Oni vladaju svetom

Forbs / prevela: D. Marković

U 25 slika Forbs predstavlja 25 naftnih kompanija koje, zahvlajujući proizvodnji crnog zlata i plavog energenta, svojim vlasnicima, odnosno, političarima koji u njima imaju uticaj, daju ogromnu moć.

Voleli ih ili mrzeli naftne i gasne kompanije održavaju i održavaće, u mnogim godinama koje dolaze, svet u pokretu. Rangiranje za 2012. godinu najvećih svetskih naftnih kompanija je bazirano na kombinaciji količine nafte i prirodnog gasa koje te kompanije svakodnevno proizvode. Videćete jednu osobu (verovatno najjaču osobu u naftnoj industriji na svetu) na nekoliko tih slika. Možete li pogoditi o kome je reč?

1. Saudi Aramiko – 12,5 miliona barela dnevno

1. Saudi Aramiko – 12,5 miliona barela dnevno

Saudi Aramko(Saudi Aramco) je ubedljivo najveća energetska kompanija na svetu, proizvodeći, u prihodima, više od jednu milijardu dolara dnevno. Na slici je mega projekat Šejbah (Shaybah), koji leži na više od 15 milijardu barela nafte u pustinji Rub al-Khali. Najveće polje Aramkoa - Gavar (Ghawar), može da proizvede pet miliona barela dnevno.

2. Gasprom – 9,7 miliona barela dnevno

2. Gasprom – 9,7 miliona barela dnevno

Ruski Gasprom je najveći proizvođač prirodnog gasa na svetu. Pod kontrolom Kremlja Gaspromov monopol na isporuke gasa većem delu Evrope omogućava predsedniku Vladimiru Putinu snažnu polugu za stvaranje moći u regionu. Godišnji profit Gasproma veći je od 40 milijardi dolara.

3. Nacionalna iranska naftna kompanija – 6,4 miliona barela dnevno

3. Nacionalna iranska naftna kompanija – 6,4 miliona barela dnevno

Nacionalna iranska naftna kompanija (National Iranian Oil Co.) je najveća u ovoj zemlji. Iran je zbog međunarodnih sankcija bio primoran da smanji proizvodnju nafte, ali i dalje ostaje ogrom
an proizvođač nafte i gasa. Kako bi izbegli sankcije Turska i Indija, navodno, plaćaju iransku naftu zlatom. Ormuški moreuz ostaje najznačajnija ruta na svetu za transport naftu. Iran preti da će zatvoriti Ormuški moreuz u slučaju da bude napadnut.

4. Ekson Mobajl – 5,3 miliona barela dnevno

4. Ekson Mobajl – 5,3 miliona barela dnevno

Godišnji profit kompanije Ekson Mobajl (ExxonMobil) od 40 milijardi dolara ne izgleda mnogo kada se uzme u obzir njegov profit 400 milijardi dolara u prodaji. Potreban je džinovski projekat „da bi se napravila primetna razlika“ za Veliku Jedinicu. To znači da Reks Tilerson (Rex Tillerson) mora da se sprijatelji sa vladarima (moćnim ljudima). Na ovoj slici, od prošlog aprila, Tilerson se sastao sa Vladimirom Putinom, kako bi dogovorili zajednički poduhvat između Ekson Mobajla i ruskog državnog naftnog giganta Rosnjefta.

5. Petro čajna – 4,4 miliona barela dnevno

5. Petro čajna – 4,4 miliona barela dnevno

Najveća od kineska tri državna naftna giganta Petro čajna (PetroChina), takođe, ima najveću tržišnu kapitalizaciju (ukupna trenutna tržišna vrednost svih izdatih akcija kompanije izračunava se tako što se pomnoži trenutna tržišna vrednost jedne akcije sa brojem izdatih akcija) od bilo kojih giganta kojim se javno trguje. Ova kompanija već proizvodi više nafte do Ekson Mobajla, a s obzirom na procenjene ogromne depozite škriljaca gasa, koji se nalaze u Kini, mogla bi jednog dana da se takmiči sa Gaspromom kao regionalna gasna sila.

6. BP – 4,1 milion barela dnevno

6. BP – 4,1 milion barela dnevno

Bob Dadli (Bob Dudley) istražuje kako da poboljša poslanje giganta, zvanično poznatog kao Britiš Petroleum (British Petroleum). Prodaje imovinu, rešava tužbe, obećava poboljšanja. Možda BP neće još dugo održati svoju proizvodnju od 4,1 miliona barela dnevno, jer pregovara o prodaji svojih 50 odsto udela u zajedničkom poduhvatu sa Rusijom - TNK-BP, koji obezbeđuje četvrtinu proizvodnje BP-a.

7. Rojal dač šel – 3,9 miliona barela dnevno

7. Rojal dač šel – 3,9 miliona barela dnevno

Rojal dač šel (Royal Dutch Shell) se nada da će ovog leta započeti bušenje u potrati za naftom u Čukotskom moru, Aljaska. Godinama od kada iznajmljuje ofšor blokove od federalne vlade Šel usavršava svoj plan za bušenje i priprema Kuluk (Kulluk) plutajuću opremu za bušenje, prikazanu na slici u Severnoj Americi.

8. Pemeks – 3,6 miliona barela dnevno

8. Pemeks – 3,6 miliona barela dnevno

Proizvodnja Pemeksa (Pemex) iz najvećeg meksičkog polja Kantarel (Cantarell) – na slici- je pala sa dva miliona barela dnevno na oko 600.000, koliko sada iznosi. Pemeks, u državnom vlasništvu, radi na drugim poljima da zameni taj nedostatak u proizvodnji. Meksički predsednik Enrike Pena Nijeto (Enrique Pena Nieto) rekao je da će reformisati Pemeks i da će otvori ovu kompaniju za strana ulaganja.

9. Ševron – 3,5 miliona barela dnevno

9. Ševron – 3,5 miliona barela dnevno

Ševron (Chevron) je 2010. godine za 4,3 milijardi dolara kupio Atlas Petroleum kako bi dobio zemljište na nalazištu gasa iz škriljaca u Markelusu (Marcellus) i Utici. Sa niskim cenama gasa, neki očekuju da će uslediti veći sporazum.

10. Naftna kompanija Kuvajta – 3,2 miliona dolara dnevno

10. Naftna kompanija Kuvajta – 3,2 miliona dolara dnevno

Naftna kompanija Kuvajta (Kuwait Petroleum Corp.) je prvobitno osnovana 1934. godine, od onoga što sada predstavljaju kompanije Ševron i BP. Kompanija je nacionalizovana u 1975. godini. Polja Kuvajta su u velikoj meri pretrpela požare, koje su podmetnuli snage Sadama Huseina u 1990. godini. Kuvajtovim najvećim poljem, Burgan, nastavlja da upravlja Ševron.

11. Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija – 2,9 miliona barela dnevno

11. Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija – 2,9 miliona barela dnevno

Sa Nacionalnom naftnom kompanijom Abu Dabija (Abu Dhabi National Oil Co.) Abu Dabi je sedište moći u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ova zemlja trenutno iskorišćava prednost svog strateškog položaja da u blizini moreuza Ormuz izgradi cevovod do Fudžaire, ublažavajući bilo koju šansu da njen izvoz sirove nafte bude blokiran iranskom blokadom.

12. Sonatrač – 2,7 miliona barela dnevno

12. Sonatrač – 2,7 miliona barela dnevno

Najveći deo proizvodnje iz Alžirske nacionalne energetska kompanije Sonatrač (Sonatrach) je u obliku prirodnog gasa, od kojih veći deo Alžir izvozi u Evropu. Ova slika pokazuje gasni projekat Salah (In Salah gas), koji izdvaja ugljen dioksid iz gasnog toka i ponovo da ubrizgava nazad u gasne rezervoare.

13. Total – 2,7 miliona barela dnevno

13. Total – 2,7 miliona barela dnevno

Nakon što je francuski predsednika Fransoa Oland (Francois Hollande) nametnuo nove poreze naftnom sektoru u julu, Christophe de Margerie, izvršni direktor Totala rekao je da će ovaj potez kompaniju Total u 2012. godini koštati blizu 200 miliona dolara i “povrediti “ francuski, već nestabilan, rafinerijski sektor.

14. Petrobras – 2,6 miliona barela dnevno

14. Petrobras – 2,6 miliona barela dnevno

Bivši izvršni direktor Serđo Gabrijeli (Sergio Gabrielli), prošlog februara, predaje štefetu novom šefu Petrobrasa Mariji das Grasas Silva Foster (Maria das Gracas Silva Foster). Ova kompanija pokušava da razvije veliko ofšor naftno polje u ultra dubokim vodama.

15. Rosnjeft – 2,6 miliona barela dnevno

15. Rosnjeft – 2,6 miliona barela dnevno

Rosnjeft, Gaspromov brat, je ruska državna naftna kompanija. Vladimir Putin, ruski predsednik, prikazan na slici, u junu na ceremoniji potpisivanja zajedničkog poduhvata između Rosnjefta i Ekson Mobajla radi istraživanja ruskog Arktičkog mora i velikih rezervi gasa iz škriljkaca koji su bogati naftom.

16. Iračko ministarstvo za naftu – 2,3 miliona barela dnevno

16. Iračko ministarstvo za naftu – 2,3 miliona barela dnevno

Irak, odnosno, Iračko ministarstvo za naftu (Iraqi Oil Ministry) će, verovatno, pomeriti pozicije svetskih najvećih proizvođača nafte kada njegova ogromna neiskorišćena polja počnu da se razvijaju. Ova fotografija je snimljena prilikom bušenja Vest-Kurne Faza-2, projekta kojim upravlja ruski Lukoil da bi proizveo 13 milijardi barela. Na osnovu ugovora Lukoila i Iraka kompanija dobija 1,15 dolara po barelu izvađene nafte.

17. Katar petroleum – 2,3 miliona barela dnevno

17. Katar petroleum – 2,3 miliona barela dnevno

Veliki deo proizvodnje Katar petroleuma (Qatar Petroleum) je u obliku prirodnog gasa, koji se isporučuje kao LNG širom sveta. Katar sa Iranom deli najveće gasno polje na svetu, koje se nalazi ispod Persijskog zaliva. Katar je, takođe, dom najveće američke vojne baze u regionu, koja se nalazi nedaleko od blistave prestonice Dohe.

18. Lukoil – 2,2 miliona barela dnevno

18. Lukoil – 2,2 miliona barela dnevno

Lukoil je 1991. godine osnovao bivši sovjetski ministar za naftu Vagit Alekperov, koji i dalje upravlja kompanijom i poseduje 20 odsto udela u vrednosti od oko 13 milijardi dolara. Iako je Lukoil u privatnom vlasništvu Alekperov se i dalje konsultuje sa Vladimirom Putinom. Njih dvojica 2010. godine u obilasku rafinerije Lukoil-Nizhegorodnefteorgsintez u Kstovo u regionu Nižnji Novgorod.

19. ENI – 2,2 miliona barela dnevno

19. ENI – 2,2 miliona barela dnevno

Eni je italijanski naftni šampion. Izvršni direktor Paolo Skaroni je u poslednjih nekoliko godina sa gigantima kao što su venecuelanski Pdvsa i ruski Rosnjeft sklopio zajedničke poduhvate koji predstavljaju prekretnicu za Eni. Na slici se Skaroni rukuje sa Dhija Džafarom (Dhiya Jaafar), šefom Iračke južne naftne kompanije, drugi gledano s desne strane, dok ih irački naftni ministar Husain el-Šahristani (Hussain al-Shahristani), u sredini, gleda. U Iraku Eni radi na razvoju polja Zubair.

20. Statoil – 2,1 miliona barela dnevno

20. Statoil – 2,1 miliona barela dnevno

Norveška vlada poseduje 67 odsto akcija u Statoilu. Kompanija je investirala oko 20 milijardi dolara u SAD, uključujući kupovinu kompanije Brigham eksplorejšn (Brigham Exploration), u 2011. godini, za 4,7 milijardi dolara a koja je fokusirana na istraživanje Bakena. U maju je izvršni direktor Helge Lund (L) potpisao novi zajednički poduhvat sa ruskim Rosnjeftom. Putin je ponovo bio prisutan.

21. Konako Filips– 2 miliona barela dnevno

21. Konako Filips– 2 miliona barela dnevno

Ove godine je kompanija Konako Filips (ConocoPhillips) razdvojila sve poslovanje sa preradom - Filips 66 - kako bi se fokusirala na operacije proizvodnje nafte. Možda kompanija Konako Filips nije želela svoje rafinerije ali, čudno, Delta Air Lines ih je želeo. Na slici je Trainer, postrojenje koje je Delta kupio u nadi da će umanjiti svoj račun za gorivo.

22. Petroleos de Venezuela – 1,9 miliona barela dnevno

22. Petroleos de Venezuela – 1,9 miliona barela dnevno

Petroleos de Venezuela, poznata kao Pdvsa, venecuelanska naftna kompanija izgleda da je lična kasica prasica predsednika Huga Čaveza, koji je “izgladneo” kapital kompanije da bi isplatio socijalne programe. Proizvodnja je od 1998. godine smanjena za 25 odsto.

23. Sinopek – 1,6 miliona barela dnevno

23. Sinopek – 1,6 miliona barela dnevno

Sinopec (Sinopec) je najveća kineska rafinerija. Ove godine Sinopec je potpisao sveobuhvatni zajednički poduhvat sa Devon Energy o škriljcima gasa. Predsednik Fu Chengyu je, takođe, viđen na finalu NBA lige kao gost vlasnika Oklahoma siti tandera (Oklahoma City Thunder) i izvršnog direktora Čispak enerdži (Chesapeake Energy) Aubrey McClendona.

24. Nigerijska nacionalna naftna kompanija – 1,4 miliona barela dnevno

24. Nigerijska nacionalna naftna kompanija – 1,4 miliona barela dnevno

Tokom suzbijanja korupcije u Nigerijskoj državnoj naftnoj industriji (Nigerian National Petroleum), predsedik Gudlak Džonatan (Goodluck Jonathan) je nedavno otpistio nekoliko direktora u NNPC-u. Kritičari, takođe, zahtevaju da se po pitanju koripcije ispita i ministarka za naftu Diezani Alison-Madueke, na slici, na sastanku članica OPEC u Beču.

25. Petronas – 1,4 miliona barela dnevno

25. Petronas – 1,4 miliona barela dnevno

Sedište Petronasa, malezijskog državnog naftnog giganta je u Petronas Twin Towers (vidi se u pozadini slike). Petronas je nedavno proširio svoje poslovanje u inostranstvu i u procesu je kupovine kompanije Progres enerdži (Progress Energy), kanadske gasne kompanije za 5,4 milijardu dolara.

Napomena: 2012. godine proizvodni kapacitet vlasničkog interesa, koji je izračunao Vud Mekenzi (Wood Mackenzie) odražava naftu plus energiju ekvivalentnu u prirodnom gasu.

*radni/vlasnički interes (procenat vlasništva zakupnog ugovora kojim se vlasniku dodeljuje pravo bušenja i proizvodnje nafte i gasa na određenoj zakupnoj površini. Zahteva od vlasnika da plati deo troškova bušenja i proizvodnih operacija).


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...