Grčko – srpski odnosi

Nikos Arvanites, ATINA

Prijateljstvo koje traje
(Athens, 09.11.2012 - premijer Grčke Antonis Samaras i predsednik Srbije Tomislav Nikolić uoči sastanka u Atini)

Poseta šefa države Srbije Tomislava Nikolića Grčkoj obeležena je u znaku visokog priajteljstva i razumevanja. Prijateljski odnosi Grčke i Srbije nisu remećeni u poslednjih 20 godina i pratili su potrebu da Srbija ima spoljnopolitičkog partnera prema EU i u kriznim trenucima, ali i u jačanju međusobne privredne aktivnosti. Grčka, iako u teškoj ekonomskoj situaciji, ostaje privržena stabilnim odnosima sa Srbijom što se vidi po uticaju grčkih kompanija i banaka u Srbiji ali i omiljenoj tursitičkoj destinaciji građana Srbije.

Grčka na međunarodnom planu nije priznala Kosovo iako je na nju vršen pritisak saveznika iz EU i NATO. Srbija ima i treba da razume grčke razloge u sporu sa Makedonijom ali i da podrži dijalog Skoplja i Atine. Poseta predsednika Srbije Tomislava Nikolića Grčkoj ima svoju istorijsku dimenziju ali i predstavlja doprinos jačanju stabilnosti Balkana.

Balkanska koegzistencija

Geopolitički odnosi u našem regionu još su krhki. Grčka i Srbija, susedne zemlje sa istorijskim prijateljskim vezama, moraju da jedna drugoj pokažu solidarnost u vezi sa kritičnim nacionalnim pitanjima. Ovo je bila prilika za otvorenu razmenu mišljenja, kako i dolikuje prijateljima, rekao je grčki predsednik Papuljas. Ova izjava odonosi se na nedavnu izjavu predsednika Srbije Tomislava Nikolića o sporu Grčke sa Makedonijom oko naziva što je izazvale nezadovoljstvo u Atini.

Srbija i njen šef države nisu tendenciozni oko spora Skoplja i Atine već pokušavaju da se Balkan učini stabilnijim i sa većim ekonomskim i politčkim integracijama i saradnjom. Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je rekao:

Srbija će pomoći Grčkoj ako želi da reši neke svoje probleme. Mi imamo prijateljstva, ugleda i poverenja da možemo da pomognemo da se narodi, koji zapravo nisu posvađani između sebe, izmire. Istovrremeno, šef Srbije napominje da je njegova zemlja zahvalana što Grčka podržava očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije kao puta Srbije ka EU. Beograd se recimo bratimio sa Krfom i to ima svoje istorijsko i nacionalno značenje.

Kontinuitet grčkog razumevanja Srbije
Grčka politka imala je razumevanje za sve probleme i krize koje je Srbija prolazilao od 1991. godine do danas. Grčka je imala razumevanje za Srbiju u vreme sankcija i vlasti Slobodana Miloševića. Podržala je demokratske promene 2000. godine i radila je na jačanju ekonomskih i političkih veza Srbije u regionu i prema EU. Grčka državna politika bila je otvorena i prema vladi dr Vojislava Koštunice i Mirka Cvetkovića ali i bivšeg šefa Srbije Borisa Tadića. Nezavisno od političkih opredeljenja građana Srbije u poslednih 20 godina, Grčka je podržavala Srbiju i to ostaje i u narednom periodu.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je grčkim investotorima i vladi poručio: Ohrabrujem vas! Sarađujte, zarađujte u Srbiji, a vlast će brinuti o tome da vas više nikada niko ne prevari. Istovremeno, predsednik Grčke Papuljas je reakao:

Želeo bih posebno da naglasim da podržavamo učešće grčkih kompanija na međunarodnim tenderima koji se tiču privatizacije srpskih firmi i izgradnje infrastrutkure. Radujemo se, takođe, blagovremenom obaveštavanju o raspisivanju tih tendera.

Otvorena ekonomija

Grčka je jedan od vodećih investitora u srpsku privredu, a gotovo polovina te sume su grinfild investicije. Kapital je prisutan u različitim segmentima srpske privrede, a u najvećem obimu u bankarskom sektoru, zatim telekomunikacijama, energetici, infrastrukturi, poljoprivredi, hotelijerstvu i trgovini. Grčkim ulaganjem obezbeđeno je otvaranje oko 25 hiljada novih radnih mesta. U Srbiji je dosad registrovano više od 260 grčkih preduzeća i predstavništava, a većina ima zajednička ulaganja sa srpskim partnerima. Među uticajnim kompanijama u Srbiji su i Alfa banka, Koka-kola helenik, Kolijers, Delize, Eurobank, Helenik petroleum, Isomat, Metropol Palas, Nacionalna banka Grčke, Veropulos... Dominantni izvozni proizvodi Srbije na grčko tržište su šećer i med, sirovi kaučuk, hartija, karton i proizvodi od celuloze, plastične materije, kao i gvožđe i čelik.. Kad je reč o uvozu, najzastupljeniji su povrće i voće, gvožđe, čelik, plastične materije u primarnim oblicima i proizvodi za bojenje i štavljanje. S obzirom da je Grčka članica EU, u trgovini sa tom zemljom Srbija ima pogodnosti preferencijalne trgovine, odnosno pretežno bescarinski izvoz za gotovo 95 odsto industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, pa tu mogućnost treba više da se koristi. Prethodna vlada Mirka Cvetkovića i Ministarstvo poljoprivrede i trgovine Srbije i Ministarstvo za ruralni razvoj i hranu Grčke potpisali su memorandum o saradnji u poljoprivredi i prehrambenoj industrijiu.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...