RUSKA AKCIJA ZA JUŽNI TOK
Rusija pokušava da sa što više evropskih država krene u realizaciju izgradnje gasovoda Južni tok pa ovih dana sklapa nove aranžmane sa vlastima u zemljama na budućoj trasi ovog gasovoda
Jedan od zadataka Južnog toka je da se Ukrajina "disciplinuje", rekao je ovih dana ruski premijer Vladimir Putin.
Ovaj gasovod, poslužiće, izgleda, da se pored ukrajinskih političara po pitanju ekonomske energetske saradnje sa Rusijom odrede i balkanske zemlje. Jer, dok evropske vlade, bez obzira što su njihove zemlje u EU, i što se zvanično preko Brisela zalažu za gasovod Nabuko, ne podcenjuju značaj još jednog pravca snabdevanja ruskim gasom.
Pozitivni signali na ovu Putinovu najavu stižu sa svih strana jer je vrh Kremlja krenuo u akciju da za izgradnju Južnog toka privuku što više evropskih partnera. Nije tajna da je Gazprom kompanija kojom vlast u Rusiji sprovodi energetsku politiku. Otud i situacija da o Južnom toku sa evropskim zvaničnicima pregovara lično ruski premijer.
Rusija i Austrija nameravaju da završe pripremu sporazuma o gasovodu Južni tok u najkraćem roku, izjavio je ovih dana ruski premijer Vladimir Putin nakon susreta sa austrijskim kancelarom Vernerom Fajmanom.
"Važna tema razgovora bila je energetska saradnja, uključujući i perspektive Južnog toka. Rusija i Austrija su uverene da će nova trasa imati veliki značaj za stabilno snabdevanje evropskih potrošača", rekao je Putin novinarima posle ovog susreta u Moskvi.
Putin je, kako javlja Beta otkrio da dve zemlje pripremaju specijalni sporazum o saradnji u realizaciji tog projekta.
"Mi smo se založili da rad na dokumentu bude završen u najkraćem roku", naveo je ruski premijer.
"Diversifikacija isporuka energenata povećaće stabilnost i sigurnost isporuka. To će disciplinovati i partnere, tranzitne zemlje", rekao je Putin, dodajući da se veoma nada da će Ukrajina, kao glavni tranzitni partner Rusije, ispunjavati sve ugovorne obaveze.
Čak se i Slovenija, koja se dugo nećkala, na kraju priklonila energetskoj sardnji sa Rusijom pa će predsednik slovenačke vlade Borut Pahor i ruski mu kolega Vladimir Putin u subotu u Moskvi potpisati sporazum o gradnji slovenske trase gasovoda Južni tok.
Na novinarska pitanja Lahovnik je odgovorio da je za Sloveniju strategiški važno to što je uključena u gasovod Južni tok, ali da ona podupire i druge planirane gasovode, koji treba da osiguraju više izvora i trasa snabdevanja gasom za države u Europskoj uniji, kako bi se ubuduće izbegle gasne i ostale energetske krize.
"Studijom do 2011. godine biće utvrđeno hoće li za slovensku trasu moći biti iskorišćena sadašnja trasa gasovoda slovenačkog Geoplina, domaćeg partnera ruskog Gazproma. Sporazum će se sklopiti na rok od 30 godina, a ako se gasovod ne bi počeo graditi do 1. listopada 2013. godine, sporazum bi prestao važiti", objasnio je ministar gopodarstva Mate Lahovnik.
Ni Hrvatska više ne ignoriše Ruse i gasovod Južni tok, pa ministarstvo gospodarstva neslužbeno (kako pišu hrvatski mediji) poručuje iz Zagreba Moskvi da je Hrvatska zainteresirana da Južni tok prođe i kroz njihovu zemlju. Pregovori su u toku.
"Bude li interesa, a ima takvih naznaka, spremni smo i s Hrvatskom sklopiti ugovor o uključenju u projekt gasovoda Južni tok, u kojem bi nosioci posla bili Gazprom i Plinacro", rekao je Boris Medvjedev, ministar savetnik u veleposlanstvu Ruske Federacije u Zagrebu, u utorak na predavanju "Ruska energetska politika na Balkanu", koju je organizovao mesečnik Banka. Medvjedev je pojasnio da bi se u tom slučaju izgradio još jedan krak gasovoda, koji bi se za Hrvatsku odvajao u Srbiji ili u Mađarskoj.
