SERGEJ KUPRYANOV: GAZPROM NIJE ZAINTERESIRAN ZA PREUZIMANJE INE I MOL-A
Gazpromov glasnogovornik Sergej Kupryanov u intervjuu za Večernji list govori o Južnom toku, odnosno mogućnosti Hrvatske da se priključi tom plinovodu koji bi trebao osigurati veću sigurnost u opskrbi plinom južne Europe, o produljenju ugovora o dobavi plina s tvrtkom Prirodni plin, ali i o cijeni tog energenta i Gazpromovim aktivnostima u regiji.
Iako se Hrvatska dugo dvoumila o participiranju u Južnom toku, Rusi nam vrata tog projekta nisu zatvorili, a Gazpromov glasnogovornik ističe kako s Hrvatskom taj ruski energetski div ima godinama dobro odnose, što vrlo cijeni.
Sergej Kupryanov
Ima li još vremena da se Hrvatska priključi plinovodu Južni tok?
–Još nisu donesene konačne odluke o svim aspektima tog projekta. Južni tok vrlo je važan u kontekstu veće energetske sigurnosti Europe i Balkana. U ovoj fazi konzorcij Južnog toka još procjenjuje različite moguće rute toga plinovoda. Studije isplativosti ulaganja trebale bi biti gotove do kraja ove godine, a konačna odluka o ruti i tehničkim detaljima temeljit će se na činjenicama koje će iznjedriti upravo te studije.
Mnogo je zemalja izrazilo želju sudjelovati u Južnom toku i ne iznenađuje što je i Hrvatska pokazala interes, uzme li se u obzir da je dobava plina preko Južnog toka namijenjena južnoeuropskim potrošačima. I potrošnja plina u Hrvatskoj, kao i u Europi, povećat će se, a Južni tok pomoći će zadovoljiti te potrebe. U budućnosti bi Hrvatska mogla iskoristiti dobivanje plina preko ogranaka Južnog toka.
Koje bi bile obveze Hrvatske pridružimo li se plinovodu Južni tok?
–Uvjeti hrvatskog participiranja u Južnom toku definirat će se u sklopu pregovora o komercijalnim ugovorima između konzorcija Južnog toka i hrvatskih kompanija. Uvjereni smo da bi svaki dogovor koji podrazumijeva hrvatsko sudjelovanje u Južnom toku bio postignut na obostrano zadovoljstvo. Južni je tok komercijalno poduprt projekt, iako je njegov cilj povećanje sigurnosti i fleksibilnosti dobave ruskog plina do europskih potrošača. Gradnjom, ali i stavljanjem u pogon Južnog toka, otvorit će nova radna mjesta. Vlade u regiji na infrastrukturne projekte gledaju kao na jednu od mjera izlaska iz trenutačne ekonomske krize, a Južni bi tok mogao biti velik izvor ulaganja u Hrvatsku.
Je li Gazprom možda zainteresiran za preuzimanje MOL-a ili Ine?
–Trenutačno Gazprom ne namjerava preuzeti vlasništvo u Ini ili MOL-u.
Kakva su vaša predviđanja o cijenama plina u budućnosti? Očekujete li njihov rast?
–Nedavno je bilo puno rasprava o budućim cijenama plina. Prema Gazpromovoj procjeni, svjetska se ekonomija oporavlja, a do 2012. godine na europskom tržištu plina izjednačit će se cijena plina iz plinovoda s cijenom plina na spot tržištu.
U našim dugoročnim ugovorima cijene su određene prema formuli dogovorenoj između prodavatelja i kupca. Ona odražava fluktuaciju cijena alternativnih goriva, uglavnom naftnih derivata. Taj mehanizam omogućava objektivno formiranje cijena i sprečava da je zloupotrebljava dobavljač, čak i onaj koji ima dominantan položaj na tržištu. Treba imati na umu da na cijenu plina koju plaća krajnji potrošač u Hrvatskoj utječe mnogo faktora, kao što su cijena naftnih derivata i porezni režim, a na koje kompanija koja proizvodi plin, poput Gazproma, nema nikakva utjecaja. Odnosno, Gazprom ne može mijenjati cijene plina u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zemlji. Štoviše, Gazprom nikada nije odgovoran za cijenu koja je ponuđena krajnjem potrošaču.
U Hrvatskoj je bilo glasina da će Gazprom ponuditi posao bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću?
–Gazprom ne komentira glasine.
