Poruka iz Davosa: budućnost je u gasu iz škriljaca

Milan Lazarević

U SAD se pokazuju prve, veoma pozitivne posledice ubrzanog rasta eksploatacije gasa iz škriljaca ali je prerano tvrditi da je to najava svetskog ekonomskog rasta
(foto: istraživanje ležišta škriljaca u okolini Aleksinca)

Svetska finansijska i politička elita je poslednjih godina na svojim januarskim okupljanjima u švajcarskom Davosu grozničavo, ali bez vidljivijeg uspeha, tražila novi katalizator svetskog ekonomskog rasta kakav je donedavno bio Internet. Ove godine na zasedanju Svetskog ekonomskog formuma veliki broj učesnika takav katalizator je pronašao u revoluciji eksploatacijе gasa iz škriljaca koja je već počela duboko da menja energetsko tržište u SAD ali se širi i na druge delove sveta.

Dosadašnji generatori rasta, kao što je Internet, uglavnom su iscrpljeni a novi, kakav su pomodne investicije u tzv zelene tehnologije, u fazi su naglog usporavanja zbog enormnih troškova koje ne mogu i neće više da podnose ni države ni krajnji potrošači. Kako piše Rojters, predstava da je gas iz škriljaca razlog za optimizam postala je u Davosu ove godine opšteprihvaćeni stav

Jeftiniji gas i nova radna mesta

Brzi rast eksploatacije gasa iz škriljaca u SAD koristi svim granama koje su upućene na ovaj sektor, što podržava rast cele ekonomije. S druge strane, novi izvori gasa vode ka brzom padu cene ovog energenta što snižava troškove i pojačava konkurentsku sposobnost američke privrede i donosi, naravno, koristi svim potrošačima.

Američka ekonomija, koja u globalnoj svetskoj privredi učestvuje sa četvrtinom, na ovaj način jača osnove svog dugoročnog rasta koji, bez obzira na ojačane pozicije Kine, Indije, Rusije, Brazila (tzv BRIK-a) i drugih ekonomija u razvoju, ostaje glavni oslonac svetske konjukture.

Razloga za optimizam u vezi sa plinom iz škriljaca, bar kada je reč o SAD, ima još. Lane su domaćinstva u SAD na nižim cenama plina, smanjenim upravo zbog  povećane eksploatacije gasa iz škriljaca, uštedela 107 milijardi dolara, tojest 926 dolara po domaćinstvu. Gas iz škriljaca je već dosad otvorio oko 1,7 miliona novih radnih mesta u SAD. 

Nevažne brojke – važna nada

Energija iz škriljaca je, ipak, daleko od toga da postane novi katalizator svetskog ekonomskog rasta.

Produkcija nafte i gasa u američkoj ekonomiji učestvuje sa svega jedan posto, pa je jasno da bi eksploatacija iz škriljaca morala da se razvije na znatno širem frontu, ne samo u SAD nego i u svetu, da bi imala tako blagotvorne globalne efekte. No, kako konstatuje Rojters, konkretni detalji možda i nisu tako važni kao sama nada koju škriljci donose.

Poverenje se može hraniti i samo sobom, dobro je za celu privredu kada se veruje u budućnost, zaključuje agencija.

Najveći ugovor o eksploataciji gasa iz škriljaca

Krajem protekle sedmice na marginama skupa u Davosu Ukrajina je potpisala ugovor sa britansko-holandskom energetskom firmom Rojal Dač Šel (Royal Dutch Shell) u vrednosti od 10 milijardi dolara. To je dosad najveći ugovor o eksploataciji gasa iz škriljaca u Evropi i najveća strana investicija u ovoj zemlji.

Rezerve plina u škriljcima u Ukrajini se procenjuju na oko 1,2 biliona kubnih metara, a predviđa se da bi se kroz nekoliko godina, u saradnji sa Šelom, mogla postići godišnja eksploatacija iz škriljaca od 20 milijardi kubika u optimističkoj, odnosno oko 10 milijardi u pesimističkoj varijanti. Na ovaj način Ukrajina želi da smanji svoju izrazitu zavisnost od uvoza gasa iz Rusije iz koje se u poslednje vreme pojačavaju pritisci da Ukrajina, shodno međusobnom ugovoru na bazi principa tzv uzmi ili plati (take or pay) iz 2009, plati oko sedam milijardi dolara za neisporučenih - a ugovorenih - 8,6 milijardi kubika gasa.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...