Rusi odlučili – Južni tok ne ide u Grčku

J. Putniković

Uoči početka gradnje Južnog toka stratezi Gasproma procenili da im se ne isplati da jednu trasa ovog gasovoda ide ka Grčkoj I južnoj Italiji. Severnozapadna ruta Južnog toka, kojom će 63 milijarde kubnih metara gasa stizati iz Rusije u Evropu se završava u Italiji odakle se, postojećim gasovodima, ovaj energent može distribuirati do potrošača.

Rusija se ubrzano priprema da 7. decembra svečano otpočne s gradnjom toliko najavljivanog, a od zvaničnika EU i SAD osporavanog gasovoda Južni tok, kojim će prve količine gasa poteći krajem 2015. godine. Iz Gasproma, koji ovaj gasovod gradi u saradnji sa zemljama kroz koje će cevi biti položene (Bugarskom, Srbijom, Mađarskom i Slovenijom), ali i u partnerstvu sa nekoliko velikih zapadnoevropskih energetskih kompanija, tvrde da će do kraja 2017. godine biti završena i četvrta cev, tako da će ovim energetskim koridorom u Evropu iz Rusije stizati ukupno 63 milijarde kubnih metara prirodnog gasa.

Južni tok će krenuti iz kompresorske stanice na obali Crnog mora u blizini grada Anape, a kraj ove rute je u Italiji, kod gradića Tarvisio, odakle će gas postojećim gasovodnim vezama biti distribuiran do potrošača. Vrednost čitavog gasovoda Južni tok je oko 16 milijardi evra.

juzni-tok-nova-mapa

Nova mapa gasovoda Južni tok

„Prvi radovi na terotoriji Rusije počeće kod kompresorske stanice Ruskaja, na sto metara od obale Crnog mora,“ rekao je novinarima Leonid Čugunov, šef odeljenja za upravljanje projektima Gasproma.

Tokom naredne godine prva cev, kapaciteta 15,75 milijardi kubnih metara gasa će „zaroniti“ u Crno more i na dubini od oko dva kilometra povezati rusku obalu sa Bugarskom, kod grada Varne.

Gasprom učestvuje i u podmorskom delu i u kopnenim deonicama. Ova ruska kompanija, koja je u većinskom državnom vlasništvu je sa sa italinaskim ENI-jem, francuskim EDF-om i nemačkim Vinteršalom formirala zajedničko preduzeće Južni tok transport, koja će graditi prekomorsku deonicu dugu 925 kilometara. Partnerstvo Gasproma sa nemačkom, italijanskom i francuskom kompanijom, ne treba da čudi jer, ove tri zemlje su najveći potrošači ruskog gasa.

juzni-tok-morski-deo

U Gaspromu ističu da je morski deo gasovoda u tehničkom pogledu jedinstven.

„Odgovorili smo na nove izazove. Koristiće se cevi prečnika 32 inča. Naši metalurzi su uspešno odgovorili na naš izazov, provere su urađene u Rusiji i svetu, njihov kvalitet je proveren u specijalnim laboratorijama i odgovaraju zahtevima prilikom izgradnje i eksploatacije gasovoda. Proveren je i na izgradnji Plavog i Severnog toka,“ kaže Čugunov, napominjući da sada kod Varne rade istraživanje uslova na mestu gde će gasovod izlaziti iz mora, priprema se tender za nabavku i za izvođače radova za polaganje prvih cevi ovog gasovoda.

Kopneni deo će Gasprom graditi u saradnji sa gasnim kompanijama zemalja kroz koje „teče“ trasa: Bulgarian Energy Holding EAD, JP Srbijagasom, mađarskim MVM Zrt., slovenačkom kompanijom Plinovodi d.o.o. Radi pravne sigurnosti Ruska federacija je sa svim zemljama preko čije teritorije prolazi gasovod potpisala međudržavne sporazume.

juzni-tok-Bugarska

Dužina kopnenog dela je 1.455 kilometara. Na početku je prečnik 140 santimetara (na pojedinim deonicama prečnik će biti 1.200, odnosno 800 milimetara). Radni pritisak je 9,8 megapaskala. Dakle, 175 atmosfera. Na maršuti trase predviđeno je osam kompresorskih stanica: tri u Bugarskoj, dve u Srbiji, jedna u Mađarskoj i dve u Sloveniji. U svakoj zemlji su rađena tehničko-ekonomska obrazloženja. Radile su ih nacionalne kompanije, koje su uzimale u obzir sve komponente obezbeđenja: da li trasa ide ravničarskim delom ili je teren planinski, na primer. Konačno se iskristalisala ovakva konfiguracija.

„Uzimamo u obzir tehnološke, ekonomske i pravne aspekte i prilikom gradnje i prilikom eksploatacije. Svi smo zainteresovani da projekat bude uspešan,“ objašnjava Čuganov.

Ono što je novina u odnosu na dosadašnje najave iz Gasproma je da se Južni tok neće granati u Bugarskoj. Mada se na zvaničnom sajtu Gasproma i dalje može videti stara mapa trase Južnog toka, na kojoj jedna cev od glavnog voda ide ka Grčkoj pa dalje ka jugu Italije, kao i jedna koja se iz Bugarske odvaja ka Rumuniji, pa iz ove zemlje ide na sever ka Mađarskoj, na novoj mapi ovih grananja nema.

juzni-tok-stara-mapa
Stara mapa Južnog toka

Neće, dakle, biti takozvane južne trase Južnog toka, kojom bi iz Bugarske preko Grčke jedna cev, takođe podmorskom deonicom, stizala do juga Italije. Zvaničnici Gasproma su novinarima prošle nedelje u Moskvi saopštili da će sve četiri cevi gasovoda ići na sever, preko Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije do severa Italije – 11 kilometara od granice sa Slovenijom.

„Gasprom je formirao zajedničko preduzeće sa Grčkom ali, u bližoj perspektivi nećemo graditi krak gasovoda iz Bugarske preko Grčke.Gas iz Južnog toka moćiće do potrošača u ovoj zemlji (Grčkoj) da stiže preko postojećih transportnih sistema. A, iz Grčke nećemo ići na jug Italije. Njima ne treba naš gas. Oni su tražili samo pola milijarde, a zbog te količine ne treba trošiti novac niti u more polagati tolike kilometre cevi. Ako tamo kasnije bude trebalo gasa naši partneri će sami izgraditi gasovod,“ kaže Leonid Čugunov.juzni-tok-Srbija

 

Komentarišući odustajanje od grčke trase ka južnoj Italiji Čugunov je kategoričan: „Gasprom prvo proverava koliko kome treba gasa, pa potom, ako je to ekonomski isplativo, planira gradnju i ide u realizaciju projekata. Naš gas tamo ne treba, a mi ne gradimo tamo gde nas ne očekuju.“

Sličnu situaciju kao sa Grčkom, odnosno, jugom Italije Gasprom ima i sa Crnom Gorom, čiji predstavnici su prilikom pregovora tražili da im se isporučuje oko 500 miliona kubika gasa godišnje.

„To je mala količina da se gradi gasovod po teškom planinskom terenu. Bio bi to ogroman tunel, čija gradnja nam se ne bi isplatila. Njima bi se više isplatilo da uvoze tečni gas. Bilo bi im ekonomski rentabilnije,“ poručuje Čugunov Crnogorcima.

Alternativu preko Rumunije, za koju je, da podsetimo, posebno lobirao italijanski ENI, u Gaspromu sada niko ne pominje. Gasprom se, međutim, nije izjašnjavao po pitanju nastavke trase Južnog toka ni kroz Austriju, do skladišta Baumgarten.

juzni-tok-Madjarska

Austrija i Rumunija su, inače, zemlje koje su, skupa sa Turskom, Grčkom, Bugarskom i Mađarskom zagovornice izgradnje gasovoda Nabuko, koji se smatra konkurentnim projektom gasovodu Južni tok. Izgradnja Nabuko gasovoda je, međutim, i pored svih retoričkih podrški EU na ledu jer za njega nisu obezbešene ni finansije ni gas, koji bi se dopremao kroz cevi čiji je ukupni kapacitet oko 16 milijardi kubika.

Treba reći i to da su Hrvati poprilično razočarani što nisu uspeli da uhvate poslednji voz i sa Rusima dogovore da umesto kroz Mađarsku bar jedna cev Južnog toka iz Srbije ide ka Sloveniji. Čugunov kaže da će Južni tok na svom putu preko Balkana ka zapadnoj Evropi gasom puniti i već postojeće, gasovodne sisteme. A od glavne trase će se u Srbiji odvojiti dva kraka, ka Bosni I Hercegovini, odnosno, Republici Srpskoj i Hrvatskoj.

U završnoj fazi su i pregovori sa Makedonijom. Sledi sednica na kojoj će se Makedonija priključiti ovom projektu.

Za Gasprom je, međutim, mnogo bitnije da završi pregovore sa tranzitnim zemljama. Taj posao već su završili sa Srbijom i Mađarskom a, posle jučerašnjeg potpisivanja sporazuma o izgradnji dela gasovoda Južni tok sa Slovenijom, preostalo im je da danas – sutra (najavili su da će svi ti sporazumi biti potpisani do 15. novembra) stave završne parafe i na ugovore sa Bugarima, koji se još nećkaju, sve pokušavajući da izboksuju nižu cenu za buduće isporuke gasa. Start izgradnje u Sloveniji se ne očekuje pre 2014. godine.

juzni-tok-Slovenija

Potpisivanje konačne investicione odluke Bugarske i Rusije očekuje se sutra, najavio je juče bugarski predsednik Rosen Plevnelijev. Bugarska je, inače, za raliku od Srbije, na primer, sa Rusima dogovorila da neće imati finansijskih obaveza oko izgradnje Južnog toka, jer će se ovaj projekat na bugarskoj teritoriji realizovati kroz projektno finansiranje.

Start gradnje Južnog toka kroz Srbiju najavljen je, takođe, za decembar. Radiće se na kompresorskoj stanicu kod Gospođinaca. Tačan datum starta još se ne zna, prema nekim tumačenjima i zbog toga što se čeka potvrda eventualnog dolaska ruskog predsednika Vladimira Putina, čiju posetu stalno najavljuju srpski političari. 

Putinov eventualni dolazak je za političare bitan i zbog drugih razloga. A za Srbiju, koja će sa Južnim tokom obezbediti drugi pravac snabdevanja prirodnim gasom bitno je da Južni tok počne da se gradi.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...