"Zemlja orlova" postaje "ekonomski zmaj" (2)

Nataša Jokić, Vesti

Vesti istražuju: Zašto Zapad ne osuđuje ideju "Velike Albanije". Nedvosmislena lojalnost Tirane SAD-u i NATO-u, doprinela je njenom izboru za privelgovanog partnera na Balkanu
(ilustracija, trasa najnovijeg zapadnog plana za gasovodpod nazivom TAP, koji Albaniji povećava značaj u strateškim odnosima na Balkanu)

U vreme kada svi kukaju zbog besparice i krize, Albanija predstavlja pravo ekonomsko čudo, beležeći godišnji rast od 3 odsto. Prošle godine Tirana je dobila status kandidata za članstvo u EU, što će joj doneti subvencije za izgradnju puteva, železnica, luka i aerodroma. Najnoviji izveštaj Svetske banke svrstao je Albaniju na 68. mesto po povoljnosti za strana ulaganja što predstavlja napredak za čitavih 40 mesta u odnosu na prethodnu rang listu.

Iako stručni izveštaji, poput onog iz pariske univerzitetske škole EDHEC (lat.), upozoravaju da je albanska privreda praktično srasla sa mafijaškim aktivnostima, strane investicije porasle su u Albaniji za 50 odsto u periodu od 2008. do 2013. godine. Nedvosmislena lojalnost Tirane SAD-u i NATO-u, bilo koja da je stranka na vlasti, doprinela je izboru Albanije za privelgovanog partnera na Balkanu.

Razlozi za podršku Zapada

Opštepoznata moć mafije u Albaniji, ostaje sporedna sve dok ne remeti ovu lojalnost države Atlanstskoj alijansi. Uostalom kriminalizacija privrede je sve prihvaćeniji fenomen neoliberalnog kapitalizma. To potvrđuje i prošlogodišnja zvanična preporuka EU zemljama članicama u kojoj se kaže da da mogu da se uračunavaju i prihodi od nelegalnih delatnosti kao što su prodaja droge i prostitucija.

Prekojadranski gasovod (TAP) dodatni je podsticaj ubrzanom pretvaranju donedavno zabačene "zemlje orlova" u "balkanskog ekonomskog zmaja". TAP će provoditi azerbejdžanski gas od turske granice, preko Grčke i Albanije do Italije. Ovaj gasovod ima stratešku i političku važnost za SAD i EU jer doprinosi smanjivanju evropske zavisnosti od Rusije i njenog gasa.

Prema procenama stručnjaka "Oksford ekonomiksa" TAP će samo u fazi izgradnje u periodu od naredne tri godine doneti Albaniji dobit od 400 miliona evra.

Gasovod i nafta

Pored "gasne" Albanija ima i druge energetske karte u rukavu. Ova zemlja raspolaže znatnim naftnim izvorima. Kopnena platforma Patos-Marinza na jugu zemlje najveća je te vrste u Evropi. Uskoro će biti aktivirano još 12 novih blokova za istraživanje nafte i Tirana se nada velikom zanimanju stranih investitora.

"Tokom faze istraživanja oslobađamo naftne kompanije 20 odsto PDV-a. Na taj način ih podstičemo da investiraju", rekao je  nedavno ministar ekonomije Arben Ahmetaj za švajcarske medije zainteresovane za Albaniju zbog švajcarskih investicija u TAP i podzemna skladišta gasa u Albaniji.

Drugi albanski "mamac" za investitore je rastezanje trajanja koncensije sa 5 na 7 godina kada je reč o istraživanju nafte i sa 25 na 30 godina kada je reč o proizvodnjii nafte. Veliko gradilište predstavlja privatizacija glavne albanske naftne kompanije "Albepetrol" koja, kako je zvanično najavljeno, namerava do kraja godine da proda 75 odsto državnog udela.

Srbija ni na Istoku, ni na Zapadu

Iz Rige je ovih dana stigla vest da su na samitu evropskog istočnog partnerstva Slovačka, Bugarska, Mađarska i Rumunija potpisale deklaraciju o izgradnji novog gasovoda Istring (Eastring). U ovoj kombinaciji ne pominje se Srbija. Igrajući na političko-ekonomsku formulu "i istok i zapad", Beograd ima sve veće šanse da bude skrajnut u stratešku izolaciju. Istring bi išao od slovačko-ukrajinske granice, preko Mađarske, Rumunije i Bugarske do granice Turske sa Bugarskom ili Grčkom. Izvor gasa se ne zna - možda Rusija, a možda Azerbejdžan. U svakom slučaju Vašington će svim sredstvima pokušati da spreči da Rusija uđe u ovaj projekat sa članicama NATO pakta koje su ga osnovale.

Sutra: Tirana govori jezikom EU 

Objavljeno: Vesti 29.5.2015.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...