Smanjena proizvodnja energije u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u siječnju 2012. godine, na međugodišnjoj razini pala za 18 posto, dok je vađenje sirove nafte i prirodnog plina smanjeno za 9,8 posto, a cijene plina za industriju su među najvišima u Europi.
Ekonomski institut Zagreb i časopis Banka objavljuju petu u seriji Sektorskih analiza, koja je posvećena energetici i naftnoj industriji.
Proizvodnja energije u Hrvatskoj opada od srpnja 2011. godine. Na pad proizvodnje najviše je utjecao pad proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, koja je u siječnju 2012. godine na međugodišnjoj razini pala za 18 posto, dok je vađenje sirove nafte i prirodnog plina smanjeno za 9,8 posto.
Na takva kretanja Slavko Linić, ministar financija i vjerojatni budući član NO Ine u intervjuu za Banku kaže:
„Prioritet nam je vratiti Inu na naftna i plinska polja u Hrvatskoj. Ocijenimo li da Ina nije zainteresirana, ima jako puno onih koji jesu. Želimo u Ini razgovarati o investicijama, radnim mjestima i bogatstvu Hrvatske“.
Linić, također, upozorava da će ekonomska cijena plina u budućnosti građanima izazvati velike probleme.
Sektorske analize o energetici i naftnoj industriji još donose:
U Hrvatskoj su cijene plina za industriju među najvišima u Europi, a skuplji plin i brži rast cijena električne energije pokazuju da je domaća industrija u relativno nepovoljnijem položaju od EU, odnosno da joj skuplje cijene energenata smanjuju konkurentnost.
Električna energija, plin i ostali energenti obuhvaćaju 9,6 posto izdataka prosječnog domaćinstva, a za razliku od industrije, cijene plina i struje za kućanstva u Hrvatskoj su među najnižima u Europi.
Bruto potrošnja električne energije po stanovniku u Hrvatskoj je za 33,7 posto manja u odnosu na EU27, a potrošnja motornog benzina za 16,9 posto.
