Moskve i Berlina je podrazumevalo mir na kontinentu, i ne vidi zbog čega bi ga trebalo prokockati.

E.on ima više od osam milijardi dolara investicija u ruske moderne elektrane, da li je zabrinut zbog tih investicija sada, u svetlu krize u Ukrajini?

Da se novac zarađuje špekulacijama, možda bi i bio zabrinut, kaže Tisen – “ali mi smo isporučili nešto korisno ljudima”. E.on je izgradio, po prilici, najsavremeniji elektro-energetski kompleks, koji zapošljava pet hiljada Rusa i isporučuje struju i toplotu hiljadama domaćinstava. Ima li u tome razloga za zabrinutost?

“Naša kompanija je 40 godina aktivna u Rusiji. To je period koji obuhvata Hladni rat kao i invazije Avganistana i od Zapada i od Istoka; vreme mnogo veće zategnutosti, drugim rečima. Naši poslovni odnosi ostali su sve to vreme konzistentno pozitivni. Nismo imali razloga da prigovaramo. Računam da će svaki u sadašnjoj situaciji reagovati odgovorno takođe, i da će veze ostati stabilne”, odgovorio je šef nemačkog džina.

Tisen je dodao da na ruskoj strani nema nikakvih promena u komunikaciji, sve je kao i ranije. Vlada Rusije obećala je stabilne uslove privatnom kapitalu i investitorima “i do ovog časa ona ispunjava to obećanje”, rekao je šef E.on-a.

Upitan, neće li Putin “zloupotrebiti” zavisnost Evrope od ruske energije, “koristeći gas kao geostrateško oruđe”, Tisen je odgovorio da on to ne razume:

“Umoran sam od tih večitih brbljanja o zavisnosti. Neko i brak može opisivati kao zavisnost. A može ga videti i kao partnerstvo. Evropa i Rusija izgrađivale su energetsko partnerstvo tokom četiri dekade, i tokom čitavog tog perioda nije bilo ni jednog jedinog dana da je prirodni gas korišćen kao strateško oružje protiv Zapada. Plus, obe strane profitiraju iz tog partnerstva. Čak i sada prirodni gas normalno protiče cevima. To su činjenice.”

Presretnut primedbom da on to možda govori imajući na umu potrebu da se ne povredi Gasprom, Tisen je rekao:

“Mislim da je strateški korektno ponašanje Evrope da nastoji da proširi svoje izvore snabdevanja i puteve, zato što joj je snabdevanje sirovinama ograničeno. Ali ruski gas omogućuje pouzdan osnov našeg energetskog snabdevanja. Mi treba da produžimo da tu  prednost koristimo. Ja to govorim iz dubokog uverenja. Ne želim da se mešam u pitanja spoljne politike. Ali ja verujem da smo mi poslednjih godina vodili vrlo odgovornu politiku prema Istoku. Uspostavljanje poverenja i ekonomska integracija doveli su do toga da je u Rusiji aktivno 6.000 nemačkih kompanija. Zauzvrat, ruske kompanije su ovde, kontrolišući korporacije i gasovode. Naš kontinent je postao mnogo mirniji kao rezultat te saradnje. Mi ne bi smeli da to olako prokockamo”, rekao je vodeći čovek E.on-a.

Zapad nema razlog za sukob s Rusijom

“Zapadne zemlje nemaju ekonomski razlog da uđu u konflikt sa Rusijom”, izjavio je još na početku pritiska SAD na Evropu da se zavedu sankcije Jerg Kremer, glavni ekonomista nemačke Komercbanke.

Rusko-nemački ekonomski odnosi su već u početnoj fazi krize pretrpeli štetu, komentarisao je Folker Trije, stručnjak za spoljnu trgovinu pri nemačkoj Komori za industriju i trgovinu. Industrija Nemačke zabrinuta je.

“Mi tamo imamo više od 20 milijardi evra (27 milijardi dolara) već investiranog kapitala”, citiran je Trije. “Svako treće radno mesto u Nemačkoj zavisi od izvoza. Ako prekinemo nemačko-rusku trgovinu, mi imamo 300 hiljada radnih mesta pogođenih time. Mnogo je kompanija koje su enormno investirale u Rusiji. Da li one sada treba da plate za politički konflikt?”, citiran je Folker Trije.

Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), upozorila je sredinom septembra da bi produžena kriza povodom Ukrajine i Rusije “mogla erodirati neke od mirovnih dividendi istočne Evrope” posle Hladnog rata, javio je Rojters. Tome bi doprineli “postojano visoki vojni troškovi u regionu u tranziciji”, objasnila je EBRD. Međutim, na povećanim vojnim  izdacima, uz izgovor na tobožnju opasnost od Rusije, insistira Amerika.

“Amerikanci su odlučili da na jedan ili drugi način naškode Rusiji koliko god mogu. I to jeste za žaljenje. Zato što to neće rešiti problem u Ukrajini niti bilo gde drugde u svetu”, izjavio je RIA novostima Majk Henkok, britanski član PACE.

Na žalost, uprkos svim sličnim zapažanjima, tek počinju nevolje Evrope, dohvaćene čeličnim zagljajem Vašingtona. Kuda to vodi, dočarava naredbodavni poziv Viktorije Nuland u nedelju – Evropljanima, da se smesta prekinu “svi sklopljeni prljavi poslovi” u vezi sa izgradnjom Južnog toka.

“...Ja od njih tražim da prekinu prljave poslove koji povećavaju zavisnost tih zemalja od jednog izvora snabdevanja energijom, uprkos tome što se zalažu za politiku raznih dotoka energije”, rekla je Nuland – udarivši po premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, jer - bez ozbira na naređivanje - produžava poslovanje s Rusijom.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...