Posle stupanja na snagu evropskog embarga: Kako će Evropa bez ruskog dizela?

Priredila N.J.

Suprotno onome što je primećeno u slučaju nafte, postoji rizik od smanjenja globalne ponude dizela i rasta njegovih cena
(ilustracija, Pumpe na benzinskoj stanici je označena kao "Diesel B7" u Šlezvig-Holštajnu, Nemačka: Veliki deo evropskog transporta radi na dizel gorivo)

Ove nedelje stupa na snagu embargo na ruske naftne derivate u Evropskoj uniji, posebno na dizel. Ovo donosi rizik od rasta cena, prenosi francuski Kurie enternasional.

„Prvo je (pod embargo) stavljen prirodni gas, glavno gorivo za industriju Starog kontinenta i grejanje; onda je došlo na red na svemoćno ulje; a sada je to dizel, gorivo prisutno na evropskim putevima.” Španski list El pais tako rezimira „neizvesno poglavlje” energetskog obračuna između Evropske unije (EU) i Rusije.

Biće dizela – ali skuplje…

Od ove nedelje, EU koja je „najveći uvoznik dizela na svetu“, moraće bez Rusije, svog glavnog snabdevača. To je „veliki izazov“ prema El paisu, jer „Evropa mora da zameni, u rekordnom roku, skoro trećinu dizela koji kupuje u inostranstvu“. Čak i ako je ovaj udeo manji nego pre rata u Ukrajini, „zavisnost ostaje maksimalna“ jer dizel i dalje pokreće „četiri od deset automobila koji kruže Evropom“, kao i „ogromnu većinu kamiona“ koji prevoze robu.

„To je zabrinjavajuće; danas postoji više neizvesnosti oko dizela nego oko prirodnog gasa“, rekla je šefica Međunarodne agencije za energiju Fajt Barol španskom dnevniku.

Međutim, stručnjaci sa kojima je El pais razgovarao ne predviđaju poremećaj snabdevanja, već mogućnost skoka cena i „veoma duboku reorganizaciju globalnih tokova dizela“.

„Mesto stolica oko stola se promenilo, ali svako će imati stolicu na koju će sedeti kada muzika prestane“, kaže Fransisko Blanč iz Bank of Amerika. “Jednostavno, neki će morati još malo da hodaju da bi pronašli svoju stolicu.”

El Pais objašnjava da će Evropa „morati da traži svoj dizel mnogo dalje nego danas. I za ovo će morati da plati više. Baš kao za gas."

EU bi posebno mogla da se okrene snabdevanju iz Kine i Indije, koje imaju velike kapacitete za preradu. Ili ka Kuvajtu i zemljama Zaliva. Sjedinjene Države su već uveliko povećale isporuke dizela Evropi.

„Neće biti nestašice“, rekao je Horhe Leon, viši potpredsednik Ristad Energi-a, za belgijski dnevnik La libr Belžik.

Međutim, dovođenje dizela iz drugih delova sveta, posebno Kine i Bliskog istoka, koštaće više.

Cilj: smanjenje ruskog prihoda

Belgijski dnevnik napominje da „evropski embargo na rusku sirovu naftu, od 5. decembra nije izazvao nagli skok cena barela“. Zaista, „Moskva je bila u stanju da nastavi da prodaje svoje sirovine drugim kupcima (…), Indija i Kina prednjače“, čak i Rusija „mora da ponudi ogromne popuste“. Ovo je omogućilo održavanje svetske ponude i izbegavanje skoka cena.

Nije sigurno, međutim, da li isto važi i za dizel. „Peking i Nju Delhi neće kupovati ruske rafinisane proizvode“, kaže Horhe Leon iz Ristad Enerdži-a. Oni više vole da kupuju jeftinu rusku naftu i sami je prerađuju u rafinisane proizvode koje prodaju na međunarodnim tržištima sa visokim maržama.

Pa ko će želeti da kupi ruski dizel? Nedavno smo videli porast tokova ka Turskoj i severnoj Africi. To se može objasniti činjenicom da se ruski dizel na ovim tržištima prodavao sa velikim sniženjima.

Zaključak analize u La libr Belžik: „Suprotno onome što je primećeno u slučaju nafte, postoji rizik od smanjenja globalne ponude dizela“. Moguće je da će to uticati na cenu. I ako Evropa nastavi da ima pristup dizelu, on bi mogao da postane preskup za određene regione sveta, smatra Hening Glojstin, energetski direktor konsultantske grupe Eurasia Group, citira belgijski dnevnik.

Kako je izvestio britanski Fajnenšel tajms, ove nedelje takođe stupa na snagu ograničenje cena dizela i drugih ruskih rafinisanih proizvoda koji se transportuju uz pomoć kompanija iz EU, G7 ili drugih zemalja.

“Prevoznici više neće moći da pristupe uslugama koje pružaju zapadne kompanije (osiguranje, finansiranje) iznad određene cene.“ To je mehanizam sličan onom usvojenom u decembru za rusku sirovu naftu, čije rezultate brane zvaničnik u Vašingtonu i evropski diplomata. Na pitanje britanskog lista, obojica smatraju da je ovaj plafon omogućio smanjenje ruskih prihoda od nafte uz održavanje stabilnog snabdevanja na globalnom nivou, prenosi Kurie enternasional.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...