Cipras: „Evropi je potrebna nova levica“

Nikos Arvanites, ATINA

Siriza predlaže evropski „Nju dil“
(foto, s leva - Žan Lik Melanšon, vođa francuskog Levog fronta, Kajo Lara, lider španske Ujedinjene levice i Aleksis Cipras, predvodnik Koalicije radikalne levice - Siriza u Madridu 30. maja)

Lider Sirize Aleksis Cipras na skupu levičarskih ekonomista u Madridu, pod nazivom “Kakvu evropu želimo”, najavljuje da bi u Grčkoj, ako Siriza dođe na vlast - a Cipras misli da hoće, mogao biti aktiviran novi model levice u Evropi. Po Ciprasu, sadašnje partije Socijalističke internacionale više vode neoliberalnu nego socijaldemokratsku politiku kakva je bila 8o-tih godina. Cipras  smatra da će Siriza biti na vlasti u 2014. godini kada Grčka bude predsedavajuća u EU.

Ciprasova glavna teza je  “radikalno buđenje” naroda Španije, Portugalije, Grčke, u čitavoj oblasti južne Evrope i Balkana. Cipras ističe potrebu pokretanja evropskog „Nju dila“ (New Deal), pre svega radi zapošljavanja i to mladih...

cipras london mart

Aleksis Cipras u Londonu, marta 2013. godine

Ekspolzija nezaposlenosti mladih u evrozoni i Grčkoj

Podaci za EU pokazuju, na osnovu statistike Evrostata, da je broj nezaposlenih u evrozoni 12,2% radne snage za 17 zemalja koje u njoj žive. Prema Evrostatu, nezaposlenost u aprilu je bila  12,2% a 12,1% u martu što znači dodatnih 95.000 ljudi u redovima za zapošljavanje, tako da je u evrozoni sada 19.380.000 ukupno nezaposlenih. Ova brojka je za 1,64 miliona  veća u odnosu na prethodnu godinu i obuhvata 3,6 miliona ljudi, starosti ispod 25 godina, što znači da je nezaposlenost mladih u evrozoni porasla na 24,4%.

Grčka i Španija i dalje su zemlje koje su najviše pogođene  nezaposlenošću. Atina objavljuje stopu nezaposlenosti od 27% u   martu a Madrid – svojih rekordnih 26,8% u aprilu. Nezaposlenost mladih iznosi 62,5%, u Grčkoj i 56,4% u Španiji. Vodeće zemlje prvog kruga evrozone imaju najnižu stopu nezaposlenosti poput Austrije sa 4,9%, a sledi Nemačka s 5,4%. Nezaposlenost među mladima ispod 25 godina u  Austriji je  8%, dok je u Nemačkoj ta brojka manja - 7,5%. 

U Francuskoj, drugoj po veličini ekonomiji Evurope - posle Nemačke, broj nezaposlenih porastao je na rekordni nivo u aprilu, dok je u Italiji dostigao najviši nivo od 40% mladih koji nemaju posao.

Prema Evrostatu, evrozona kao celina nalazi se u najdužoj kriza od svog nastanka 1999. Godine. Prognoza je da će evrozona do kraja 2013. godini imati više od 20 miliona nezaposlenih. 

Manje duvana – više siromaštva i nasilja

Kriza nezaposlenosti utiče i na smanjenje broja pušača u  Grčkoj koja je još uvek na šestom mestu u svetu. Naime, u Grčkoj je od 2007. došlo do pada potrošnje duvana i cigareta za 35 do 40 odsto. Udeo osoba koje puše na redovnoj dnevnoj  ”dozi”  doseže 30,5%  dok je u 2007. procenat pušača bio 45%.

Siromaštvo prati i politička i socijalna buntovnost i agresija, pojave anarhije, terorizma i političko-sindikalnog nasilja.

Grčka i Sjedinjene Države blisko sarađuju u borbi protiv terorizma, stoji u godišnjem izveštaju  Stejt dipartmenta o fenomenu međunarodnog terorizma. U izveštaju se navodi da Grčka ispunjava svoje obveze prema međunarodnim akcijama protiv terorizma.

Grčka, relativno, bezbednosno stabilna država

Prema autorima izveštaja, u 2012. i dalje ima manjih napada u Grčkoj, kao što su ciljani požari i eksplozije iz domaćih anarhističkih grupacja. Anarhističke akcije, po izveštaju, nisu bile namenjene da izazovu žrtve, ali okarakterisane su kao dela "političkog sadržaja". Pre svega se misli na domaće anarhističko-terorističe organizacije poput Revolucionarne borbe. 

Grčka vlada je blisko sarađivala sa Sjedinjenim Državama u borbi protiv terorizma i za sigurnost Amerikanaca. U dva  najveća grčka grada, Atini i Solunu, česti su bili manji napadi anarhista zapaljivim sredstvima protiv pojedinaca – političara i biznismena - banaka, ministarstava i poreskih institucija i vozila. Ipak, nivo politčkog nasilja u Grčkoj je na nižem nivou i Grčka se tretira kao realtivno bezbedna država - posebno za strance i turiste - u odnosu na dinamiku društvene i socijalne krize...

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...