GLOBLANA RECESIJA I BEZBEDNOST EU

Nikos Arvanites, ATINA

U čitavoj Evropi treba očekivati, zbog siromaštva, jačanje organizovanog kriminala i delovanje međunarodnih kartela ali i “unutrašnjeg terorizma” (foto: Paris - protest učitelja i nastavnika u francuskoj prestonici)

Evropi i EU preti pobuna građana protiv vlasti u državama članicama EIU ali i prema aministraciji u Briselu. Treba očekivati i jačanje ekstremizma, kako levičarskog i anarhističkog, tako i ultradesničarskog kao i reakciju ekstremnih islamističkih grupacija u državama EU. Istovremeno, treba očekivati, zbog siromaštva, u čitavoj Evropi i jačanje organizovanog kriminala i delovanje međunarodnih kartela ali i “unutrašnjeg terorizma”. Posebno zabrinjava mogućnost rata bankrskih i finansijskih oligarhija na tržištu kapitala, kao i međudržavnih konflikata kao što je započeo konflikt Velike Britanije sa EU u celini i, pre svega, sa Nemačkom i Francuskom. Čitav ovaj aspekat treba ozbiljno uzeti u razmatranje kao mogućnost bezbednosne destabilizacije Evrope i EU.

Upozorenje Gilles de Keršove

Koordinator za antiterorizam u EU Gilles de Keršove upozorava na opasnost od levičarskog ekstremizma i delovanja Al Kaide u Evropi i EU. On kaže:

“Moramo biti svesni mogućnosti da loše ekonomije i privrede mogu biti uzrok za nastanak nasilnih lvičarskih ili anarhističkih ideologija."

Na slučaju Grčke vidi se mogućnost organizovanog i planskog delovanja anarhističkih grupacija i organizacija koje su međusobno povezane u Evropi i međusobno su solidarne u ciljevima delovanja. Siromaštvo i recesiona psihologija povlače sa sobom nasilje, sindikalne proteste, socijalni bunt koje efikasno koriste anarhističke organizacije ali i radikalne islamske organizacije u državama EU gde je brojna imigrantska islamska populacije.

Pad životnog standarda u EU

Prema podacima Eurostata, u analizi država članica EU i Evrpe u celini, pokazatelji su da najbogatije žive građani u Luksemburgu i to 2,7 puta bolje od proseka. Nakon njih po bogatstvu slede Norvežani, koji imaju BDP po glavi stanovnika 81 posto veći od proseka, pa Švajcarci s 47 posto većim BDP-om. Zanimljivo je da se Irci, koji su snažno bili pogođeni ekonomskom krizom, nalaze vrlo visoko na lestvici po bogatstvu a u 2009. i 2010. godini BDP po glavi stanovnika bio im je 28 posto veći od evropskog proseka. Sledi Danska s 27 posto, Austrija 26, Švedska 23, Belgija 19 posto, Nemačka koja ima 18 posto veći BDP po glavi stanovnika od proseka. Građani Grčke 10 posto ispod proseka EU po BDP-u. Evidentno je da unutar EU postoji podela na “sever” i “jug”, odnosno bogati i siromašni delovi EU, i da nasilje levičarskog ekstremizma treba očekivati u državam”juga” EU dok je moguće da islamski ekstrmizam deluje više u državama “severa” EU, zbog formi diskriminacije prema islamsko-arapskoj imigrantskoj populaciji.

Jačanje kriminala u Grčkoj

Godinama Grčka nije bila ozbiljnija “meta” mafije iako preko njene teritoije prolaze “kanali” svetskih ilegalnih kriminalnih kartela droge, trafikinga i drugih nezakonitih poslova. Siromaštvo i recesija prate prodaju kućnih dragocenosti i nakita da bi se preživelo ili živelo u granicama proseka. U Grčkoj je objavljeno uputstvo kako postupati prilikom prodaje zlata i nakita u zalagaonicama kojih je sve više od početka mera štednje. Saopštenja agencija za zaštitu potrošača upozoravaju “da građani srebro i zlato premere pre nego što ga odnesu na prodaju. Utvrdite da li zaista dobijate najbolju cenu".

Zbog mera štednje i smanjenja kućnih budžeta za 30-50 odsto, većina Grka krenula je u “akciju” masovne prodaje porodičnog nakita. Treba očekivati razne prevare i delovanje mafije kao i organizovanih pljački građana i turista. Treba očekivati da će u Grčku doći maheri za trgovinu i šverc zlata i srebra iz čitave Evrope, Rusije, Kine kao i interes za “zlatne rezerve” Grka kod albanske, ruske, kineske i drugih mafija kao i mafija sa Balkana.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...