JORDAN UBRZANO GRADI KAMPOVE ZA SIRIJSKE IZBEGLICE

Danijela Ćirović, AMAN

U bliskoistočnu Kraljevinu već prebeglo 8.000 Sirijaca. Zbog povećane tražnje, poskupelo iznajmljivanje stanova na severu zemlje

Dok se situacijom u Siriji bave političari na nivou Arapske lige i UN a Sirijci traže utočište u Jordanu, Libanu i Turskoj, izgleda da i pomoć za izbeglice umnogome zavisi od eventualne strane intervencije koja bi navodno zaustavila nasilje u ovoj bliskoistočnoj zemlji. Međunarodne humanitarne organizacije se još ne oglašavaju a izvori iz UN su već nagovestili da je ozbiljno pitanje da li će se ponovo reagovati „u istom duhu“ - kao u slučaju Iraka, kada su stotine hiljada raseljenih došli u Jordan 2003. godine. U ovu zemlju, međutim, već je prebeglo oko 8.000 Sirijaca i svake nedelje ih je sve više, pa je tako registrovano 500 novih izbeglica samo u proteklih nedelju dana.


Aman pun Arapa iz Iraka, Libije i sve češće - Sirije (Stari grad u istočnom
delu prestonice)

Tri nova centra za raseljene

Zvanični Aman se zato ubrzano priprema za ono što mnogi nazivaju „humanitarnom krizom severno od granice Kraljevine“. Završava se prvi izbeglički kamp za Sirijce u mestu Ribaa Sarhan, 14 kilometara severozapadno od Mafraka. Jer, ako se neredi u Siriji nastave, kažu zvaničnici, Jordan će se suočiti sa još jednom izbegličkom krizom.

„Situacija još nije vanredna, ali sve ukazuje na to da ako se stanje uskoro u Siriji ne smiri, možemo da očekujemo desetine hiljada izbeglica. Za ovaj kamp se iz više razloga može reći da je naša ’prva linija odbrane’“, rekao je izvor iz jordanske vlade za Džordan tajms.

Kamp kod Mafraka koji raspolaže kapacitetima za smeštaj oko sto porodica, jedan je od „serije mera“ u Jordanu da se država pripremi za priliv izbeglica. Kraljevina je, na primer, već omogućila sirijskim studentima da pohađaju javne škole.

Hašemitska humanitarna organizacija Jordana (HHOJ), vladina institucija za pomoć stanovništvu, dovršava pripreme za još dva izbeglička centra u severnom delu zemlje, od kojih će svaki moći da primi oko 1.000 porodica. Kampovi će biti postavljeni u Sama Sarhanu u Mafraku i Hadžadžu u blizini Ramthe. Trenutno se uvode struja i voda, i uređuju prilazi naseljima. Predsednik Društva ’Kitab i Suna’ Ziad Hamad, čija organizacija učestvuje u opremanju pomenutih smeštaja, kaže da će naselja biti „trajnije strukture“ od tipičnih izbegličkih kampova.


Izbeglice iz Sirije u Mafraku, na severu Jordana

U Kraljivini 8.000 Sirijaca

Prema podacima UNHCR-a, broj sirijskih izbeglica u Jordanu premašio je 3.000. Predstavnici UN-a kažu da je nemoguće utvrditi tačan broj onih koji su potražili utočište u Kraljevini od početka nemira u Siriji prošlog marta. Zamenik predstavnika UNHCR-a u Jordanu Arafat Džamal kaže da su mnogi i dalje u strahu od svoje vlade, te da se zbog toga nisu registrovali.

Nezvanični podaci lokalnih humanitarnih organizacija, međutim, pokazuju da u Jordanu već ima blizu 8.000 Sirijaca, kao i da taj broj iz nedelje u nedelju raste. Samo „Kitab i Suna“ beleže novih 500 registrovanih izbeglica od prošle nedelje. Hamad ističe da se radi o značajnom povećanju broja raseljenih, kao i da sve ukazuje na to da će se ovaj trend nastaviti i biti sve masovniji.

Kampovi koji se trenutno sređuju moći će da prihvate izbeglice već od sredine idućeg meseca. Jedan od zvaničnika je rekao da Jordan ne želi da vidi „drugi Irak“ severno od svoje granice, ali da će, ako do toga dođe, ovoga puta država biti koliko-toliko spremna.

Na severu kirija od 200 evra

U međuvremenu, kirija za iznajmljivanje stanova u Mafraku je već došla do nedostižnog nivoa za mnoge Sirijce. Nenamešteni stanovi u ovom gradu iznajmljuju se i za 200 jordanskih dinara mesečno (oko 200 evra), dok humanitarne organizacije trenutno nude pomoć od 50 do 100 JD za troškove stanovanja. Zbog ovoga su pojedine institucije - kao što je Islamski humanitarni centar koji se dosad pokazao kao najveća pomoć sirijskim izbeglicama u Jordanu – bile primorane i da potpuno ukinu pomoć za rentu.

„Nažalost, mnogi stanodavci koriste trenutnu situaciju, dok s druge strane jednostavno nema dovoljno stanova. Naravno da želimo da pomognemo, ali ne možemo da se takmičimo s ponudom i tražnjom“, kaže Mufid Hafez koji vodi ogranak Centra u Mafruku.

Zbog sve „popunjenijih“ gradova u blizini granice sa Sirijom, kakvi su Ramtha ili Mafrak, mnoge izbeglice odlaze dalje na jug – u Kerak, Maan ili Akabu, gde su troškovi manji. U HHOJ-u kažu da je jasno da se Sirijci smeštaju kako gde mogu i da to predstavlja poteškoću za napore organizacije.

Međunarodni humanitarci ćute

Otkad su od marta prošle godine Sirijci počeli da dolaze u Jordan, lokalne humanitarne institucije su im izlazile u susret, pomažući im oko smeštaja, medicinskih pregleda. Ali, kako se broj izbeglica povećava, ove nevladine organizacije neće biti u mogućnosti da pruže pomoć duže od idućih mesec dana. U ovu svrhu su, kaže Hafez, uložena sva sredstva iz fonda, uključujući i ona koja su bila namenjena za druge asistencije. Time je mogla da se pruži pomoć za prvih nekoliko stotina porodica, ali sredstva će biti iscrpljena već za tri nedelje. Zato se pozivaju međunarodne organizacije, naročito iz zemalja Zaliva, da se uključe. HHOJ je, međutim, više nego razočaran reakcijom ovih zemalja, ističući da su dobili samo „prazna obećanja“.

Međunarodna zajednica je, kažu u HHOJ-u, propustila da na dnevni red stavi problem sirijskih izbeglica kako u Jordanu, tako i u Libanu i Turskoj. Zvaničnici u Amanu takođe primećuju da je odgovor na porast raseljenih iz ove zemlje u suprotnosti sa onim u slučaju Iraka „kada su strane organizacije i vlade bile brze u pružanju asistencije da se prihvate stotine hiljada Iračana“. Ovo se objašnjava „ograničenim međunarodnim učešćem“ u Siriji i teškom globalnom ekonomskom situacijom. Ako stanje dostigne nivo humanitarne krize, kaže izvor iz Vlade, i situacija u Siriji ostane kakva jeste, Jordan će teško naći pomoć sa strane.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...