Oko Majke Tereze je stvoren lažni mit?

Milan Lazarević

U studiji kanadskih istraživača tvrdi se da je ova čuvena misionarka bila produkt marketinške kampanje Vatikana i umesto pomaganja, uglavnom, samo molila za siromašne i bolesne
(foto, Majka Tereza, jedan od čuvenih plakata s kraja prošlog veka)

U studiji kanadskih univerzitetskih istraživača, čije glavne zaključke, pre zvaničnog objavljivanja, prenosi list Tajms ov Indija (The Times of India), tvrdi se da Majka Tereza ni izdaleka nije bila tako savršeno biće kao što se o njoj govori i piše. Slavna humanitarna misionarka je, prema naučnicima, pre svega produkt vatikanske marketinške kampanje, a njena realna aktivnost izaziva mnoga pitanja i sumnje.

tereza-papa-jp2

Majka Tereza i papa Jovan Pavle II

Ova misionarka, rođena 1910. u Skoplju, u katoličkoj cincarsko-albanskoj porodici, kao Agneza Gondža Bojadžiu (Agnesë Gonxhe Bojaxhiu), prema autorima studije, nalazila je u patnjama bednih i bolesnih neku vrste lepote i bila je mnogo više spremna da se moli za njih, nego da im pruža lekarsku i drugu pomoć. Vatikan je svesrdno pomogao da se ona promoviše u neumornu i uspešnu organizatorku programa humantarne pomoći ali je prećutao informacije koje se tiču njenih sumnjivih finansijskih transakcija i kontakata kako ne bi  posle njene smrti bila dovedena u pitanje beatifikacija (proces proglašavanja za blaženu - prim.ML).

S obzirom na navodno štedljvo ponašanje sa sredstvima za misiju Majke Tereze, čovek se mora zapitati gde su ti milioni dolara, namenjeni najbednijima među bednima, pita se Serž Larive (Serge Larivée) sa Univerziteta u Montrealu, jedan od autora studije. Majka Tereza je bila u 517 misija u stotinak zemalja sveta ali većina pacijeneta s kojima se srela nisu dobili potrebnu pomoć, a mnogi od njih ostali su prepušteni svojoj tragičnoj sudbini.

Vatikan je, prema Lariveu, ignorisao stručno-lekarska osporavanja navodnog čuda koje je pošlo za rukom Majci Terezi kada je, kako se tvrdilo, izlečila jednu ženu od tuberkuloze i ciste na jajniku. Svedočanstva kao dokaz učinjenog čuda neophodna su, inače, kao uslov za beatifikaciju (za blaženu je proglašena 2003. tj šest godina po smrti).

Larive, zajedno sa svojom koleginicom Ženevjev Šenar (Genevieve Chénard) i Karol Senešal (Carole Sénéchal) sa Univerziteta u Otavi, došao je do ovakvih zaključaka podrobno i svestrano analizirajući 96 procenata svih objavljenih informacija o radu Majke Tereze.

Svojim kritičkim pristupom i ocenama ova kanadska akademska trojka nadovezuje se na raniji, pretežno negativan, izveštaj britanskog novinara Kristofera Hičensa (Christopher Hitchens) o radu Majke Tereze. Hičens je neke njene postupke nazvao otvoreno prevarom -  navodeći slučajeve kada je ona ljudima, koje je bilo moguće lečiti, samo olakšavala umiranje i upućivala ih na božju milost.

Autorka biografije Majke Tereze, Meg Grin (Meeg Green) ukazuje na izveštaje u lekarskom žurnalu Lanset (Lancet) u kome se pod kritičku lupu stavlja neodgovorno i nestručno postupanje sa pacijentima u zdravstvenoj ustanovi u Kalkuti, koju je osnovala upravo Majka Tereza. Prema njoj se kritički postavlja i film Anđeli pakla koji je optužuje za solidranost s diktatorskim režimima.

Majka Tereza je stekla svetsku slavu u Indiji, gde je osnivala sirotišta i takozvane hospicije tj bolnice za neizlečive i  umiruće ljude. Godine 1979. dobila je Nobelovu nagradu za mir. Papa Jovan Pavle II izdao je 2002. dva dekreta kojim se glorifikuje njen rad i čudesno izlečenje jedne mlade Indijke, na osnovu kojih je godinu dana kasnije bila beatifikovana.

Autori studije, ipak, ne poriču njene zasluge kao inspiracije za nove generacije humanitarnih aktivista. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...