RUSI „ZAOKRUŽUJU“ BALKAN U HRVATSKOJ

Kupivši Naftnu industriju Srbije, Gazprom je pokrenuo akciju za povratak imovine NIS-ovih kompanija – Naftagasa, Jugopetrola i Naftagas prometa u Hrvatskoj. Pomicanju s mrtve tačke ovog procesa, započetog 2001. godine (kada je potpisan Sporazum o sukcesiji SFRJ), mogli bi doprineti pregovori Moskve i Zagreba oko uključivanja Hrvatske u projekat Južni tok.

„Rusija i Hrvatska nameravaju da u 2010. godini potpišu sporazum kojim bi se Hrvatska priključila Južnom toku. Konsultacije su već održane, i mi smo se dogovorili da ih početkom 2010. godine nastavimo, kako bi napravili sporazum. Mi smo 'za', a i Hrvatska je veoma zainteresovana”, izjavio je juče u Moskvi Sergej Šmatko, ruski ministar za energetiku.

„Treba poći u Moskvu”

Ističući da je Aleksandar Medvedev, „potpredsednik najveće svetske plinske kompanije“, rekao da se Protokol o uključenju Hrvatske u projekat Južni tok može potpisati već u prvom kvartalu sledeće godine, hrvatski Jutarnji list „doznaje“ da bi njihova premijerka, „Jadranka Kosor tim povodom trebala poći u Moskvu“. Potom u Zagrebu očekuju posetu ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva.

„Pozdravljam uključenje Hrvatske u projekat Južni tok. Hrvatska će se priključiti odvojkom koji će krenuti u Hrvatsku ili iz Srbije ili iz Mađarske. To je još predmet dogovora ali, drago nam je što je Hrvatska shvatila važnost Južnog toka. Nadamo se da Hrvatska shvaća da treba brzo raditi, da sporazum bude spreman za potpisivanje s premijerkom Kosor“, izjavio je Aleksandar Medvedev, prema hrvatskim medijima.

Zanimljivo je da ove izjave ruskih zvaničnika stižu dan po

što je hrvatski predsednik Stipe Mesić u Moskvi razgovarao s ruskim premijerom Vladimirom Putinom. Mesić je tom prilikom rekao da je „Hrvatska propustila priliku da njezinim teritorijem ide magistralni pravac plinovoda Južnoga toka, i sada je pitanje daljnjih pregovora, u kojoj bi se mjeri još mogla priključiti“.

„Ali mi se čini da za to nema velikih izgleda. Mi smo tu raspravu propustili dok je bilo vreme”, rekao je (da li) samokritično Mesić, podsetivši da je Putin 2007. kao tadašnji predsednik Rusije, dok se pregovaralo o trasi Južnog toka, ponudio Hrvatskoj da učestvuje u projektu. To je tadašnja vlast u Zagrebu odbila.

„Izgledi da Hrvatska dobije priključak zavise o ruskoj dobroj volji, jer je Rusija svoje potrebe zadovoljila“, konstatuje Mesić koji, inače, smatra da Hrvatska u nastojanju da dobije priključak ima i prednost - obezbeđen koridor na kome je naftovod (JANAF), tako da ne mora otkupljivati zemlju.

Putin i Mesić su razgovarali i o spornim pitanjima - o tome da NIS, pa samim tim i Gazpromnjeft, odnosno, Gazprom svojim vlasništvom smatra neke nekretnine u Hrvatskoj. To Hrvatska osporava. Prema Mesićevim rečima, ruska kompanija je kupila NIS i u svoj osnovni kapital ubrojila i deo vlasništva nad hrvatskim delom naftovoda, a od Hrvatske potražuje i neke pumpe, odmarališta i neke objekte.

„Rekao sam da je to u sporu i da ćemo se o tome službeno izjasniti”, rekao je hrvatski predsednik.

Istorijat

Tokom 2001. godine, u vreme kada su države nasatale raspadom ex YU republika počinjale proces sukcesije iz NIS-a su na osnovu dokumentacije o ulaganju u izgradnju Jugoslovenskog naftovoda, koji je najpre Hrvatska preimenovala u Jadranski, pa mu potom skratila naziv u JANAF i obezbeđivanju takozvanog prvog punjenja naftom cevovoda (80.000 tona) tvrdili da im pripada 56 % naftovoda. Čelnici NIS-a tada su nezvanično komentarisali da država Srbija njima kao obeštećenje za gubitak imovine u Hrvatskoj treba da pripoji Beopetrol (kompaniju nastaloj izdvajanjem OOUR-a – INE u Srbiji uoči raspada bivše SFRJ).

Na inicijativu Upravnog odbora NIS-a Skupština akcionara ovog preduzeća je 17. aprila 2007. godine zatražila od Vlade Srbije saglasnost za pokretanje postupka povrata imovine te kompanije u Hrvatskoj. Potkrepljujući svoj zahtev u NIS-u su tada tvrdili da poseduju kompletnu dokumentaciju o vlasništvu nad imovinom koju potražuju u Hrvatskoj. Prema navodima iz NIS-a u Hrvatskoj je ostalo više od 30 benzinskih pumpi, odmarališta u Rovinju, Makarskoj, Hvaru i Braču, skladišta i poslovni prostor. Posebno je istaknuto pitanje vrednosti NIS-ovog ulaganja u Jadranski naftovod.

Tada iz NIS-a nije bila navedena tržišna vrednost imovine, već je napominjano da je tek treba proceniti. Iz NIS-a tada nisu želeli otkriti ni njenu knjigovodstvenu vrednost, uz napomenu da ona nije realna.

NIS je tada povratak imovine u Hrvatskoj tražio na osnovi Sporazuma o sukcesiji SFRJ, odnosno Aneksa G tog dokumenta, koji Hrvatsku obvezuje da poštuje sve ugovore koji su potpisani zaključno sa 31. decembrom 1990. godine . To znači da se sva raspolaganja imovinom u Hrvatskoj posle tog perioda smatraju ništavnim.

Sporazum o sukcesiji SFRJ potpisan je 29. maja 2001. godine i stupio je na snagu 3. juna 2004. godine.

Restrukturiranjem kompanije NIS je 2005. godine postao akcionarsko društvo, a u njegov osnivački ulog uneta je i imovina u Hrvatskoj. I tada su iz NIS-a komentarisali da će, iako je Aneks G Sporazuma o sukcesiji jasan, postupak povrata imovine u Hrvatskoj biti težak. Ovo pogotovo zbog toga što je u međuvremenu pravni status imovine koju potražuju u Hrvatskoj promenjen. Veći deo te imovine je prodat ili je postao vlasništvo fondova. Kao vlasnik najvećeg broja benzinskih pumpi 2007. godine se, na primer, vodila hrvatska naftna kompanija INA i njena ćerka firma Osijek Petrol.

INA – poslednji trofej Rusa na Balkanu

Pored vraćanja imovine NIS-a pod okrilje Gazproma Rusi traže i da im Zagreb omogući da preuzmu akcije koje mađarski MOL ima u INI.

„Dopusti li Kosor Putinu kupovinu MOL-ovih deonica INA-e Moskva će nam dati svoj plin i naftu,“ spekuliše komentator Jutarnjeg lista, zaključujući da se ozbiljni planovi Rusa s Hrvatskom vide i po pozivu premijera Putina Jadranki Kosor da dođe u Moskvu.

„Putin je očito jedva dočekao da ode Sanader, s kojim je godinama izbjegavao razgovarati. Pred hrvatskom je Vladom sad prilika koju ne smije propustiti. Moskva je, nakon višegodišnjeg dvoumljenja, napokon odlučila: ruske će naftne kompanije preuzeti od mađarskog MOL-a 47 posto dionica naftne kompanije INA. Nakon što su ruske tvrtke osvojile naftne industrije u Srbiji, BiH i djelomice u Sloveniji, Rusi žele zaokružiti prisustvo na prostorima bivše Jugoslavije preuzimanjem deonica INA-e. Ta iznimno važna strateška odluke Moskve ujedno će im omogućiti siguran i nesmetan izlaz na Jadran i Mediteran, i to kroz luku u Rijeci. Istodobno će, dakako, osigurati transport nafte i plina za Italiju i Austriju najkraćim, a ujedno i najsigurnijim putem,“ piše ovaj list, pozivajući se na stručnjake za svetski naftni biznis, koji su uvereni da više ništa ne može sprečiti ulazak ruskih firmi u INA-u.

Jedino se još ne zna kada će Rusi preuzeti deonice MOL-a. To, navodno, sada ponajmanje zavisi od Mađara.

Odluka je na Vladi Hrvatske, koja tu operaciju može blokirati sledećih pet godina ili pak dopustiti MOL-u da u relativno kratkom roku svoje deonice proda nekom od ruskih naftnih giganata.

Poseta Jadranke Kosor Moskvi je politički krajnje osetljiv susret. I, imovina NIS-a svakako nije jedina o kojoj će se raspravljati. Pozivajući se na diplomatske izvore Jutarnji list piše da Moskva želi razjasniti sa Zagrebom tri prioritetna pitanja. Prvo je namera ruskih firmi da kupe udeo u INI. Drugo zainteresovanost Zagreba da se uključi u projekat evropskog gasovoda Južni tok, a treći je problem vezan za ruska ulaganja u kupovinu zemljišta na ostrvu Mljetu i hotelskog kompleksa Haludovo na Krku.

U diplomatskim krugovima u Moskvi predviđaju da Putin neće dočekati Jadranku Kosor praznih ruku. Nakon višegodišnjeg ignorisanja ovih je dana Zagrebu javno poručeno iz Moskve da je Rusija, ipak, spremna sklopiti ugovor s Hrvatskom o njenom uključivanju u projekt gasovoda Južni tok. To je velik obrat u ruskoj politici prema Zagrebu jer, o toj temi Moskva do sada uopšte nije želela razgovarati sa Hrvatima.

Sanader bio kočničar

Nije tajna da su posljednjih godina hrvatsko-ruski politički i ekonomski odnosi bili na vrlo niskim granama. Moskva je bila posebno nezadovoljna odnosom bivšeg premijera Iva Sanadera prema projektu Družba Adria, koji je u potpunosti propao. Rusima se nije dopalo ni nekorektno ponašanje ex hrvatskog premijera Sanadera prema Putinu, za vreme njegove posete Zagrebu.

Nezadovoljni što se Sanaderova vlada, da ne bi pokvarila šanse za ulazak u EU i NATO, držala krajnje suzdržano i distancirano Rusi sad traže garancije od Jadranke Kosor. Pored pozitivnog rešenja za Mljet i Krk uslov su akcije MOL-a u INI ali, kako je upravo Putin rekao Mesiću, i rešavanje imovine NIS-a u Hrvatskoj.

Pozivajući se na stručne procene hrvatski mediji pišu da bi za Hrvatsku bilo neuporedivo povoljnije kada bi joj, umesto Mađara, strateški partneri u INI bili Rusi. Tako bi Hrvatska, na duži rok, osigurala nesmetano snabdevanje gasom i naftom. Zanimljivo je da se i u Hrvatskoj, kao i u Srbiji barata poprilično velikim ciframa zarade od tranzita gasa kroz Južni tok. Između 300 i 400 miliona evra očekuju Hrvati predviđajući da bi Rusi mogli skrenuti magistralnu trasu Južnog toka kroz Hrvatsku i umesto najavljenih 10 milijardi kubnih metara gasvodom transportovati čak 40 milijardi kubika gasa.

Istovremeno u Hrvatskoj bi se stvorile neophodne pretpostavke za gradnju velike plinske elektrane uz granicu s Mađarskom ili Srbijom. U odnosu na MOL najvažnija je, komentarišu Hrvati, razlika u tomu što Rusima ne bi bilo u interesu zapostaviti postrojenja za preradu nafte u Rijeci i Sisku, kao što je to bilo Mađarima. Jer, MOL već ima svoje rafinerije, pa nije želeo ulagati u modernizaciju rafinerija INE. U Zagrebu pretpostavljaju da bi Rusi podsticali razvoj luke Rijeka, koja je poslednjih dvadesetak godina ozbiljno zaostala u razvoju i koja je po kapacitetima i po prometu ostala daleko iza slovenačke luke Kopar. Kao svoj ključni argument Hrvati smatraju da je Rusima od strateške važnosti da imaju što bolji pristup Jadranu i Mediteranu.

„Zbog toga Moskvi više nije prioritet Mađarska, već Hrvatska. Strani diplomati procjenjuju da će obje strane, posebice ako se odnosi Zagreba i Moskve uravnoteže, od toga imati goleme koristi,“ piše Jutarnji list.

Šansa za Hrvatsku

“Rusi u potpunosti opskrbljuju MOL plinom i naftom i Mađari si ne mogu dopustiti nikakav spor ili sukob s Moskvom. Rusi, naime, imaju neograničene mogućnosti utjecanja na odluke Budimpešte: ne cijenom nafte i plina, nego mogućim smanjivanjem količina energenata, a Mađarska, poznato je, u potpunosti ovisi o uvozu nafte i plina iz Rusije. Na odluke MOL-a Rusi mogu utjecati, među ostalim, i prijetnjom poskupljenja troškova transporta nafte i plina u Mađarsku. Dignu li, primjerice, Rusi cijenu transporta za samo 1,5 dolara po barelu, MOL će se naći na rubu rentabilnog poslovanja. Osim toga, ruska tvrtka Surgutneftgas ima u svom vlasništvu više od 20 posto dionica MOL-a. Vrijednost tih dionica premašuje 1,36 milijardi eura, dok MOL-ov udio u INA-i iznosi oko 1,2 milijarde eura,“ piše Jutarnji list navodeći da su u fondu Sibelius, koji u svom vlasništvu ima akcije MOL-a, značajni deoničari, takođe, Rusi.

U Hrvatskoj, takođe, smatraju da Mađare muči i neizvesnost hoće li Južni tok prolaziti kroz njihovu državu. Ne budu li sarađivali s Moskvom, mogu ispasti iz kombinacije i ostati bez unosnog posla. I, tako su Mađari, koji ne žele prodati deonice INA-e, naprosto u bezizlaznoj situaciji i ne mogu se odupreti pritisku Rusa.

Bivši premijer, budući prvi čovjek Južnog toka

Pre nego što su kupili prve deonice INA-e Mađari su uveravali hrvatsku stranu da njihov udeo nikada neće preći u ruske ruke. Jutarnji listi podseća da se mađarski premijer Ferenc Gyurcsany kleo Ivi Sanaderu da do toga neće doći, kada je MOL kupovao drugu tranšu dionica. Nakon što je dao ostavku na mesto premijera Mađarske Ferenc Gyurcsany se toliko se zbližio s ruskim naftnim gigantom Gazpromom da će ga Rusi, kako tvrde u Moskvi, uskoro imenovati za šefa projekta Južni tok. Na isti način kako su Rusi kupili nekadašnjeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, koji je postao prvi čovjek plinovoda Sjeverni tok, tako su na ključno mjesto projekta Južni tok instalirali bivšeg mađarskog premijera, zaključuje Jutarnji list.