Zalivske zemlje ljute na Obamu zbog sporazuma sa Teheranom

D. Ćirović

Američki predsednik je, kažu bliskoistočni stručnjaci, „izneverio“ sunitske monarhije a naročito Saudijsku Arabiju, time što je pristao na načelni nuklearni dogovor sa Iranom. Kralj Salman već je pozvao Vašington i istakao da se nada da će SAD ipak garantovati bezbednost u regionu. Rijad planira da traži ista „nuklearna prava“ koja je dobio i Teheran, dok iz saudijske prestonice stižu ocene da Iranu nikad na meti nije bio Izrael, već sunitske zalivske zemlje
(foto, Rijad više ne veruje Americi - Barak Obama i kralj Salman)

Nakon što je 2. aprila u Lozani postignuto rešenje o ključnim tačkama sporazuma o iranskom nuklearnom programu, bliskoistočni stručnjaci različito tumače ovaj dogovor. Među njima se našao i komentar da je situacija bila jasna pre sporazuma, te da se znalo da je Saudijska Arabija glavni politički i ekonomski saveznik Sjedinjenih Američkih Država u regionu, naročito u borbi protiv terorizma. To se, kako ističe bivši menadžer Al Arabije i nekadašnji glavni urednik Ašark al Ausata Albdulrahman al Rašid, sada promenilo.

„Pre nego što je američki predsednik Barak Obama pokrenuo pregovore sa iranskim režimom, lako je bilo definisati odnose. Saudijska Arabija je bila u istom taboru kao i SAD po pitanju ekonomskih i političkih stavova. Međutim, Obamina administracija ne samo da sada računa sa Iranom u pogledu nukelarnih dogovora, već u njemu vidi i partnera u borbi protiv Islamske države i avganistanskih talibana. SAD više, zapravo, nije neprijatelj režima Ajatole Homeinija“, piše Rašid.

iran lozana

Iranski šef diplomatije Džavad Zarif (u sredini) sa evropskim zvaničnicima u Lozani (AFP-PresTV)

Saudijci traže ista nuklearna prava

Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz pozvao je Obamu odmah nakon postignutog sporazuma u Lozani, da izrazi nadu da će dogovor sa Teheranom ipak garantovati bezbednost u regionu. Saudijci se takmiče sa Iranom za dominaciju u ovom delu sveta i plaše se da će Teheran sada pronaći više saveznika na Bliskom istoku, i to među onima koje je Rijad odbacio, navodi libanski dnevnik Bejrut obzerver.

List navodeći da je iranski sporazum otvorio svojevrsnu „nukelarnu trku na Bliskom istoku“. Visoki saudijski zvaničnici, naime, insistiraju na tome da Rijad treba da traži ista nuklearna prava koja su zapadne sile dale Iranu a kako bi se „napravio izvestan balans“. Isti izvori tvrde da Rijad više nema „nimalo poverenja u svoje savezništvo sa SAD“.

Zastupljenost-siita-na-Bliskom-istoku

Zastupljenost šiita na Bliskom istoku, prema istraživanju CIA od pre nekoliko godina

Obama u problemu sa Izraelom

Pregovori Zapada sa Iranom počeli su još krajem 2013. i nacrt konačnog sporazuma treba da bude gotov do 30. juna pošto je postignut sporazum u načelu u Lozani prošle nedelje. Prema sporazumu, Teheran je pristao da smanji broj centrifuga na 6.000, sa sadašnjih 19.000, i on bi trebalo da bude na snazi u narednih deset godina. U švajcarskom gradu diskutovalo se osam dana dok nije postignut dogovor, mada je i tako bio probijen prethodno postavljen rok – 31. mart. Nuklearni pregovori Irana sa SAD, Rusijom, Kinom, Britanijom, Francuskom i Nemačkom usmereni su na postizanje sporazuma koji bi ublažio bojazan Zapada da Teheran pod plaštom civilnog nuklearnog programa razvija oružje, u zamenu za ublažavanje sankcija koje su nanele veliku štetu iranskoj ekonomiji.

„Ukoliko Iran bude varao, svet će to znati“, rekao je ovim povodom Barak Obama a zapadni mediji su podsetili da su zbog iranskog dogovora zategnuti odnosi između SAD i Izraela koji doživljava Teheran kao egzistencijalnu pretnju.

Tel Aviv: Istorijska greška

Iranski predsednik Hasan Rohani izjavio je da će Teheran poštovati okvirni dogovor o nuklearnom programu, ali da to zavisi i od toga „da li će i druga strana preduzeti korake zasnovane na svom obećanju“. Oglasio se i izraelski premijer Benjamin Natanjahu, istakavši da svaki nuklearni sporazum koji se potpiše sa Iranom, mora da podrži pravo Izraela da postoji kao država, insistirajući da se pritisak na tu zemlju nastavi dok se ne postigne „dobar dogovor“. Za postignuto rešenje Natanjahu je rekao da je loše a sa hitno sazvanog specijalnog sastanka bezbednosnog kabineta u Tel Avivu izraženo je protivljenje iranskom sporazumu i označen je „istorijskom greškom“ jer će predstavljati „ozbiljnu opasnost za region i za svet i pretiće samom opstanku Izraela“.

Ipak, u iranskom sporazumu opasnost po svoj „privilegovan položaj“ u očima Zapada a prevashodno SAD, te i po svoj dominantan politički uticaj u regionu, videle su i sunitske zalivske zemlje. Dok se iranski stručnjaci i zvaničnici ovih dana uglavnom bave mogućnostima koje će doneti ukidanje ekonomskih sankcija, Rašid podseća da je Teheran istakao da je Amerika uvidela da Iran ima najstabilniji režim u rgionu, te i najmoćniji i najuticajniji.

Opsesivan režim vođen ideologijom

„Onaj ko poznaje Iran, svestan je da nije sve kako Teheran kaže. Iran, kao Sirija i Irak pod Sadamom Huseinom, temelji se na opsesivnoj bezbednosti i režimu koji je vođen ideologijom... Saudijska Arabija takođe je bazirana na verskom i političkom legitimitetu. Kao i druge zalivske zemlje, Saudijska Arabija odvaja velika sredstva kako bi građani bili zadovoljni, za razliku od Irana koji većinu novca daje za vojsku i bezbednosne institucije, i naravno – za svoj nuklearni program“, ističe Rašid.

Socijalna situacija u Saudijskoj Arabiji, ipak, nije tako „ružičasta“. Naime, kako su nedavno tvrdili politički stručnjaci za Midlist monitor, kršenje ljudskih prava i rigidnost vere i režima u ovoj zemlji mogu se uporediti sa onima u Izraelu a naročito s obzirom na činjenicu da obe zemlje imaju jak politički uticaj u regionu i podršku SAD. Šiitski Iran „trn je u oku“ ne samo jevrejskog Izraela, već i bogatih sunitskih monarhija Zaliva, koje su se uključile u vojne intervencije u Iraku, Siriji u kojima su šiiti na vlasti, te od 26. marta i protiv šiitske grupe Huti u Jemenu. Režimi ili grupe kakav je Hezbolah u Libanu na primer, uživaju podršku i finansijsku pomoć Teherana, iako se ova država otvoreno ne uključuje u sukobe u regionu.

hezbolah

Šetnja pripadnika Hezbolaha uz poster sa likom lidera grupe i iranskog ajatole.jpg

Američki predsednik „izneverio“ Rijad

Rašid, tako, piše da zalivske zemlje, među prvima Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt i Bahrein, već decenijama žive pod pretnjom mogućeg iranskog napada. Sada, posle postignutog nuklearnog dogovora, kaže on, „nema sumnje da je ta pretnja duplirana“.

„Postoji opipljiva ljutnja prema Obaminoj administraciji, jer zalivske zemlje smatraju da je Obama, uprkos zavetima koji su potvrđeni od SAD, jeftino izneverio region, ostavivši ga da se sam suoči sa sudbinom po pitanju Irana“, navodi bivši glavni urednik Ašark al Ausata, podsetivši da je Obama obećao da će obnoviti zavet o zaštiti granica Saudijske Arabije, ali, kako kaže, „Obama bi morao da bude jasniji“ kako bi se sprečila „stremljenja Irana“, odnosno upadanje šiitskih militanata koje destabilizuje zemlju.

„Iran protiv Zaliva a ne Izraela“

Saudijska Arabija, UAE, Katar, Kuvajt i Bahrein su sposobne da se suprotstave Iranu, ako dotle dođe, kaže Rašid, ali bi takav rat doveo do haosa i destrukcije.

„Postoji ljutnja prema Obaminoj administraciji jer je svoj stav o Iranu bazirala isključivo na nuklearnom programu ako se uzme u obzir da teheranski režim teži većim geopolitičkim ciljevima. Iranski rat uvek je, zapravo, bio upravljen protiv zalivskih zemalja a ne protiv Izraela. Iran potajno pokušava sebe da pozicionira kao lidera šiita, čiji je broj manji u poređenju sa sunitima. Stoga, većina muslimana će na SAD gledati kao na neprijatelja zbog naivnog stava Vašingtona prema njihovom sukobu“, upozorio je Rašid i dodao da će postignut načelni iranski sporazum u Lozani dovesti do povećanja cene nafte i jačanja ekstremističkih grupa u regionu.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...