Petrohemija –žrtva političkog obračuna

J. Putniković

Sudbina pančevačke Petrohemije zavisi od pobednika na predstojećim izborima, jer zbog obračuna DS-a sa URS-om za mandata ove vlade nije drugom srpskom izvozniku pružena šansa da se krene sa investicijama i izvlačenjem iz dugova

Umesto da, kao što je najavljivano pred kraj prošle godine, ove – 2012. krene u nove radne pobede i potvrdi status velikog izvoznika Srbije HIP Petrohemija bi mogla završiti u stečaju.

Sad već bivša Vlada Srbije, koja je poslednjih meseci imala pune ruke posla da izvede vratolomni zahvat preuzimanja smederevske Železare od američkog Ju Es Stila (koji je državi ostavio astronomski dug od 40 miliona evra) i nađe joj novog gazdu zaboravila (?) je i na usmena obećanja i na potpisane obaveze, čiji cilj je bio da Petrohemiju, koja je, zvanično, drugi srpski izvoznik, realizacijom dogovorenih aranžmana sa Naftnom industrijom Srbije, Srbijagasom i Elektroprivredom Srbije postavi na zdrave noge.

Naime, Sporazumom o strateškoj saradnji HIP Petrohemije iz Pančeva sa NIS-om, koji je potpisan 21. novembra 2011. godine, predviđeno je restrukturiranje dugova Petrohemije prema Vladi Srbije, Srbijagasu, EPS-u, NIS-u i drugim poveriocima, posle kojeg će, uz realizaciju investicija, najveći akcionari Petrohemije biti NIS sa oko 35 odsto kapitala, država Srbija i ostale državne kompanije.

Sporazumom je precizirano da Petrohemija bude rasterećena 150 miliona evra duga, kroz otpis i konvertovanje u vlasništvo NIS-a, koji je i najveći poverilac. Petrohemiji bi preostao dug od 130 miliona evra. 

Obećanja, obećanja… 

Ministar ekonomije Nebojša Ćirić je tada obećao da je „realizacijom ovog dokumenta obezbeđena profitabilna budućnost Petrohemije“. Kako je rekao, u roku od dve godine.

Govoreći o tri stuba za oporavak Petrohemije - finansijskom restrukturiranju, realizaciji investicionog programa i promeni sistema menadžmenta Ćirić je precizirao: „Iduće (dakle, ove - 2012.) i 2013. godine biće sprovedena rekonstrukcija pogona polietilena visoke, odnosno, proširenje kapaciteta polietilena niske gustine. To će koštati 62 miliona evra, a garancije na kredit daće država. Po završetku prve faze investicionog ciklusa – 2014. očekuje se pozitivno poslovanje Petrohemije. Da bi to postalo stvarnost postaraće se i novi ljudi u upravi kompanije. Već je napravljen spisak imena, među kojima su i neka poznata u evropskim razmerama.“

Novinarima je tada prdočeno da će se realizacija sprovesti vrlo brzo i da bi već krajem februara – početkom marta ove godine Petrohemija trebala da profunkcioniše sporazumom zacrtanim stazama. Odnosno, da rukovođenje ovom firmom preuzmu novi akcionari.

Pokazalo se, međutim, da je prelazak s reči na delo išao mnogo teže od obećanja. Odnosno, da, ma koliko se u aktuelnoj predizbornoj kampanji njeni lideri zalagali za depolitizaciju privrede URS nije (još) ispustio dizgine Petrohemije, koje ovu kompaniju ne vode u svetlu budućnost.

 Partijska prćija

 Podsetimo: Petrohemija je u preraspodeli firmi za mandata prošle vlade pripala partiji G 17 plus, koja je u međuvremenu evoluirali u stranku Ujedinjenih regiona Srbije, a čiji je lider, Mlađan Dinkić, posle prošlogodišnjeg povlačenja iz Vlade Srbije (i otpočinjanja s predizbornom kampanjom) resor ministarstva ekonomije i regionanog razvoja prepustio svom učeniku i nasledniku Nebojši Čiriću. A na čelu Petrohemije je od avgusta 2009. godine, kada je postavljen za vršioca dužnosti generalnog direktora član G 17 plus a sada član Predsedništva Ujedinjenih regiona Srbije (URS) Saša Pavlov.

Vlada Republike Srbije je, na sednici održanoj 15. decembra 2011. Godine, usvajajući Predlog zakona o budžetu za 2012. godinu odlučila da izda garancije Republike Srbije u korist poslovne banke kao obezbeđenje kredita za finansiranje prve faze investicinog programa u 2012. godinu radi proširenja kapaciteta polimernih fabrika u HIP-Petrohemija a.d. Pančevo u iznosu od samo 27 a ne obećanih 62 miliona evra.

A obezbeđenje kreditnog zaduženja Petrohemiji uz garanciju Republike Srbije je bio samo deo Sporazuma o strateškom partnerstvu između NIS-a i Vlade Srbije u oblasti povećanja efikasnosti proizvodnje i finansijske stabilnosti Petrohemije, koji su 21. novembra 2011. potpisali generalni direktor NIS-a, Kiril Kravčenko i ministar ekonomije i regionalnog razvoja, Nebojša Ćirić.

Uz to, postavlja se pitanje koliko je, odista, Petrohemija vruć krompir koji odlazeća vlada hoće da utrampi NIS-u ili, eventualno, Srbijagasu, čiji je generalni direktor Dušan Bajatović, takođe, jedan od potpisnika pomoći Petrohemiji, najavio da je spreman da „ukoliko vlada bude insistirala na tome da se preuzme, on to i učiniti“.

„Sve je bolje od ključa u bravi, a da se radnici otpuste. Srbijagas, kao meru pomoći Petrohemiji, isporučuje gas bez nadoknade, uz dogovor o konverziji duga,“ kaže Bajatović.

 Rezultati katastrofalni

 Petrohemijom će se, očigledno je, baviti neka nova vlada Srbije. Posao joj neće biti ni malo lak jer, po rezultatima poslovanja rukovodstva HIP Petrohemija u 2011. i u prvom kvartalu ove godine, prema izvorima Balkanmagazina, ekipa generalnog direktora Saše Pavlova nije uspela da izvrši prethodno postavljene zadatke. O neuspehu strategije koju je izabrao menadžment preduzeća najbolje govori ta činjenica da nisu uspeli da savladaju negativne tendencije za poboljšanje negativnih finansijskih rezultata: čist gubitak Petrohemije po rezultatima za 2011. godinu premašio je 11 milijardi dinara (godinu dana ranije gubitak je bio skoro dvaput manji - nešto više od šest milijardi dinara). Ova pančevačka kompanija je u biznisu, takođe, poslovala sa gubitkom, koji se u 2011.godini povećao za dve milijarde dinara (u poređenju sa 2010. godinom) do iznosa od 6,2 milijarde dinara.

petrohemija

Istovremeno se nastavlja rast dugovanja kompanije – povećana su za osam milijardi dinara i iznose, po rezultatima za 2011. godinu, 32 milijarde dinara. Pri tome, povećanje dugovanja nikako ne utiče na investicioni program - nikakva finansijska sredstva u razvoj i modernizaciju proizvodnog kompleksa kompanije u 2011. godini nisu bila uložena. A nije se ništa uradilo ni u prva četiri ovogodišnja meseca. Odsustvo investicija direktno utiče na efikasnost poslovanja kompanije. Konkretno, u prvom 1. kvartalu 2012. godine rekosntrukcija jedne od proizvodnih linija prinudno je započeta dve nedelje pre određenog plana, a završena je tri nedelje kasnije od isplaniranog roka. Razlog tome je neispravna tehnološka oprema, koja je stara i istrošena.

Iako važi za drugog srpskog izvoznika, odmah posle Ju Es Stila, odnosno, smederevske Železare, Petrohemija se ne može pohvaliti rezultatima postignutim prošle godine. Povećanje izvoza u 2011. godini bilo je beznačajno, jer ovaj "pozitivan pokazatelj" nije dobijen kao rezultat formiranja novih kanala prometa ili pronalaska novih klijenata, već isključivo kroz rast cena proizvoda iz asortimana HIP Petrohemije i očuvanja prethodnog obima izvezenih proizvoda.

 Ekološka crna tačka

 Uz ove negativne poslovne rezultate imidž Petrohemije narušava i to što je tokom prošle godine pogoršana ekološka situacija u blizini kompanije - jedinstveni projekat za modernizaciju postrijenja za čišćenje koja je započet tokom 2011. godine, zbog grešaka prilikom njegove izrade u početku je zaustavljen, a zatim i skroz zatvoren. Kao rezultat toga u 2011. godini HIP Petrohemija se i zvanično našla na drugom mestu među prva tri preduzeća koja najviše zagađuju okolinu u Srbiji. Sa neuspehom ekološke politike menadžmenta kompanije može se povezati to da su baš na teritoriji HIP Petrohemija u 2011. godini bile sprovedene najmanje tri vanredne ekološke inspekcije - zbog prekoračenja PDK različitih zagađujućih materija u vazduhu.

Pavlovu kao neefikasnom menadžeru neki pripisuju i to što je realizacija konkursa za zapošljavanje mladih stručnjaka i povećanje broja radnih mesta u kompaniji odložena na neodređeno vreme.

Izvori Balkanmagazina, međutim, tvrde da je, i pored toga za 25 odsto povećan fond za isplatu zarada. I to, prvenstveno, zarade neefikasnim menadžerima.

 Neophodne promene

 Sve ovo ukazuje da je neophodno doneti adekvatne, možda i kadrovske (za menadžment) odluke, da bi se kompanija spasila od stečaja. I to što pre. Jer, država Srbija je Petrohemiju pustila niz vodu.

Komisija za hartije od vrednosti na sednici, koja je održana 5. aprila 2012. godine, donela je, doduše, rešenje o brisanju HIP-Petrohemije iz Registra javnih društava.

Pre toga HIP-Petrohemija je krajem marta, na osnovu rešenja Beogradske berze o isključenju akcija sa vanbrezanskog tržišta, podnela zahtev Komisiji za hartije od vrednosti za prestanak svojstva javnog akcionarskog društva i brisanje iz Registra javnih društava, jer su se za to stekli uslovi predviđeni Zakonom i Pravilnikom o načinu prestanka svojstva javnog društva i postupku isplate nesaglasnih akcionara u slučaju isključenja akcija sa regulisanog tržišta.

Na osnovu rešenja Komisije za hartije od vrednosti uslediće usklađivanje sa Zakonom o privrednim društvima HIP-Petrohemije kao akcionarskog društva, koje nema svojstvo javnog društva. Nakon preregistracije HIP-Petrohemije, odnosno dobijanja rešenja o usklađivanju stiču se uslovi za početak aktivnosti na sprovođenju konverzije potraživanja poverilaca, u skladu sa Sporazumom o strateškoj saradnji između NIS-a i HIP-Petrohemije, potpisanim 21. novembra 2011. godine. Dakle, NIS, Srbijagas i EPS će svoja potraživanja moći da pretoče u akcije Petrohemije.

Ali, pitanje je šta ove firme, pre svega NIS, treba da preuzmu. Jer, Milan Teofilović, stari predsednik Upravnog odbora Petrohemije, koga je Skupština akcionara kompanije, na 7. vanrednoj sednici, koja je održana 20. aprila 2012. godine, imenovala za predsednika Nadzornog odbora, koji će u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima i Statutom Društva preuzeti ulogu Upravnog odbora, priznaje da je Vlada ostavila ovo preduzeće na cedilu.

“Republičkim budžetom nisu predviđena garantna sredstva za bankarski kredit za Petrohemiju. Dobili smo obećanje od Vlade Srbije da će ona uložito 62 miliona evra u Petrohemiju, ali je taj iznos tokom vremena smanjivan. A onda je trebalo da se u budžetu za ovu godinu nađu garancije od 27 miliona evra. Ali, nažalost, ni taj predlog nije prošao,” otkriva Teofilović.

 Politička prepucavanja

 Petrohemija je, po svemu sudeću, postala moneta u upravo završenoj predizbornoj kampanji. Sredstvo za obračun URS-a sa Demokratskom strankom, koja drži Pančevo.

Sada se, naravno, nameće pitanje da li su bivši ministar ekonomije Mlađan Dinkić i njegov naslednik Nebojša Ćirić obećanja o kreditnim garancijama dali na svoju ruku ili su ih partneri u Vladi izigrali nakon Dinkićevog pokušaja da se, zarad sticanja poena pred izbore, ponovo distancira od izvršne vlasti u kojoj je sedeo. Tim pre što je Dinkić u ovoj svojoj transformaciji “okrenuo ćurak naopako” pa počeo da priča kako on nikada nije bio protiv prodaje NIS-a Gaspromu i, uopšte, protiv ruskih investicija.

Lokalni pančevački mediji (Pančevac) prenose da je “u kampanji za lokalne izbore gradonačelnica i predsednica DS-a Vesna Martinović koristi probleme u poslovanju Petrohemije da bi ocrnila Sašu Pavlova, direktora tog preduzeća i čelnika pančevačkog URS-a. Korene ovog sukoba možda treba potražiti i u činjenici da je Pavlov na čelo menadžmenta te kompanije došao nakon smene Slobodana Adžića, člana DS-a, čiji je do tada bio savetnik. Adžić je smenjen na predlog nadležnog ministra Mlađana Dinkića, nakon što je sve uvijeno u oblandu radničkog nezadovoljstva. Pavlov tada biva postavljen na mesto generalnog direktora i nekoliko meseci kasnije postaje član G17 plus. Ostao je utisak da je sva državna pomoć koja je nakon toga data preduzeću mogla biti dobijena i pre toga, ali da se želelo stranačko poentiranje. Sada kao da je krug zatvoren i ono što Adžić nije mogao da dobije od Dinkića, ne može ni Pavlov od Tadića”

Kolege iz Panćevca zaključuju: “Ružno je samo što se svi oni sve vreme pozivaju na radnike i njihove porodice, te značaj Petrohemije za grad i srpsku privredu. Da cinizam bude kompletan, slogani u njihovim kampanjama govore o investicijama i novim radnim mestima i o stajanju na put stranačkim zapošljavanjima!”

Ostaje, dakle, da se sačeka nova vlada Srbije i da se vidi ko će imati glavnu ulogu. Ne samo za Petrohemiju.

A NIS-u, kao firmi koja je, očigledno, uvučena u ovu srpsku partijsku farsu preostaje da se vodi ekonomskim interesima. Petrohemijska i rafinerijska delatnost su svuda u uspešnim privredama čvrsto povezane, ako već nisu jedinstvene kompanije. Kako je iz većinskog vlasnika NIS-a – ruskog Gasproma (odnosno, Gazromnjefta) više puta isticano da im je cilj regionalna dominacija nadajmo se da će iskoristiti potencijale Petrohemije i od nje načiniti uspešnog izvoznika, koji knjiži profit a ne dugove i gubitke.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...