Pun rezervoar opravdanja za skuplje gorivo

Izvor:   Politika

Skok cene goriva za 11 odsto povećava inflaciju za 0,5 procenta. – Niže akcize – jeftinije gorivo

Na pumpama Naftne industrije Srbije (NIS) gorivo je juče ponovo poskupelo za dva i po do tri dinara po litru, pa su evrodizel i evropremijum BMB 95 dostigli cenu od 149 dinara. Dizel D-2 kod NIS-a košta 141 dinar, dok se premijum BMB-95 sada toči za oko 144 dinara za litar.

Evrodizel je poskupeo za oko 2,5 dinara, BMB od 95 oktana za tri, dok je auto-gas od juče skuplji za dva dinara. Benzin i dizel su u poslednje tri nedelje na pumpama u Srbiji poskupeli čak pet puta i s jučerašnjim poskupljenjem, gorivo je u proseku skuplje za oko 15 dinara.

U NIS-u objašnjavaju da je povećanje cena goriva uslovljeno rastom cene sirove nafte na svetskim berzama, pa je tako od početka godine zabeležen rast od 15,53 odsto, ali i slabljenjem dinara u odnosu na dolar (dinar je od početka godine oslabio u odnosu na dve vodeće svetske valute za 6,65 odsto u odnosu na evro i 3,99 odsto u odnosu na američki dolar). Upoređujući cene derivata s zemljama bivše Jugoslavije, Srbija ima skuplji benzin samo od BiH, dok je evrodizel skuplji u Sloveniji i Hrvatskoj.

Upitan koliko stalno poskupljenje goriva utiče na inflaciju, Goran Nikolić, ekonomista, kaže da je statistika potvrdila da su u odnosu na prethodni mesec, potrošačke cene u februaru više za 0,8 procentnih poena. Dalji rast cena goriva, po njemu, sigurno će se odraziti na projektovanu inflaciju, ali ne u velikoj meri.

cene benzina u reigonu

– Ako gorivo poskupi za 11 odsto, koliko se procenjuje da je povećanje od početka godine, to povećava inflaciju za 0,5 odsto. Dakle, nije veliki udeo, pojašnjava on, ali se svakako odražava.

Saradnik Centra za slobodno tržište Aleksandar Stevanović kaže da stalan rast cene goriva mora biti „kvasac” za rast inflacije, samo je pitanje u kom će obimu zvaničnici hteti da priznaju za koliko je gorivo stvarno uticalo na rast cena.

Ukoliko bi htela da spreči dalji rast cena goriva, država bi morala da se odrekne akciza i poreza na gorivo, što je najizdašniji priliv para u budžet. To naročito pred izbore i u vreme kada su nam rashodi daleko veći do prihoda – neće uraditi. Realno je očekivati da cene goriva nastave da rastu, bez bilo kakve državne kontrole, zaključuje Stevanović.

Na pitanje koja je dinamika nabavke nafte i derivata i da li istog dana kada skoči cena na svetskoj berzi mora da poskupi i gorivo u Srbiji, u NIS-u odgovaraju da kupuju oko 10 tankera godišnje, kao i da po svetskim cenama nabavljuju i velike količine derivata čija je dinamika kupovine mnogo češća nego kod crnog zlata. Naročito u uslovima kada je smanjena mogućnost plovidbe Dunavom, te se koriste železnica i drumski transport. Takav uvoz podrazumeva gotovo svakodnevne utovare robe, a svaki dan sa sobom nosi i novu višu cenu. U redovnim uslovima se kupuje oko pet do 10 barži evrodizela mesečno.

Na konstataciju da se čini da se klizanje kursa koristi kao dobar izgovor za stalno poskupljenje goriva, u NIS-u objašnjavaju da makroekonomski faktori i (ne)stabilnost kursa realno utiču na poslovanje.

Kao i mnoge kompanije u Evropi, NIS je prinuđen da koriguje svoje cene u skladu s realnim tržišnim kretanjima, s tim što se prilikom korekcija vodi računa i o tome kako se ponaša konkurencija na srpskom tržištu i nastoji da ostane najkonkurentniji prodavac. Cene su i dalje na nivou proseka u zemljama u regionu.

Budući da je nedavno jedan od razloga za poskupljenje goriva bio i zaleđen Dunav, a da se posle odleđivanja cena goriva nije vratila na pređašnji nivo, u NIS-u kažu da su transportni troškovi samo jedan deo uvozne kalkulacije i da bi se promena samo ovog troška odrazila na cenu, ali pod uslovom da su svi ostali faktori (kotacijske cene i kurs) ostali neizmenjeni.

Najveći doprinos smanjenju cena goriva u ovim vanrednim okolnostima može da pruži država smanjenjem svojih zahvatanja, zaključuju u Udruženju naftnih kompanija Srbije.

Bojkot kupovine goriva

Asocijacija potrošačkih organizacija Srbije pozvala je potrošače u Srbiji da 15. marta, na Svetski dan potrošača, ne kupuju gorivo, u znak protesta što je cena derivata od početka godine porasla za 10 odsto. To znači povećanje cena od čak pet odsto mesečno, jer niko ne želi da se odrekne ogromnog dela dobiti, bilo kroz akcize i poreze, bilo kroz marže.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...