Ubrzana „deportacija“ nemačkih seniora u domove za stare na istoku

Milan Lazarević

U nemačkim domovima za stare mesečni boravak staje izmedju 2.900 i 3.400 eura...

Hiljade nemačkih porodica šalje svoje najstarije članove – penzionere u staračke domove u istočnoj i južnoj Evropi, kao i u Aziji, pre svega zato jer su te ustanove u Nemačkoj veoma skupe. Socijalni radnici tu sve masosvniju pojavu nazivaju - nehumana deportacija.

Broj ljudi izgnanih na taj način iz svoje zemlje još brže će, kako se predviđa, rasti narednih godina. Nemačka populacija ubrzano stari, troškovi brige i nege starih u domovima još brže rastu i već mesečni boravak u nemačkim domovima za stare stoji izmedju 2.900 i 3.400 evra. Taj trend, prema ekspertima, predstavlja tempiranu bombu za nemačko društvo.

Još u protekloj deceniji uočen je trend povećane potražnje i zapošljavanja iz inostranstva negovateljica i drugog personala za rad u nemačkim domovima za stare i bolesne. To nije sprečilo da zbog rasta tražnje cene usluga ovih domova rastu i dalje pa su se ovi problemi počeli rešavati na drugi način, tj deportacijom starih u jeftinije ustanove prvenstvenoo u obližnjim zemljama - Češkoj i Mađarskoj, ali i u drugim zemljama evropskog istoka i juga, kao i u Aziji.

Prema socijalnom udruženju VdK, notorna je činjenica da sve više starih ljudi i njihovih bližnjih nemaju novca da plate skupu negu i brigu o njima u domovima. To, kako se tvrdi, postaje alarmantno i krajnji je čas da se politički interveniše.

Ne možemo ostaviti te ljude, koji su pomogli Nemačkoj da se izdigne do visine na kojoj je sada, koji su tome posvetili celi svoj život, da budu deportovani, izjavila je britanskom Gardijanu (The Guardian) šefica VdK Ulrike Mašer (Mascher). To je neljudski, dodala je ona.

Prema jednom istraživanju, u mađarskim domovima penzionera živelo je lane 7.146 Nemaca, više od tri hiljade bilo ih je u Češkoj, u Slovačkoj nešto više od 600... Ostale omiljene zemlje za smeštaj penzionera jesu Španija, Grčka, ali i Ukrajina, Tajland i Flipini.

Prema podacima nemačkog statističkog zavoda, boravak u domu penzionera ne može sebi (finansijski) da dozvioli oko 400 hiljada Nemaca, a ta brojka raste svake godine za najmanje pet posto. Nemačka je sučena sa depopulacijom, a smanjenje broja novorođene dece ne može da nadoknadi ni plodnija i sve brojnija muslimanska imigracija. Očekuje se da će do 2050. broj stanovnika pasti sa sadašnjih 82 na samo 69 miliona. Svakom petnaestom, tj njima oko 4,7 miliona, biće potrebna specijalna briga odnosno nega u domovima za penzionere i sličnim ustanovama. Neki od tih kojima treba takva briga, sami su izjavili da bi otišli doborovoljno iz svoje zemlje jer ih tamo to staje mnogo manje nego u Nemačkoj (tj između trećine i dve trećine nemačke cene). A, štaviše, tamo se o njima, kako se neretko tvrdi, bolje staraju nego u Nemačkoj. Mnogi stari, međutim, kako je utvrdio blic anketom britanski list, tamo su otišli protiv svoje volje... 

Osim cene, veliki problem nemačkih ustanova za stare jeste i nedovoljna briga za stare, pre svega zbog nedostatka personala.

U proseku se svakom pacijentu negovatelji(ice) posvećuju, uključujući i davanje jela, 55 minuta, tvrdi socijalni istraživač sa Univerziteta Viten/Herdek (Witten/Herdeck) Kristel Bienštejn (Christel Bienstein). Jedna negovateljica stara se, međutim, često za čak 40 do 60 osoba...

Da briga za stare nije dovoljna potvrđuje Gardijanu i Artur Frank, vlasnik firme koja posreduje u smeštanju nemačkih penzionera u slovačke domove za stare. Poređenje svog posla s deportacijom on, ipak, rezolutno odbacuje. Tvrdi da većina klijenata dolazi u Slovačku svojom voljom, u dogovoru s porodicom nalazi se najbolje rešenje, kao i da se gotovo svi nemački penzioneri koji su preseljeni u slovačke domove žale na uslove koje su imali u nemačkim ustanovama. 

Jednoj starici gotovo ništa nisu davali da jede i pije, pa smo je morali kao dete ponovo učiti kako da guta hranu, ilustrovao je on tu tvrdnju.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...