Turski tok sa fokusom ka Evropi

Autor:   BM

Gasovod "Turski tok", projekat ruskog "Gasproma" i turskog "Botaša”, ima za cilj da obezbedi stabilno snabdevanje gasom Turske, južne i jugoistočne Evrope. Komercijalne isporuke gasa krenule su 1. januara ove godine, a šefovi ruske i turske države Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan su 8. januara, na zvaničnoj ceremoniji oglasili puštanje u rad gasovoda. Ruska gasna kompanija i njeni turski partneri sada razgovaraju o tome kako da se “Turski tok” koristi za isporuku ruskog gasa u Evropu, a i smanjuje se tražnja u Turskoj. (foto: turkstream.info)

Da se takvi razgovori vode potvrdila je Elena Burmistrova, izvršna direktorka izvoznog ogranka ruskog holdinga “Gasprom Eksport”, tokom konferencije sa investicionim bankama koja je održana u utorak, prenosi Tass.

Ranije je Burmistrova rekla da će “Gasprom” možda razmotriti mogućnost isporuke dela gasa koji ide gasovodom “Turski tok” dalje, ka evropskom tržištu, ukoliko potražnja za gasom u Turskoj nastavi da beleži negativan trend. To se i dogodilo.

Naime, izvoz gasa iz Rusije u Tursku niži je od očekivanog od 2019. godine, iz nekoliko unutrašnjih razloga, uključujući korake preduzete za diverzifikaciju lanaca snabdevanja i ostvarivanja koristi od prekomernih zaliha jeftinijeg tečnog prirodnog gasa (LNG).

Ankara je prošle godine uvezla 45,3 milijarde kubika prirodnog gasa, plativši oko 12 milijardi dolara snabdevačima, pre svega Rusiji, Azerbejdžanu i Iranu, kao i dobavljačima tečnog prirodnog gasa, što uključuje Katar, Nigeriju, Alžir i Sjedinjene Države.

Turska je postavila za cilj povećanje zastupljenosti LNG-a na oko 33 odsto u 2020. godini, što je rast u odnosu na prethodnu godinu kada je taj udeo iznosio 28 odsto, pokazuju podaci turskog Ministarstva prirodnih resursa i energije.

Pored toga što je poslednjih godina proširila svoju LNG infrastrukturu u takvoj meri da može da preko uvoza zadovolji više od 40 odsto svojih potreba za prirodnim gasom, Turska je u međuvremenu, otkrila i novi izvor. 

Tokom leta, ispod Crnog mora su otkrivene najveće rezerve tečnog prirodnog gasa, koje bi, prema najavama turskih zvaničnika mogle da se koriste od 2023. godine. U sektoru "Tuna-1" u zapadnom delu Crnog mora, otkriveno je oko 320 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, što je dovoljno da zadovolji potrebe Turske za gasom u periodu od osam godina.

Uprkos tome, Turska je i dalje drugo najveće inostrano tržište za “Gasprom”, odmah posle Nemačke, a najbolja godina do sada je bila 2017. kada je ruska gasna kompanija isporučila Turskoj 29 milijardi metara kubnih gasa.

Gasprom predviđa umereni rast izvoza

U međuvremenu, “Gasprom” najavljuje da planira umereno povećanje izvoza gasa na evropsko tržište tokom naredne godine.

“Gasprom” predviđa umereni međugodišnji rast izvoza gasa ka evropskom tržištu od oko 183 milijarde kubika tokom naredne godine, rekao je u zamenik predsednika upravnog odbora “Gasproma” Famil Sadigov.

Kompanija očekuje da će ovu godinu završiti sa 170 milijardi kubika izvoza gasa u Evropu, u poređenju sa 199 milijardi kubika u 2019. godini.

Sadigov je za časopis “Gasprom” takođe rekao da je prosečna cena za isporuke gasa Evropi utvrđena budžetom za narednu godinu 170 dolara za 1.000 kubnih metara, što je rast od 44 dolara odnosno 35 odsto, u poređenju sa ovogodišnjim budžetom.

Prihodi od izvoza prirodnog gasa “Gasproma” pali su za 51,2 odsto na 11,3 milijarde dolara u prvoj polovini godine u odnosu na isti period 2019. godine, pokazuju podaci ruske Federalne carinske službe.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...