Novi val poskupljenja goriva

Izvor:   Dnevnik.hr

Nema kraja poskupljenju goriva. Od utorka Hrvatsku čeka novo poskupljenje od 10 do 30 lipa po litri. A kako nafta vuče i sve ostalo za sobom postoji najava poskupljenja struje, prijevoza...

Od utorka Hrvatsku opet očekuje poskupljenje goriva, te se trend, koji je počeo sredinom siječnja, na žalost vozača, nastavlja.

Eurosuper 95 bi s poskupljenjem od 27 lipa trebao skočiti s 10,77 kuna na 11,04 kuna, čime bi prvi puta prešao 11 kuna što će sigurno izazvati šok kod vozača. Prošli put bila je takva situacija s eurodizelom koji je prelazio 10 kuna, ovaj puta bi i on trebao još poskupeti, s 10,18 na 10,33. Otprilike će i ostala goriva poskupljivati od 10 lipa pa do nekih 30 po litri. Jasno je da takvu situaciju diktira dvotjedni obračun, cijena nafte, tečaj dolara, ali i događaji.

Dnevnik.hr neslužbeno doznaje da hrvatska Vlada već razmišlja o ovom novom poskupljenju i pokušava naći način da barem za koju lipu rastereti građane pa pretpostavljamo da bi Vlada mogla ponovno od naftnih kompanija tražiti da dio ovog poskupljenja ukalkuliraju u svoju maržu. Isto tako, jedna naftna kompanija javila nam je da, što se tiče eurosupera 95, ipak neće ići s većom cijenom od 11 kuna, već se se najviše zadržati na cijeni od 10,99 kuna.

Hrvati i Slovenci plaćaju najskuplje gorivo, u BiH najjeftinije

„Crno zlato“ i ovaj put pokazuje svu svoju važnost. Sirova nafta diktira tempo kojim živimo pa stalna poskupljenja stručnjake ne čude.

„Nažalost me ne iznenađuje. To je trend koji je počeo prije deset, petnaest godina i bojim se da će se nastaviti“, rekao je Davor Štern, naftni stručnjak. U Europi barel nafte trenutačno košta 126 dolara, SAD-u 107. Upravo dvotjedni prosjek na mediteranskom tržištu određuje cijenu naftnih derivata u Hrvatskoj. Geopolitički kaos itekako ima utjecaja, kao i potencijalni rat SAD i Izraela protiv Irana.

„To je prostor arapsko-perzijskog zaljeva na koji Iran sam izlazi i to je prostor Kaspijskog jezera na koji, također, izlazi. U tom prostoru se nalazi negdje između 65 i 70 posto dokazanih rezervi nafte u svijetu“, rekao je Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti.

Davor Štern smatra da tržište u kut tjeraju i špekulanti. U nafti vide zaradu pa koriste situaciju povećanih tenzija, kupuju i preprodaju i tako napuhuju cijenu, iako nema industrijskog razloga za poskupljenje.

Eurodizel prešao 10, Eurosuper nadomak 11 kn

„I prije je bilo i većih ratova i većih sukoba, međutim nisu tako jako utjecali na cijene. Činjenica je da su se burze otele kontroli“, rekao je Štern. Struka se slaže, nešto će se morati učiniti. Nafta vuče i ostale probleme za sobom. „Mislim da će svijet morati u jednom trenutku odlučiti da se tome treba stati na kraj, na neki način regulirati ta glad za zaradom određenih krugova“, rekao je Štern.

„Nažalost, mnogi kroz špekulacije na tržištu i na neki drugi način zarađuju puno više nego što su ranije zarađivali i oni ne žele tu situaciju mijenjati“, rekao je Cvrtila.

Crni scenariji stranih analitičara idu do toga da bi uskoro barel nafte ,a posebno dođe li do rata između Izraela i Irana, mogli plaćati i do 200 dolara, što bi automatski značio i poskupljenje goriva.

Od sredine siječnja do danas najprovaniji eurosuper 95 poskupio je za kunu i sedam lipa. Po prosječnom spremniku od nekih 50 litara to je više oko 55 kuna, a znamo da nafta vuče i sve ostalo za sobom. Tako već imamo najavu poskupljenja struje, tu su i prijevoznici koji su, također, već najavili poskupljenja. Drugačije nije ni u drugim europskim zemljama, cijene su iste ili čak nešto više. Primjerice u Njemačkoj je litra benzina već oko 12 kuna. No, naravno, treba imati na umu i da te zemlje imaju veći standard, odnosno da njihovi građani sasvim sigurno bolje zarađuju.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...