Južni tok kroz Republiku Srpsku

Izvor:   Srna

Izgradnju dela gasovoda Južni tok kroz Republiku Srpsku juče je podržao Vladimir Putin, predsednik Rusije. Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske će danas razgovarati o kompletiranju izgradnje gasovoda kroz Republiku Srpsku sa Aleksejem Milerom, direktorom ruskog Gasproma.

Vladimir Putin, predsednik Rusije juče je podržao izgradnju kraka gasovoda Južni tok kroz Republiku Srpsku tokom razgovora sa Miloradom Dodikom, predsednikom Republike Srpske.

Dodik i Putin su gotovo dva sata razgovarali o pitanjima vezanim za Republiku Srpsku i region, a razmenili su i mišljenja o aktuelnim pitanjima u regionu i svetu, sa posebnim akcentom na svetsku ekonomsku krizu i modalitete njenog ublažavanja.

„Imali smo priliku da razgovaramo o svim pitanjima važnim za odnose Ruske Federacije i Republike Srpske, a dominantno pitanje je bilo ulaganje firmi u oblasti energetike. Pre svega to su operacije Zarubežnjefta, pitanje naftne industrije, ispitivanje nalazišta sirove nafte i izgradnja gasovoda,“ rekao je Dodik u telefonskoj izjavi Srni.

Predsednik Srpske se tokom jučerašnjeg dana sastao se i sa rukovodiocima ruskog Gasproma, a za danas je predviđen sastanak sa direktorom ovog naftnog giganta Aleksejem Milerom, sa kojim će razgovarati o kompletiranju izgradnje gasovoda kroz Republiku Srpsku.

Dodik je sa Putinom razgovarao tokom radnog ručka kojem su prisustvovali i Nikola Gruevski, premijer Makedonije, Almazbek Atambajev, predsednik Kirgistana, Mvaki Kibaki, predsednik Kenije i ministar finansija Finske Juta Urpilainen.

Tokom susreta razgovarano je o dosadašnjim projektima ruskih kompanija u Republici Srpskoj, uključujući ulaganja u naftnu industriju Srpske, a ruski predsednik dao je punu podršku do sada realizovanim projektima.

„Imao sam priliku da pričam i sa premijerom Makedonije o važnim pitanjima naše saradnje, i neuobičajeno važan susret sa predstavnikom vlasti Kine He Gocjanom, koji je pored Putina bio uvodničar na sesiji o globalnim procesima. Obavestio sam sagovornika iz Kine o potpisanom ugovoru za podršku izgradnji termoelektrane u Stanarima kod Doboja, a razmenili smo i druge važne poruke, pa očekujem da će i na tom nivou doći do daljeg zbližavanja i razumevanja potreba Srpske. Uskoro će na prostoru Srpske počeće da deluje i Sberbanka, jedna od najvećih svetskih banaka, koja može da ponudi programe za razvoj privrede u Srpskoj,“ rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da je imao priliku da se sastane sa mnogim poslovnim ljudima koji su od ranije uključeni u određene procese u Republici Srpskoj.

Govoreći o Ekonomskom forumu, koji je juče počeo u Sankt Peterburgu, predsednik Srpske je rekao da je ovaj samit posvećen pronalaženju odgovora na aktuelne globalne izazove u ekonomiji.

„Potpuno je neizvesno kada će aktuelna kriza biti završena, što izaziva nedoumice velikih ekonomija kakve su Rusija i Kina. Monetarna politika EU i drugih zemalja čije se valute koriste kao globalna sredstva plaćanja, sudbina evra, pad ili jačanje dolara, sve su to pitanja koja ovde zauzimaju pažnju kako bi se našao odgovor na ogromne izazove koji su, pre svega, produkovani nerealnom emisijom novca koji izazivaju inflaciju, a kojim se finansiraju neke države i njihov nerealan rast. Rusija je prošle godine imala rast od 4,5 odsto, što je treći najbolji rast na globalnom nivou. U Rusiji su svesni svojih energetskih i drugih potencijala, ali je činjenica da ti potencijalni nisu neiscrpni. Odgovori na krizu moraju da budu ulaganja u realni sektor, modernizacija, tehnološki napredak. Investiranje države u ekonomiju ne daje uvek dobre rezultate i Rusija, nesumnjivo, odustaje od takvih namera, sem neophodnih mera usmerenih da zaštite ekonomiju. Na skupu u Sankt Peterburgu, sa više od 1.500 učesnika i gostiju, prisutni su i predstavnici najmoćnijih kompanija i finansijskih institucija poput Svetske banke, i političke elite,“ rekao je Dodik.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...