RON POL - CENZURISANI PREDSEDNIČKI KANDIDAT

Istraživački tim Balkanmagazina

Samo jedan republikanski predsednički kandidat obećava da će zaustaviti sve ratove koje SAD vode i povući vojnike iz svih baza, onako kako to američki Ustav nalaže (ilustracija: karikatura - Ron Pol kao Če Gevara)

Izborna kampanja za republikanskog predsedničkog kandidata se zahuktava a demokrate će predložiti produženje Obaminog mandata. Glasačko telo u Americi je razočarano Obamom jer nije ispunio svoja obećanja. Obećao je da će povući trupe, a zapravo je nastavio ratove i započeo nove. Bez objave rata Amerika je, uz podršku NATO-a, napala Libiju i svrgla Gadafija sa vlasti. Kroz vesti se pominju mestimična bombardovanja Jemena i Pakistana, a uveliko se zvecka oružjem i preti napadom na Iran. Naravno, sve to vodi daljem zaduživanju SAD i povećanju broja američkih vojnika na mnogobrojnim frontovima. Obama je u toku svoje izborne kampanje tvrdio sasvim suprotno, da će vratiti američke vojnike kućama.


Američki predsednik Obama: da li građani SAD smatraju da je ispunio obećanja

Obećanje – novo ratovanje

Obamina administracija nije ni počela da rešava američke nagomilane ekonomske probleme. Naprotiv, ova administracija deluje bespomoćno pred destrukcijom finansijskog sistema. Nedavno je obelodanjeno da je FED dao američkim bankama 7 triliona dolara pomoći da ne bi bankrotirale /1/. FED (usvojena skraćenica za Federal Reserve) je centralna banka SAD. To je privatna banka koja u svojim upravnim odborima ima predstavnike najvećih banaka SAD, što zapravo predstavlja legalizovani bankarski kartel. FED je institucija koja radi u tajnosti i nejasno je po kojim kriterijuma je ovaj veliki, gore pomenuti, novac deljen. Naravno, podela novca gubitašima je u potpunosti suprotna zakonima slobodnog tržišta u kome je prirodno da nesposobne kompanije bankrotiraju. Ovako, oni koji proizvode - rade za druge, koji samo troše. S obzirom da pomoć dobijaju najveće banke, nameće se utisak da one koriste svoju finansijsku moć da novac poreskih obveznika preliju u džepove svojih bogatih vlasnika. Atmosfera je još više pogoršana činjenicom da direktori ovih nesposobnih banaka dobijaju nerazumno velike bonuse.

Obama ništa ne čini da smanji ogroman budžetski deficit od 1,7 trilion dolara, što iznosi oko 40% budžeta.

Upravo 40% svog budžeta SAD troše na ratove i održavanje baza u oko 130 zemalja sveta. Prema tome, ne treba mnogo da se nerviramo zbog vojne baze NATO-a na Kosmetu, daleko je od toga da smo jedini u takvoj situaciji. I mi smo deo jedne imperije koja se raspada.

Napomenimo da Obama nije rešio ni pitanje zdravstva koje je obećao da će rešiti, pitanje za koje su Amerikanci veoma zainteresovani. Sve se svelo na to da će plaćanje za zdravstveno osiguranje biti obavezno za sve (do sada je to bilo pitanje izbora svakog pojedinca), a kakvo će lečenje i negu amerikanci dobiti za to novo obavezno izdvajanje, ostaje da se vidi.

Sve u svemu Obamu bi iole solidan republikanski kandidat lako mogao pobediti. Na žalost republikanski kandidati ne obećavaju da će rešiti nagomilane probleme. Naprotiv, uglavnom nagoveštavaju eskalaciju veoma loše aktuelne politike. Oni se prosto utrkuju u pretnjama različitim zemljama, sankcijama, ratovima. Na spisku za napade su mnoge zemlje, uglavnom one koje imaju naftu: Jemen, Pakistan, Iran, Sirija … Naravno, neki će ostvariti profit u ovim ratovima, ali sigurno ne i američki narod čije iskustvo nije ništa bolje od iskustava drugih naroda - plaćaju poreze i ratuju za tuđ džep.

Kandidat koji je protiv ratova

Samo jedan republikanski predsednički kandidat obećava da će zaustaviti sve ratove koje SAD vodi i povući vojnike iz svih baza, onako kako to američki Ustav nalaže, Ustav koji inače promoviše slobodu i mir, jer je nastao kao rezultat slobodarske borbe američkog naroda protiv Britanske imperije. Taj kandidat je republikanski kongresmen Ron Pol, koga je Hjustonski distrikt birao dosada 12 puta za svog kongresmena. Ron Pol je ginekolog i pre nego što je počeo da se bavi politikom, porodio je oko 4000 beba, kako piše u njegovoj biografiji. U politiku se uključio kada je Nikson ukinuo pravilo da se dolari moraju pokriti zlatom, jer je smatrao da se zlatni standard nikako ne sme ukinuti. Naime, po njegovom mišljenju, diskreciono pravo FED-a da štampa novac vodi državu u ekonomski krah. Osnove politike Ron Pola su klasične i počivaju na američkom Ustavu: ukinuti FED koji je protivustavno osnovan, drastično smanjiti poreze, zaustaviti sve ratove i povući američke vojnike iz drugih zemalja /2/ .


Ron Pol, najveća nada da se spoljna politika SAD zaista i promeni na bolje

Najbolji dokaz da je Ron Pol iskren u svojim obećanjima jeste činjenica da je u svojoj dugoj političkoj karijeri uvek glasao protiv ratova i protiv njihovog finansiranja. Obrazlagao je svoje stavove vrlo oštrim govorima u američkom Kongresu, koji su istovremeno bili i emotivni i racionalni, ali pre svega patriotski. Jedan od takvih govora bila je i njegova osuda NATO bombardovanja Jugoslavije 1999-te godine /3/, /4/. Kao i mnogo puta pre i posle toga, i tada je rekao da SAD nemaju pravo prema svom Ustavu da bombarduju jednu zemlju koja ih nije napala. Ron Pol, prema svim anketama i donacijama, uživa ubedljivo najveću podršku američkih aktivnih vojnika i vojnih veterana od svih predsedničkih kandidata, uključujući i Obamu /5/.

Ronova retorika je beskompromisna. Na debati 12. Septembra 2011, ponovio je ono što često govori, a to je da je američka spoljna politika uzrok terorizma. Tom prilikom je rekao da narodi na Bliskom istoku ne veruju da ih SAD napadaju da bi širile demokratiju, već znaju da ih napadaju da bi im uzele naftu, i da je u takvoj atmosferi lako regrutovati teroriste. Ovog puta je deo publike glasno negodovao (inače najčešće dobija gromke aplauze), ali to nije pomelo Rona da publici objasni da je “američka vojska ubila preko stotine hiljada Iračana u poslednjih 10-tak godina, i da onima koji buče u sali sigurno ne bi bilo drago da im se tako nešto desi, da neka strana armija dođe u SAD i radi to isto” /6/. Dakle, Ron nema dlaku na jeziku čak ni prema svojim potencijalnim biračima. Za ove hrabre reči, Ron je dobio i svojevrsnu pohvalu od Noama Čomskog koji je u emisiji “Democracy Now” rekao da je bila “kompletno nekontroverzna”. Po našem mišljenju, mogao je Čomski dati i veću podršku Ron Polu jer je on najveća nada da se spoljna politika SAD zaista i promeni na bolje. Čomski je veliki kritičar spoljne politike SAD, ali nekako ne voli republikance, pri čemu ispušta iz vida da su demokrate jednako vodile ratove kao i republikanci, između ostalog i najveći lokalni rat koji je SAD vodila - rat u Vijetnamu.

Ron Pol smatra da osim drastičnog smanjenja vojnog budžeta, SAD treba da ukinu i nedovoljno opravdanu pomoć stranim zemljama, koja se obično sastoji u tome da se finansiraju razni diktatori. U tom smislu, Ron se jednom prilikom javno začudio zato što SAD daje ogromna sredstva avganistanskom predsedniku koji važi za najkorumpiranijeg političara na svetu, a istovremeno vodi rat protiv Avganistana /7/. Ron je pri tome neselektivan i smatra da stranu pomoć treba ukinuti svima, pa i Izraelu, zbog čega ga često prozivaju da je antisemita. Republikanski Jevrejski koalicioni forum ga nije pozvao na predsedničku debatu koju su organizovali, pod izgovorom da je ekstremista /8/. Ovo nije prva predsednička kandidatura Rona Pola, Ron Pol se kandidovao za predsednika i 2008. godine i kada su ga pitali kakva je razlika između njega i Obame koji je takođe obećavao zaustavljanje ratova, Ron je tada rekao: „Pogledajte istoriju Obaminih glasanja u Senatu, i mojih glasanja u Kongresu, Obama je gotovo uvek glasao za ratove i njihovo finansiranje, a ja nikad.”

„Ukinimo FED“

Ron Pol vodi samo dva rata, jedan protiv ratova i drugi protiv FED-a. FED je uslovno rečeno veoma čudna organizacija. Kao što smo već kazali to je privatna institucija, koju vode najveće banke, a koja ima moć da odobri tim istim bankama kredite, odnosno da štampa pare i da im ih nekontrolisano daje. Naravno, tako se stvara inflacija a zna se - ko prvi dobije pare taj je u prednosti - setimo se samo kako je inflacija u Srbiji izgledala. Ron Pol se bori protiv FED-a od sedamdesetih godina, ali tek poslednjih nekoliko godina su njegove reči naišle na odjek u široj javnosti. Pa je tako 2008. godine, kada se Ron kandidovao za predsednika, nastala krilatica “End the FED”, ili na srpskom “Ukinimo FED”. Ovu krilaticu su skandirali studenti Mičigenskog univerziteta, koji su napunili salu sa nekoliko hiljada mesta kada je Ron Pol držao u njoj govor. Svest o pogrešnoj politici FED-a, koji deli pare “po babu i po stričevima”, se razvila i postala kristalno jasna kada se otkrilo, upravo pod pritiskom kongresmena Ron Pola, da je FED podelio bankama više od 7 triliona dolara od 2009. godine. Blumberg je objavio da su ovi novci dati bankama pod kamatom od 0,01 posto, dok je država od tih istih banaka uzimala kredite pod znatno većim kamatama (oko 3%). Tako su banke od države na poklon dobile milijarde dolara. Amerikanci su imali prilike da saznaju o ovim mahinacijama između FED-a, banaka i države od poznatog političkog komičara Džona Stuarta koji je u svojoj poznatoj emisiji Daily Show, na kanalu Comedy Central, kroz satiru pojasnio gledaocima ovakvo kreditiranje.

Protiv korporatizacije društva

Ron Pol se zalaže za slobode, kako pojedinaca tako i tržišta. On se prvi put 1988. godine kandidovao za predsednika kao libertarijanac, odnosno kao nezavisni kandidat. Smatrao je, i danas smatra, da tržište u SAD nije slobodno jer na njemu dominiraju velike korporacije koje su u sprezi sa političarima. On je vrlo jasno protiv korporatizacije društva. Smatra da pojedinac treba da ima apsolutnu vlast nad svojim izborom pa je tako, recimo, i za legalizaciju svih adiktivnih supstanci, od marihuane do heroina. On smatra da zabrana ovih supstanci za kojima postoji potražnja, neminovno dovodi do jačanja kriminalnih grupa kojima otvara mogućnost za zaradu. Argument je da je u doba prohibicije, kriminal zbog zabrane alkohola bio na vrhuncu. U svakom slučaju, smatra da federalna adminsitracija SAD ne treba da o tome odlučuje jer ima minimalne ingerencije prema američkom Ustavu, već o eventualnim zabranama treba da odlučuju pojedine države, odnosno treba da se odlučuje u lokalu. Slično smatra da pojedine države treba da organizuju zdravstvo i školstvo, a ne federalna država. Naime, Ron Pol smatra da državna administracija treba što manje da se bavi zdravstvom i školstvom jer je po pravilu neefikasna i otvara mogućnost za korupciju. Prema njegovom lekarskom iskustvu, zdravstvo je degradirano u trenutku kada je država počela da forsira velika osiguravajuća društva i da regulativom tera lekare da koriste ova osiguranja. Lekari su počeli da prepisuju nepotrebne tretmane koje bi naplaćivali od osiguranja, pa su osiguranja za korisnike iz tih razloga rasla. Odnos Ron Pola prema zdravstvu i heroinu se često koristi na njegovu štetu, te će ga novinari, kad već moraju da ga malo puste u medije, najčešće pitati, “vi smatrate da neko ko je bolestan treba da umre ako ne može da plati” ili “vi biste legalizovali heroin ako biste postali predsednik”. Na stranu Ron Pola je stao njegov mlađi saradnik dok je Ron Pol bio lekar, koji je rekao: “Ron je primio svakog pacijenta bez obzira da li je imao I koliko mogao da plati, ali zato nikad nije koristio državno osiguranje pacijenata.” Ovaj prilog je išao na neprofitnom NPR radiju /9/.


Kao lekar, primao je svakog pacijenta, bez obzira koliko može da plati

Tajna veza sa američkim medijima

Zahvaljujući svojim političkim stavovima i namerama, Ron Pol se izuzetno teško probija u medije, što je čudno kada se ima u vidu da su u SAD "ponosni na svoju slobodu medija". Nameće se utisak da oni kojima odgovaraju ratovi i rad FED-a imaju neku tajnu vezu sa američkim mejnstrim medijima, pre svega velikim televizijskim kućama: CNN, CBS, FOX... Iako je Ron Pol konstantno, prema anketama, među prva tri republikanska kandidata, njegovo ime se po pravilu izostavlja. Čak i u članku Politike “Uspon rizičnog Gingriča” se kaže da je prema anketama za probno glasanje u Ajovi, Gingrič prvi, a Romni treći. Ko je drugi? Naravno, Ron Pol /10/. Verovatno je Politikin izveštač ili učio neku prepisivačku školu, ili je preskočio časove kada se učilo guglovanje, ili o youtube. Na temu ovakvog izveštavanja o Ron Polu, je već pominjani poznati američki komičar Džon Stuart napravio kratku reportažu u okviru svoje popularne emisije Daily Show u kojoj pokazuje veliki broj primera u kojima je baš ime Ron Pola nekako zaboravljeno /11/. Praktično, nijedna velika televizijska kuća nije objavila da je na velikom probnom glasanju republikanske partije u Ajovi on bio tik iza pobednice Mišel Bakman (koja je inače rodom iz Ajove pa je imala prednost na domaćem terenu). Mišel Bakman je imala 4.823 glasova, Ron Pol je dobio 4.671 glas a naredni kandidat 2.293 glasova. TV kuće su pominjale gotovo sve kandidate samo su izostavljali Ronov rezultat, kao da nije bilo uopšte interesantno što je bio tako blizu prvoplasirane.


Plakat koji poziva da se glasa za Pola radi očuvanja Ustava SAD

Slično, na velikoj CBS debati o spoljnoj politici, gde smo mogli čuti gomilu strašnih predloga šta bi predsednički kandidati radili kojoj zemlji, Ron Pol je dobio samo 89 sekundi da priča u jednoiposatnoj emisiji /12/. Ovo je šokantno kada se zna da je on među prva tri kandidata po svim anketama.

Ron Pol ima izuzetno jaku podršku, pre svega, mladih i školovanih ljudi što budi neku nadu. Zahvaljujući najviše mladima, on pobeđuje na svim probnim glasanjima republikanske stranke širom SAD. Međutim, mediji ne nalaze da je ovo bitno za objavljivanje, jer je svima “jasno” da je u pitanju vrlo strastvena i dobro organizovana podrška ali da ona nije dovoljna, te da Ron Pol ne može nikako da pobedi i zato neće da troše medijsko vreme na njega. Jedna novinarka na CNN-u je bukvalno ovako objasnila zašto novinari ne daju medijsko vreme Ron Polu. Međutim, ni u jednom trenutku nije objašnjeno zašto misle da nema šanse da pobedi, kada ankete pokazuju suprotno.

Republikanska stranka forsirala je više kandidata koji su, zahvaljijući reklami, uspevali da se popnu po popularnosti iznad Ron Pola ali su brzo propadali čim bi dobili malo veću pažnju medija i rekli svoje, što obično nije bilo pametno. To su bili Mišel Bakman, Rik Peri, Herman Kein koji je nedavno odustao od kandidature. Ali zato je ostao Mit Romni, koji je lep i uglađen, nema neki stav, kod njega sve može i ovako i onako /13/. Najnoviji favorit republikanaca je Njut Gingrič koji je dugogodišnji kolega Ron Pola u Kongresu. Iako do skora nije napadao svoje konkurente lično, već samo njihov program, Ron Polu i njegovom timu je "pukao film" kada su mediji počeli da forsiraju Gingriča (koga i Politika pominje), te su objavili na YouTube spot „Serijsko licemerstvo“, gde opisuju lik i delo Gingriča /14/, a preko Interneta su organizovali akciju prikupljanja novca za objavljivanje ovoga spota na nacionalnim televizijama. Milion dolara je prikupljeno za jedan dan za ovu svrhu. Konkretno, Gingriča prozivaju da je dobio 1,6 miliona dolara za konsultacije Freddie Mac, kompanije kroz koju je država davala ogromna sredstva za kredite za nekretnine, a koju je zatim izvukla iz bankrotstva. Poznato je da je američko tržište nekretnina doživelo potpuni kolaps 2008. godine, što je bilo uzrok velike finansijske krize svetskih razmera. Gingrič je zatim prozvan i što je primio 37 miliona dolara od najvećih zdravstvenih institucija (privatnih) da podrži uvođenje obaveznog plaćanja zdravstvenog osiguranja koje je sproveo Obama. Ronov izborni tim je takođe kritikovao Gingriča zato što smatra da je u redu da prima za držanje govora 60.000 dolara od kompanija čije interese podržava kao političar, što je klasičan primer lobiranja u SAD.


Proglašen za ličnost godine na kraju 2008. u magazinu Tajm

Ron Pol je odbio da učestvuje u debati koju je trebalo da vodi američki milijarder Donald Trump, osoba poznata po svom arogantnom i neprikladnom ponašanju, jer smatra da bi takva debata bila cirkus ispod nivoa predsedničke kampanje. Trump je vlasnik hotela i kockarnica, plejboj koji se ženio puno puta, vodi realiti šou “Apprentice”, autor mnogih bahatih izjava ...

Zainteresovani mogu pratiti borbu Ron Pola i njegovih sledbenika za drugačije i, po njihovom mišljenju, bolje Sjedinjenje Američke Države, na http://www.dailypaul.com, i njegovom facebook nalogu http://www.facebook.com/ronpaul, kao i na zvaničnom veb sajtu njegove kampanje http://www.ronpaul2012.com/. Duži govor koji je održao u Nju Orliansu na Konferenciji rukovodstva republikanske partije na početku kampanje, a u kome detaljno objašnjava svoju politiku, može se naći na linku, http://www.youtube.com/watch?v=HNx9KE-1RDk. Govor je efektno završio citatima Semjuel Adamsa, istaknutog vođe američke revolucije: "Nije potrebna većina, dovoljna je srdita i uporna manjina da zapali iskru u ljudskom razumu" i "Ne smemo da kukamo i ne započnemo ono što treba da se uradi zato što se unapred bojimo da nećemo uspeti".


/1/ http://www.bloomberg.com/news/2011-11-28/secret-fed-loans-undisclosed-to-congress-gave-banks-13-billion-in-income.html

/2/ http://www.youtube.com/watch?v=evYwPJUY_cc&feature=related

/3/ http://www.ronpaularchive.com/1999/04/crisis-in-kosovo/

/4/ http://www.youtube.com/watch?v=B-Ha1B37v00

/5/ http://content.usatoday.com/communities/onpolitics/post/2011/07/ron-paul-military-campaign-donations-/1

/6/ http://www.youtube.com/watch?v=01e8-zSLkg0

/7/ http://www.youtube.com/watch?v=BERSnOYRlSE

/8/http://www.guardian.co.uk/world/2011/dec/05/republican-jewish-coalition-bans-ron-paul?newsfeed=true

/9/ http://www.npr.org/2011/10/25/141653000/before-he-delivered-for-voters-paul-delivered-babies

/10/ http://caucuses.desmoinesregister.com/2011/12/04/iowa-poll-newt-gingrich-most-popular-gop-candidate/

/11/ http://www.thedailyshow.com/watch/mon-august-15-2011/indecision-2012---corn-polled-edition---ron-paul---the-top-tier

/12/ http://www.infowars.com/ron-paul-gets-89-seconds-to-speak-in-cbs-debate/

/13/ http://www.youtube.com/user/ronpaul2008dotcom?blend=3&ob=4#p/a/f/0/dAcdtH0Mp94

/14/ http://www.youtube.com/watch?v=CWKTOCP45zY


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...