Ofanziva u poboljšanju imidža Rusije u svetu

Milan Lazarević

U nastojanju da Rusija u svetu stekne imidž koji odgovara njenoj objektivnoj snazi i mestu, Kremlj inspiraciju traži i u onome što se preduzimalo u sovjetskoj eri, a pokazalo se uspešnim
Krasnogorsk, 30. 01. 2013 - ruski premijer Dmitrij Medvedev na sastanku sa visokim oficirima ruskog Ministarstva za vanredne situacije u Krasnogorsku, nadomak Moskve

Rusija želi da poboljša svoj imidž u svetu, koji je objektivno ispod njene realne snage i mesta u svetskoj istoriji i kulturi. Inspiracija se traži i u poluzaboravljenim tradicijama iz sovjetskih vremena, koje su često imale više uspeha od onog što se posle toga preduzimalo u tom istom cilju. Kako piše list Komersant, vlada razmatra širenje mreže ruskih centara kulture i nauke u stranim metropolama. Priprema se i obnova nekada čuvenih svetskih festivala omladine i studenata od čega Kremlj očekuje obnavljenje gotovo sasvim izgubljenog uticaja Rusije na mlade generacije u inostranstvu.

Prema predlogu vlade, Moskva će u naredne tri godine osetno povećati broj svojih centara za nauku u kulturu kojih trenutno u svetu ima 59 (među njima  je i onaj u Beogradu). Mreža ovih centara se, prema Komersantu, ima širiti dalje polazeći od ruskih geopolitičkih interesa. Postojeći centri se moraju obnoviti i modernizovati, posebno oni koji su zanemareni i nalaze se u žalosnom stanju.  

Već 2017. tojest za samo četiri godine, u Rusiji će se obnoviti tradicija nekadašnjih svetskih festivala omladine i studenata koja je, inače, posle II svetskog rata počela u Pragu pa su se kasnije, može se prepostaviti pod sovjetskim pritiskom, festivali preselil u druge socijalističke metropole, pa i u Centar svetske revolucije i socijalizma u Moskvi, gde je bilo i sedište Svetske federacije demokratske omladine. Dva najveća festivala su organizovana upravo u Moskvi 1957. i 1985. a posle raspada SSSR-a organizovano je četiri takve manifestacije ali sa mnogo manje učesnika i odjeka.

Deo napora za poboljšanje imidža Rusije u inostranstvu jesu i nastojanja da se proširi učenje ruskog jezika, osnivanje filijala ruskih muzeja u inostranstvu i povećanje broja stipendija stranim studentima za studiranje u Rusiji (što čini i niz drugih velikih zemalja).

Posebno će se pojačati kontakti s Rusima koji žive u inostranstvu, bilo kao manjine u zemljama bivšeg SSSR-a, ili kao iseljenici posle raspada Sovjetskog Saveza koji u svojim novim domovinama predstavljaju veoma često bogatu, uglednu i uticajnu zajednicu.

Smisao svega toga nije, naravno, samo da se poboljša predstava o Rusiji nego,  pre svega, da se pronađu kanali za promociju i realizovanje ruskih nacionalnih interesa. Mnogi analitičari su, međutim, skeptični prema ovakvim planovima i akcijama. Efekat takvih akcija se može u nekoj meri pojaviti posle niza godina. Ali, kako je pokazao slučaj sa grupom Pussy Riot, reputacija države se može snažno, veoma brzo i lako pokvariti za samo jednu nedelju, zaključuje Komersant. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...