Volgograd se, makar na kratko, opet zove Staljingrad

Milan Lazarević

Jubilej pobede u najslavnijoj bici II svetskog rata, u nekim mestima u Rusiji, obeležava se fotografijama Staljina na gradskim autobusima
(St. Petersburg, 02.02.2013 - vozilo sa posterom Josifa Visarionoviča Staljina ispred Kazanjske katedtrale u Sankt Peterburgu, koji podseća da se u Volgogradu danas svečano obeležava 70. godišnjice Bitke za Staljingrad u Drugom svetskom ratu)

Ulicama ruskih gradova Volgograd, Petrograd i Čita danas će, kako javljaju agencije, gradski autobusi voziti izlepljeni velikim portetima Josifa Visarionoviča Džugašvilija - Staljina. To je jedan od načina kako se u Rusiji ovih dana obeležava 70-godišnjica pobede u Staljingradskoj bici, odnosno 2. februar - Dan kapitulacije i predaje nemačke vojske, na čelu s feldmaršalom Paulusom, gubitnikom u ovoj najslavnijoj bici i pobedi u II svetskom ratu.

Gradska uprava Volgograda odlučila je da se, makar tokom proslave ovog jubileja, vrati ime Staljingrad koji je nekadašnji Caricin nosio od 1925. do 1961. a tada je dobio svoje današnje ime.

volgograd proslava

Volgograd, 02.02.2013 - svečano obeležavanje 70. godišnjice Bitke za Staljingrad u Drugom svetskom ratu (tekst i foto Fonet)

Čelnicima ovih gradova, kao i ne malom delu ruske javnosti, ne smeta što se opet uzdiže Staljin - personifikacija krvave, totalitarne, diktature koja je koštale života milione građana u bivšem SSSR. Mnogi ga i dalje smatraju za velikog nacionalnog junaka. U nedavnoj anketi najomiljenih ličnosti u ruskoj istoriji, Staljin je zauzeo veoma visoko, treće mesto.

Akcija, nazvana Autobusi pobede, kao i peticija koju je dosad potpisalo oko 50 hiljada ljudi da se Volgogradu vrati trajno ime Staljingrad, izazvala je veliku diskusiju u ruskim medijima. 

moskva staljin proslava staljgrad

Moscow, 02.02.2013 - arhivska fotografija članova i simpatizera Komunistričke partije Rusije, snimljena 1. maja 2012. na proslavi Međunarodnog praznika rada. U Volgoradu je dans nizom aktivnosti obeležena 70. godišnjica Bitke za Staljingrad, pobede Crvene armije, koja je predstavljala prekretnicu u Drugom svetskom ratu i početak kraha nacističke Nemačke i njenih saveznika.

Dok dosta pripadnika starijih generacija i deo nacionalistički orijentisane omladine Staljina veliča, branioci ljudskih prava i znatan deo ruske inteligencije to osuđuje i traži da se istinito, kako je to već i zvanično činjeno u drugoj polovini 50-ih i početkom 60-ih, u procesu uklanjanja tzv kulta ličnosti - destaljinacije, prikaže zločinačka uloga Staljina u istoriji zemlje i čovečanstva.

Sam predsednik Vladimir Putin nikad nije direktno označio Staljina za zločinca. To je, ipak, učinio Dimitrij Medvedev tokom svog predsedavanja Rusijom. Putin je, štaviše, više puta javno priznao zasluge Staljina za pobedu.

staljingrad putin

Volgograd, 02.02.2013 - predsednik Rusije Vladimir Putin polaže venac kod "Večnog plamena" u Memorijalnom kompleksu, povodom obeležavanja 70. godišnjice Bitke za Staljingrad u Drugom svetskom ratu

Protiv isticanja Staljinovih portreta prilikom proslave jubileja pobede u jednoj od najvećih bitaka u istoriji čelovečanstva, ustao je i poznati ruski satiričar Viktor Ščenderovič.

Staljinski bacil i dalje živi u našem organizmu, tvrdi on i ukazuje da se, za razliku od Nemaca i njihove denacifikacije, Rusi se nisu temeljno samoanalizirali, samokritikovali i destaljinizovali.

Zamislite samo kakav bi nezamislivi skandal bio da se u nemačkim gradovioma pojave javni autobusi sa potretima Hitlera, dodao je on.

Moglo bi se, kako konstatuju neki komentatori u postkomunističkim zemljama srednje Evrope, dopustiti da u izvesnoj meri imaju pravo oni Rusi koji smatraju da je odnos prema Staljinu, pre svega njihova stvar, samih Rusa i da u to ne bi trebalo drugi da se mešaju - da Staljin nije uticao i to, najčešće negativno, na istoriju, naneo velike štete i doveo do velikih žrtava i patnji drugih naroda u bivšem SSSR-u, posebno nacionalnih manjina (Nemci, Poljaci...), kao niza drugih, najčešće slovenskih naroda u Evropi čije su države bile deceniojama posle II svetskog rata faktički pod dominacijom SSSR-a. A istorijski je, u svetskim relacijama, doveo do kompromitacije i naneo nenadoknadivu štetu idejama socijalizma i komunizma...

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...