Nemačka: najveći priliv imigranata od 1996.

Milan Lazarević, PRAG

Najviše doseljenih iz novih članskih zemalja EU, potom iz Grčke i Španije
(foto: Imigranti u Nemačkoj)

Nemačka je lane, prema upravo objavljenim podacima Saveznog statističkog biroa, zabeležila najveći priliv imigranata za poslednjih 16 godina. Najveći broj doseljenih potiče iz istočne Evrope, a potom iz zemalja EU, uglavnom onih najteže pogođenih aktuelnom krizom, kao što su Grčka i Španija.

Priliv imigranata iz Grčke se u odnosu na 2010. udvostručio. Povećanju imgracije doprinelo je i ukidanje svih ograničenja za zapošljavanje gradjana iz novih zemalja EU iz srednje i istočne Europe.   

Prema preliminarnim podacima, 2011. se u Nemačku doselilo oko 958 hiljada ljudi, a iz nje iselilo oko 679 hiljada. Priraštaj, odnosno višak doseljenih u odnosu na odseljene od 279 hiljada je najveći posle 1996.

Lane se ovamo uselilo oko 24 hiljade Grka i 21 hiljada Španaca (porast 52 posto). Najveći skok beležii, medjutim, useljavanje gradjana iz zemalja koje su u EU stupile 2004. a za koje je sve do lane važio sedmogidišnji izuzetak od pravila slobodnog krijetanja radne snage u EU čime je Nemačka, uz nju i Austrija, štitila svoje tržište radne snage. U Nemačku se tako lane doselilo 163 hiljade Poljaka (oko 49 hiljada više nego 2010.) i 41 hiljada Madjara (12 hiljada više). Iz Rumunije i Bugarske, koje su u EU stupile 2007, stiglo je oko 146 hiljada imigranata tj oko 29 procenata više nego pretprošle godine.

Značaj Nemačke kao atraktivne destinacije za imigrante raste u meri u kojoj okolne zemlje teže savladavaju ekonomsku krizu. Nemačka je u prvom tromesečju ove godine zabeležila ekonomski rast od 0,5 procenasta u odnosu na isti period lani, kao i pad nezaposlenosti od 6,8 procenata, dok u drugim zemljama nezaposlenost raste.

U celini u Nemačkoj živi, kako se procenjuje, oko 81,8 milijuan ljudi. Po ujedinjenu zemlje 1991. broj stanovnika je dostigao vrhunac 2002. kada je iznosio nešto više od 82,5 milijuna.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...