Hrvatska hoće u energetske projekte sa Azerbejdžanom
Hrvatska uvozi oko 600 milijuna eura azerbejdžanske nafte i plina, a dva milijuna eura izvozi. Predstavnici Azerbajdžana uskoro trebaju donijeti važnu odluku o novoj mreži za izvoz plina prema Europi, a u tim planovima ima mjesta i za Hrvatsku
U sklopu posjeta predsjednika Ive Josipovića Azerbejdžanu u Bakuu je juče održan Gospodarski forum na kojem je sudjelovalo tridesetak hrvatskih te 140 azerbajdžanskih tvrtki. Riječ je o kompanijama iz sektora farmaceutske, prehrambene, elektroenergetske industrije, graditeljstva, kompjutorske tehnologije, medicinske opreme, zdravstvenog turizma te strojogradnje. Forum je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Fondom za izvoz i promociju Azerbajdžana, a radu su nazočili i Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske u pratnji domaćina Ilhama Alijeva, predsjednika Azerbajdžana. O poslovnim mogućnostima raspravljalo se i na sastanku gospodarskih izaslanstava vlada dviju zemalja. Prvi potpredsjednik Vlade Radmir Čačić rekao je kako bi trebalo potaknuti raznovrsniju suradnju. Istaknuo je da je Hrvatska veliki uvoznik azerbajdžanske nafte i plina.
„S Azerbajdžanom imamo odnos beskonačno naprama ništa: 600 milijuna eura uvozimo, a dva milijuna eura izvozimo. Očito je da je taj nesrazmjer prisutan“, istaknuo je Čačić najavljujući da će u Zagreb uskoro stići azerbajdžanski ministar gospodarstva sa suradnicima, kako bi se razmotrili daljnji koraci u ekonomskim odnosima dviju zemalja. „Razmijenit ćemo u sljedećih desetak dana liste projekata s konkretnim datumima realizacije, iznosima, mogućnostima njihovih praćenja projekata, ulaska u privatizacijske procese, u zajednička ulaganja u energiju, u turizmu. Na svemu tome oni imaju relativno veliki interes posebno zato jer imaju poseban fond osnovan iz nafte da bi diverzificirali ulaganja i stabilizirali sigurnosno svoj kapital. To je sigurno za nas zanimljivo“.
Čačić je, također, najavio da će Hrvatska Azerbajdžanu ponuditi projekte hrvatskih tvrtki, posebno na sustavima pročistača voda. Glavna tema razgovora, međutim, bio je posao s prijevozom prirodnog plina. Naime, Azerbajdžan uskoro treba donijeti važnu odluku o novoj mreži za izvoz plina prema Europi, a u tim planovima ima mjesta i za Hrvatsku, rekao je, nakon susreta s hrvatskim kolegom, Ilham Alijev.
„Razgovarali smo o energetskoj suradnji između dviju zemalja. Nafta je naš glavni izvor prihoda, ali razmatrali smo i suradnju u sektoru plina. Azerbajdžan nastoji diverzificirati putove prijevoza prirodnoga plina i za nas je europsko tržište jako primamljivo“, rekao je Alijev.
Nađu li dvije strane zajednički jezik, Hrvatska bi se – uz Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku – našla na listi zemalja kojima će godišnje prolaziti deset milijardi kubičnih metara plina – iz kaspijskog bazena do europskih potrošača.
Predsjednik Ivo Josipović potvrdio je kako je zanimanje hrvatske strane za taj projekt veliko.
„Želimo produbiti suradnju, razmatrali smo moguće plinske tokove prema Europi i Hrvatska je definitivno jako zainteresirana za sudjelovanje u tim projektima“, rekao je Josipović. Predsjednik Josipović službeni posjet Azerbajdžanu završit će danas, otvaranjem hrvatskog konzulata u Bakuu, a potom i radnim ručkom s predsjednikom Vlade Arthurom Rasizadeom.
