Uprkos ratu u Ukrajini i sankcijama: EU je povećala uvoz ruskog gasa morskim putem

Priredila N.J.

Pored Sjedinjenih Država i Katara, i Rusija je takođe imala koristi od sve veće upotrebe tečnog gasa. To je veliki paradoks, iako je u martu 2022. Evropska unija predstavila ovaj tečni gas kao način „diverzifikacije snabdevanja“ van Rusije – izveštava parski Mond
(ilustracija, plovila privezana uz obalu i opremljena specijalnom opremom za zagrevanje tečnog prirodnog gasa kako bi se vratio u gasovito stanje i ubrizgao u mrežu: operativna jedinica u luci u Beninu, u vlasništvu francuske kompanije Total)

Zemlje Evropske unije drastično su smanjile korišćenje gasa koji putem gasovoda stiže iz Rusije, ali su zato količine tečnog gasa (LNG) koji stiže brodovima u periodu od januara do jula skočile za 40 odsto u odnosu na isti period 2021. godine – prenose francuski mediji.

Uprkos ratu u Ukrajini, ruski gas i dalje teče ka Evropskoj uniji (EU). Godinu i po nakon izbijanja sukoba, uprkos tome što je Kremlj znatno smanjio isporuke „konvencionalnog“ gasa, količina tečnog prirodnog gasa (LNG) koji iz Rusije stiže brodovima, značajno je u porastu u poređenju sa periodom pre rata u Ukrajini – prenosi francuski ekonomski dnevnik Lezeko.

Brodovima umesto gasovodima

Između januara i jula kupljeno je 40% više tečnog gasa iz Rusije nego u istom peridu 2021. godine, prema izvoru podataka Kpler, koji je krajem avgusta citirala britanska nevladina organizacija (NVO) Global Vitness.

„Dok evropske zemlje osuđuju rat, one stavljaju novac u džepove ruskog predsednika Putina“, upozorava NVO. „Ove zemlje treba da usklade svoja dela sa svojim rečima, da zabrane trgovinu ruskim tečnim gasom kojom podstiču i rat i klimatsku krizu“. Organizacija dodaje da je gas, zajedno sa ugljem i naftom, odgovoran za globalno zagrevanje – prenosi list.

Evropska komisija uverava da se situacija u ovoj godini “potpuno promenila“. U 2021. godini zemlje EU uvezle su više od 150 milijardi kubnih metara ruskog gasa što je predstavljalo 45 odsto ukupnog  uvoza gasa, uglavnom gasovodom. Tokom prvih sedam meseci 2023, kupovine od ruskih kompanija su, pale na oko 25 milijardi kubnih metara,  navodi Evropska komisija, pozivajući se na prve analize podataka. To bi značilo da gas iz Rusije sada predstavlja 15% uvoza – od čega je polovina u tečnom obliku (LNG) – piše pariski Mond.

Pored Sjedinjenih Država i Katara, i Rusija je, dakle, takođe imala koristi od sve veće upotrebe LNG-a. To je veliki paradoks, iako je u martu 2022. Evropska unija predstavila ovaj tečni gas kao način „diverzifikacije snabdevanja“ van Rusije – preimećuje Mond.

Više francuskih medija citira Tieria Brosa, profesora sa Fakulteta političkih nauka specijalizovanog za pitanja energetike, koji kritikuje „licemerje i dvosmislenost Evropske komisije“.

Mond podseća i na izjavu Estonca Kadria Simsona, evropskog komesara za energetiku: „Možemo i moramo u potpunosti da se rešimo ruskog gasa što je pre moguće“.

Rast svih prihoda od gasa

Prodaja tečnog gasa Evropi i dalje donosi znatan prihod ruskoj ekonomiji: više od 5 milijardi evra između januara i jula, procenjuje finski Centar za istraživanje energije i čistoće vazduha (CREA). To je više nego duplo u poređenju sa istim periodom 2021. godine.

„Evropa je uspela da privuče toliko ruskog tečnog gasa jer ga je kupila po veoma visokim cenama“, podseća Kamil Defar, šef energetskog centra u Institutu Žak Delor – prenosi isti pariski dnevnik i dodaje: “Uprkos presecanju određenih ventila (za Nemačku ili Poljsku), Rusija nastavlja da upravlja gasovodom Bratstva, čak u minimalnom režimu. Ovaj gasovod vodi do Mađarske i Austrije preko… Ukrajine“.

Prema podacima organizacije CREA (energija i čist vazduh), koje citira Mond, prodaja gasa transportovanog gasovodom donela je Rusiji  čak duplo više od prodaje tečnog gasa, tokom prvih sedam meseci ove godine: 10 milijardi evra.

“Nije Evropska komisija ta koja je odlučila da smanji isporuke ruskog gasa Evropskoj uniji već Putinova Rusija“, naglašava Tomas Peleren-Karlen, direktor „Programa Evropa“ Instituta za ekonomiju klime.

Francuska – glvani ulaz za ruski gas u Evropi

Iako je EU uvela embargo na ugalj u avgustu 2022. godine, a zatim na većinu isporuka sirove nafte, četiri meseca kasnije, ona nije spremna da takvu meru primeni i na gas – prenose francuski mediji.

Francuska je zbog svoje infrastrukture jedna od glavnih ulaznih tačaka za ruski tečni gas u Evropu. Čak je bila i glavna 2022. godine, prema američkoj studiji Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (Institute for Energy Economics and Financial Analysis). To je skoro 37% evropskog uvoza ruskog tečnog gasa te godine, prema podacima koje je Mondu dostavilo francusko Ministarstvo za energetsku tranziciju.

Četiri lučka terminala mogu da prime tankere sa tečnim gasom. Peti terminal biće plutajuća jedinica za skladištenje i regasifikaciju, koja će, kako se očekuje, početi da radi u Avru od sredine septembra. Njime će upravljati TotalEnergies, ​​koji je već na nišanu NVO Global Vitness.

„Dok Total stiče ogromne profite, Francuzi, Ukrajinci i ceo svet ne mogu da zaborave da kompanija nastavlja da kupuje ruski gas i tako šalje novac ruskoj ratnoj mašini“, ocenjuje ova NVO.

Od početka godine, TotalEnergies je glavna strana kompanija koja kupuje ruski tečni gas, prema podacima Kplera objavljenim u julu. Ova multinacionalna kompanija sa sedištem u Francuskoj obustavila je svoje kupovine na veleprodajnom tržištu, ali je nastavila da nabavlja ruski tečni gas po dugoročnim ugovorima.

Kompanija Total kaže da je dužna da poštuje te ugovore „sve dok države EU smatraju da im je potreban ruski gas“, i sve dok EU „ne preduzme sankcije kojima se zabranjuje ruski gas“. Suočena sa veličinom zadatka, Evropska komisija se nada da će se potpuno osloboditi zavisnosti od ruskih energenata do... 2027. – prenosi pariski Mond.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...