Velike naftne kompanije sve zaduženije
Neto dugovi najvećih zapadnih naftnih kompanija su tokom poslednje godine povećani za trećinu, što povećava njihovu ranjivost u slučaju novog pada cena nafte i izaziva sve veće investicione rezove.
Ukupni neto dugovi 15 najvećih naftnih grupa iz Evrope i Severne Amerike porasli su na 383 milijardi američkih dolara do kraja marta, što je povećanje od 97 milijardi u 12 meseci, kažu podaci Bloomberga.
Prihodi naftnih kompanija pali su kao rezultat sloma cena sirove nafte koji je počeo u leto 2014. Iako su oštro snizili kapitalne i operativne troškove, većina ovih kompanija je morala da podiže zajmove kako bi finansirala svoje investicione programe i vršila isplate dividendi.
Novi pad cena nafte, nove posledice
Talas dugova bio je naročito oštar u prvom kvartalu tekuće godine, kada su cene nafte dotakle minimum od 27 dolara za barel.
Iako su kamatne stope blizu rekordno niskih nivoa i cene nafte su se oporavile, zaključivši prethodne sedmice na 49 dolara, povećana zaduženost industrije znači da bi se u slučaju novog pada cena nafte suočila sa još većim poteškoćama, tumači Financial Times.
Foto: Bloomberg
To bi dalje značilo još gubitaka radnih mesta i investicione rezove, kao i moguće snižavanje dividendi i još defanzivnije merdžere i akvizicije.
Deo povećanja ukupnog duga zahvaljuje se prošlogodišnjoj akviziciji BG Groupe od strane Royal Dutch Shella, u vrednosti od 19 milijardi dolara. Ipak, sve velike kompanije izvestile su oštro povećanje zajmova.
Neto dug ExxonMobila porastao je na 38,3 milijardi dolara do kraja marta sa 27,6 milijardi dolara marta 2015. Dug BP-a porastao je sa 24,6 na 30,6 milijardi dolara u istom razdoblju.
Povećani dugovi i smanjena očekivanja za kretanje cene nafte izazvalo je mnoge kreditne agencije da snize ocene ovih kompanija, pa je Exxon prošlog meseca izgubio tri A od Standard&Poor’sa.
Iako su zbog oporavka cena nafte novčani tokovi naftnih kompanija poboljšani, one i dalje pokušavaju da srežu troškove.
“Cene na sadašnjim nivoima predstavljaju veliki problem, ne samo za male istraživače i proizvođače nafte, već i za glavne”, kaže direktor za istraživanje roba u Invesco PoweShares, Jason Bloom.
Isplata dividendi, kontrola troškova
Neke kompanije su snizile dividende, kao što su američki ConocoPhilips i italijanski Eni. Ipak, većina velikih američkih i evropskih kompanija pokušavaju da održe nivo isplata svojim akcionarima, ograničavajući mogućnost za investiranje u buduću proizvodnju.
“Kompanije koje su ulagale u skupe projekte kao što je Kashagan (u Kazahstanu) ili u duboke vode u Brazilu, biće promorane da snize investicije kako bi isplaćivale dugove i pokrivale dividende”, kaže za FT stručnjak za energiju Filip Verleger.
Foto: Bloomberg
Ševron se zbog ovih promena pregrupisao na fleksibilnije male projekte, umesto skupih razvojnih projekata, koji zahtevaju godine truda i milijarde ulaganja. BP se, takođe, povlači sa skupih istraživanja koja zahtevaju decenije da bi se investicija isplatila.
Nasuprot tome, ukupni neto dugovi srednjih američkih proizvođača, koji su pokrenuli revoluciju sa škriljcima, stabilni su tokom protekle godine, jer su banke odustale da ih finansiraju.