FITNES ZA PSE I KURS LJUBAVI PREMA ZEMLJI

Milan Kamatović

EU dotira mnoštvo projekata medju koji je ne malo pravih „bisera“

EU svake godine finansira milijardama evra razne projekte koji treba da poboljšaju životni i društveni standard siromašnijih regiona, podstaknu agrar... To su većinom korisni i osmišljeni projekti, ali ima i takvih koji to nisu, ponekad izgledaju čak i kao uvreda za zdravi razum i društvenu i ekonomsku racionalnost. Najmanje što bi se moglo reći jeste da su - suvišni.

Poznati britanski evroskeptički institut Open Europe je sastavio spisak od 50 takvih „bisera“ i objavio ga. Evo nekih...

Jedna računarsko-internet firma, smislila je projekat koji sa onim što se bavi nema nikakve veze, a ni sam projekat nema mnogo veze. Ukratko, uz pomoć EU od 411 hiljade evra podignut je rehabilitacioni centar za pse u jedom madjarskom mestu koji, naravno, zvrji prazan, ako uopšte i radi.

Neko je pogledao u dušu tirolskim farmerima i utvrdio da im treba pomoći da više vole kraj i zemlju koju rade. Za kurs ljubavi prema Austriji, EU je dala 16 hiljada evra, a austrijska vlada je tome dodala još 24 hiljade.


Zdanje Evropske komisije u Briselu

Pomoć švedskom kralju

A Bugari su bili domišljati pa su tražli agro-dotacije za travnjake, ali su ih koristili za travnjake na stadionima. Česi su masovno uzimali dotacije za ski-liftove ispod 600 metara nadmorske visine, gde je nedovoljno snega i u najboljem slučaju liftovi funkcionišu mesec i po dana godišnje.

„Evropski budžet nije logičan, previše je složen i beznadežno zastareo. Uprkos štednji, na koju se dala cela Evropa, tu se troše ogomne pare za projekte koji nikako ne mogu pomoći da se ekonomija vrati na pravi put“, komentarisao je šef Europe Open, Mats Persson.

On kritikuje i najam limuzina sa diskretnim vozačima firme Biribin Limousine u visini od 5,2 miliona evra za potrebe evro-poslanika u Strasburu. Sve više bode oči koliko mnogo košta tradicija Evropskog parlamenta da ima dva sedišta – u Briselu i Strasburu ali zemlje - osnivači EU, ne žele da odstupe od toga...

Sicilija je dobila čak 700 miliona evra za vodu, ali stanje vodosnabdevanja je sve gore...

Propaganda kampanja o korisnosti evro-fondova u Andaluziji dobila je 7,5 miliona evra.

Kanadski paviljon Yukon u hamburškom zoo-vrtu koštao je EU sedam miliona. „Venecijanski“ akvapark u Budimpešti je dotiran sa 5,5 miliona. Švedski kralj dotiran sa 209 hiljada eura čime je pokriven gubitak na njegovom imanju. Luksuzni banjsko-golfski teren u Meklenburgu je dobio 900 hiljada evra...


Karl XVI Gustaf, švedski kralj

Italijanske ovce udvostručene

Projekte razmatraju i pretresaju svaku pojedinost hiljade sjajno plaćenih visokoobrazovanih evro-birokrata pa, i pored toga, prodju i finansiraju se i oni koji su evidentno suvišni i besmisleni. Ponešto od toga otkriju oditori. Lane se, na primer, dogodilo da su italijanske ovce računate dva puta tojest duplo, pa je malo falilo da tamošnji ovčari dobiju dva puta veće dotacije koje se, naravno, računaju prema stočnom fondu. A neko je grčke šume „prošvercovao“ kao pašnjake pa su tako grčki stočari dobili veće dotacije. Kontrola se vrši i po dobijanju dotacija, ako se sredstva troše nenamenski moraju se pare vratiti u kasu EU.

Evro-poslanici tvrde da je iz godine u godinu sve manje promašaja u evro-dotacijama i da raznih propusta ima ne samo u dotacijama nego i u drugim stavkama budžeta Unije. A i za promašaje s dotacijama na prvom mestu su krivi oni koji su predložili i usvojili projekat na nacionalnom nivou...

U evropski fond 27 zemalja članica daje po jedan procenat svog društvenog proizvoda (BDP).

Lane je to bilo oko 102 milijarde evra. Najveći deo tog novca ide za dotacije agraru i seljacima – 40 posto. Zatím dolaze fondovi za podršku regionima, tršokovi funkcionisanja evropskih institucija i adminstracije...



Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...