MOHAMED - ZA NOVORODJENE NAJČEŠĆE IME

M.Lazarević

Ime Mohamed najčešće dobijaju novorodjeni u V.Britaniji, Briselu, mnogim mestima u Francuskoj, Oslu, Malmeu, Amsterdamu, Milanu... (foto: Jedan od najpoznatiji Mohameda - Mohamed al Fajed, engleski bogataš čiji je sin poginuo sa britanskom princezom Dajanom)

 

Najčešće ime koje su u Evropi daje muškoj deci, u mnogim sredinama nije ni Jean (Johan, John, Juan, Jan, Giovanni...) ni Peter (Pierre, Pedro, Petar...), ni neko drugo tradicionalno domaće ime, nego – Mohamed. Kako piše austrijski dnevnik Der Standard, ime Mohamed najčešće dobijaju novorodjeni u V.Britaniji, Briselu, mnogim mestima u Francuskoj, Oslu, Malmeu, Amsterdamu, Milanu...

Mohamed i 13 varijanti tog imena (od Muhammada do Mehmeta), u 2007. je bilo drugo najčešće ime za sve novorodjene na Ostrvu a lane je, najverovatnije bilo i najčešće mada se u statističkom izvještaju ovaj put nije pojavilo. Izgleda i samim statističarima ta činjenica nije baš previše svidela pa su se, reventivno odlučili da operišu u ovakvim izvještajima samo s domaćim imenima.

Podobna i sumnjiva imena

Bečki istoričar Michael Mitterauer izjavio je listu da je i u Austriji, posebno u Beču, sve veći broj novorodjene dece sa muslimanskim imenima. Na primer, u samom Beču, u kome tradicionalno živi veliki broj stranaca, ime Mohamed je po omiljenosti bilo 1995. godine na 86.mestu, lane je bilo na 35-om. I pri sabiranju svih raznih varijanti ovo ime, medjutim, nije ušlo medju prvih deset ali je, ipak, verovatno i dalje ispred hrišćanskog, recimo tako, ekvivalenta - imena Christian. Zasad nijednom od tradicionalnih austrijskih imena (Rudolf, Franz, Karl, Josef, Ferdinand...) ne preti da bi bude potisnuto od Mohameda.



Mohamed el Baradej, Egipćanin, direktor Medjunarodne agencije za
atomsku energiju

Mitterauer nije analizirao samo statistiku u davanju imena nego je i tragao po Interenetu za razlozima koji vode muslimansko roditelje da izaberu neko ime za svoje dijete. Ranije, u prvim valima imigracije, doseljenici su svojoj djeci češće davali imena koja su „medjukulturno bolje prihvaćena“. Druga generacija, medjutim, se sve češće opredeljuje ne samo za davanje detetu imena Proroka, nego i imena njegovih rodjaka i drugih njemu bliskih ličnosti iz Kurana, ili imena iz istorije islamskih naroda. Dok su muslimanki roditelji često izloženi zbog toga sumnjama da šire islam, davanje starozavetnih imena kćerima i sinovima domaćih roditelja ne budi nikakve sumnjičavosti političkog ili sigurnosnog karaktera.

Izolacija ili spajanje tradicija

Ime, dato po nekoj velikoj ličnosti, može za dete biti i prednost u životu. Očekuje se, naime, da će zbog toga na neki način naslediti, od onoga čije ime nose, bar neke od njegovih dobrih osobina. Na drugoj strani, upravo to što je neko ime nosila neka slavna ličnost može roditelje odvratiti do toga da detetu daju to ime.



Gospodin Mohamed Ahmed, specijalista za turističke ture po libijskoj Sahari

„Mohameda ne možete tek tako da grdite ili povučete za uvo“, objašnjava jedan muslimanski otac na Internetu. I zato roditelji radije biraju neku od varijanti ovog imena, na primer, Mehmet.

Prema Mitteraueru, na priklanjanje roditelja islamskim vrednostima i tradicijama poslednjih godina uticaj su sigurno imali pojačani kulturni društveni konflikti. To ne mora, ipak, da znači da se na ovaj način muslimani izoluju i zatvaraju u sebe. To, naime, može doprineti spajanju evropskih i orijentalnih tradicija u okviru tzv mutikulturalnosti, smatra ovaj stručnjak.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...