Pariz - grad koji gubi dušu i odumire

Aleksandar Manić, Pariz

Posle velikog napuštanja sela tokom druge polovine 20. veka, francusko stanovništvo je počelo da ide u drugom pravcu. U tom procesu Pariz, kao jedan od najskupljih gradova sveta, prazni se ujednačenom brzinom. Svake godine se broj stanovnika smanji za 12 hiljada
(ilustracija, Pariska 7. opština, u kojoj se kvadratni metar stana, u proseku, prodaje za 14.500 evra)

Maržori Muzi, dekoratorka unutrašnjeg prostora, nekada je živela u Parizu ali, po udaji i rođenju prvog deteta, ona i muž su se odlučili da napuste prestonicu. "Na sedamdesetak kilometara od Pariza, kupili smo veliku seosku kuću sa okućnicom. Sređujemo je lagano, a pored nje smo zasadili baštu. Tako, imamo svoje povrće, neprskano i sveže. Moj stariji sin, koji sada ima pet godina, fasciniran je susedom koji je poljoprivrednik i stalno govori da će i on, kad poraste, da postane poljoprivrednik – priča Maržori „Moj muž je informatičar i radi kod kuće, a ja grupišem sastanke sa klijentima, tako da ne moram da idem za Pariz svakoga dana. Imamo i nove prijatelje i poznanike koji, kao i mi, više ne žele da žive u gradu da bi izbegli buku, zagađenje, nesigurnost, skupoću, male stanove i, uopšte, lošije životne uslove za porodicu."

Svedočenje Maržori Muzi više nije izuzetak, nego priča koja se sve češće čuje u Parizu. Naime, na studije se dolazi u Pariz gde se nalaze i prva zaposlenja. Potom, mladi, neoženjeni i dobro plaćeni stručnjaci koji su na početku karijere, rado iznajmljuju manje stanove u Parizu što im omogućava brz odlazak na posao, mnogobrojna mesta za izlazak i provod, kao i veliki izbor prodavnica probrane hrane i pića.

pariz-mladi-strucnjaci-

Mladi stručnjaci sa univerzitetskim diploma najčešće započinju svoju karijeru u Parizu gde i žive u malim i skupim stanovima radi blizine posla i brojnih mesta za izlaske i zabave

Pariz među 10 najskupljih gradova sveta

Pre dve godine, više od polovine tek diplomiranih inženjera i biznis menadžera dobilo je svoje prvo zaposlenje u pariskoj regiji. Inače, u Parizu je skoncentrisan najveći broj visokoobrazovanih stručnjaka Francuske i 85 odsto njih želi da napusti Pariz i da živi u nekom drugom gradu. Prema statistikama, uobičajeno je da dve trećine posle tri godine napuste Pariz.

Prešavši tridesetu godinu i rešivši da zasnuju porodicu, mladi stručnjaci odlaze iz Pariza da bi dobili na kvalitetu života. Do kraja devedesetih godina prošlog veka, oni su odlazili u parisko predgrađe, dok danas, zagledani u porodičnu idilu i "kuću sa baštom", oni se bitno udaljuju od Pariza ili čak odlaze u druge gradove: Nant, Monpelije, Tuluz, Bordo, Lion... Na taj način oni dobijaju novi kvalitet života gde se prepliću porodica, posao, zabava, manje buke, morska obala, šuma, što prilike dnevnog života približavaju uslovima na godišnjem odmoru.

Naravno, nisu samo novi životni trendovi usmerili mlade ka napuštanju Pariza. U pitanju je i izuzetno skupa stanarina. U Parizu, koji spada među deset najskupljih gradova na svetu, mesečna stanarina za stan od 50 kvadrata, u proseku košta 1.750 EUR (35 €/m²). U bliskom predgrađu isti prostor se iznajmljuje za 1.500 EUR, a na šezdesetak kilometara od Pariza, za njega treba odvojiti 1.000. Najskuplje pariske opšitine su od prve do sedme, gde se kvadrat stana iznajmljuje za 40 do 45 EUR mesečno. Inače, u proseku, u Francuskoj, ta ista površina – 50 kvadrata – iznajmljuje se za 700 EUR (14 €/m²).

Neophodno je podsetiti da je neto srednja plata u Francuskoj 1.700 evra (pola Francuske prima manje od te sume, a pola više od te sume), dok oni koji zarađuju više od 3.000 evra spadaju u 10 odsto najbogatijih Francuza. Inače, zakonska osnova je da stanarina ne bi trebala da iznosi više od 30 odsto zarade, što znači da za iznajmljivanje stana od 50 kvadrata u Parizu, treba imati primanja ne manja od 5.900 evra.

pariz-oglas-stan

Oglas za prodaju stana od 50 m² u 17. pariskoj opštini po ceni od 618.000 evra sa mogućnošću uzimanja kredita na 20 godina i mesečnim ratama od 2.478 evra (neophodna primanja preko 8.250 evra mesečno)

Inženjeri i menadžeri u urbanim aglomeracijama, radnici daleko od gradova

Izuzetno je teško ujediniti neophodne uslove za iznajmljivanje većih pariskih stanova a, po statistikama, tri četvrtine podstanara grada svetlosti su jednočlane porodice koje raspolažu budžetom od 900 evra za stanarinu. Parovi čine jednu četvrtinu i njihov prosečan budžet je 1.350 evra mesečno.

"Živeli smo u 15. pariskoj opštini sve dok nam se nije rodio sin. Potom, morali smo da se preselimo da bi smo imali veći stambeni prostor. Otišli smo u blisko parisko predgrađe Žoanvil-L-Pon gde za istih 1.400 evra, umesto 40 m², imamo 70 m² – kaže mlada gospođa Dikro, dodajući da je kvalitet života neuporedivo bolji zbog neposredne blizine Vensenske šume i reke Marne.

U Francuskoj, pripadanje određenoj ekonomskoj klasi određuje i društvenu pripadnost koja definiše mesto stanovanja. Prema statistikama, 11 odsto Francuza menja svoje mesto stanovanja i oni su najčešće stručnjaci sa univerzitetskim diplomama. Oni se udaljavaju od prvobitnog mesta stanovanja i brzo i lako nalaze posao. Stručnjaci sa univerzitetskim diplomama najčešće žive u velikim urbanim aglomeracijama: Pariz, Lion, Bordo, Starzbur, Ren...

Radnici i slabije plaćeni zaposleni sve se češće naseljavaju na udaljenim periferijama gradova ili po selima u blizini velikih fabrika kao što su Pežo-Citroen, Reno i ArcelorMital. Oni su i bili pokretači operacije "žuti prsluci", novembra prošle godine. Povod za njihov protest bilo je traženje niže cene automobilskog goriva, jer oni u blizini svojih mesta stanovanja više nemaju ni prodavnice, ni bolnice, ni pošte, ni škole, niti ikakva mesta za razonodu. Tim ljudima koji žive van skupih gradova, daleko od svih vrsta javnih usluga, vozilo je neophodno za odlazak na posao, u kupovinu, kod lekara ili u školu, a budžet za gorivo im je postao toliko veliki, da su se oni revoltirali.

pariz-radnicki-stanovi

Pariski socijalni stanovi namenjeni siromašnima u zgradi koja se nalazi pored železničke pruge

Pariz kao lasvegaska mašina iluzije i trgovine

Posle velikog napuštanja sela tokom druge polovine 20. veka, francusko stanovništvo je počelo da ide u drugom pravcu. U tom procesu Pariz, kao jedan od najskupljih gradova sveta, prazni se ujednačenom brzinom. Svake godine se broj stanovnika smanji za 12 hiljada, od čega je dvadesetak odsto dece.

Prirodno, ko ne želi da plaća visoke pariske stanarine, on može da se okrene ka kupovini stana u Parizu zašta je neophodno odvojiti, u proseku, 10 hiljada evra po kvadratnom metru. Prema proračunima stručnjaka, da bi se kupio stan od 50 kvadrata u Parizu, potrebno je nekih pola miliona evra, i ako bi on bio u potpunosti na kredit, neophodno je zaradjivati 7.200 evra mesečno. Prema izveštajima francuske poreske službe, od 38 miliona poreskih domaćinstava, samo 14 hiljada zarađuje mesečno preko 8.000 evra. Inače, prosečna cena kuće u Francuskoj, van pariske regije u kojoj živi 12 miliona stanovnika, kreće se oko 200 hiljada evra. Za isti novac, u Parizu, može da se kupi jedna mala garsonjerica.

Tako, sve više stanovnika napušta Pariz, a prazne stanove, kao investiciju, kupuju različiti međunarodni penzioni fondovi ili investitori koji ih pretvaraju u Airbnb stanove za iznajmljivanje turistima.

Postoje mišljenja da će, u Parizu, jedini stanovnici biti izuzetno bogati ljudi u velikim i skupim stanovima i kućama i, sa druge strane, siromašne porodice koje će živeti u getoiziranim socijalnim stanovima. Sve ostalo će biti osmišljeno za kratke boravke mladih stručnjaka ili, još više, za sve masovniji turizam. Zaključak bi mogao da bude da će Pariz, u potpunosti, izgubiti dušu i pretvoriti se u lasvegasku mašinu za pravljenje iluzije i brzog novca.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...