HRVATSKA I MOL JOŠ PREGOVARAJU O GASNOM BIZNISU
Pregovori predstavnika hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a oko plinskog biznisa, odnosno mogućnosti da ga preuzme hrvatska država ili da i dalje ostane u okviru INE nastaviće se iduće nedelje. Akcenti u pregovorima su na ceni gasa za domaćinstva.
Mađarsli MOL je očekivao dogovor sa hrvatskom vladom o izmenama ugovora o gasnom biznisu i i poskupljenju ovog energenta. Pregovori predstavnika Vlade Hrvatske i MOL-a o izmjenama uslova gasnom ugovoru nastavljaju se iduće nedelje, kaže predstavnik MOL-a Domokos Szollar jer na sastanku u četvrtak nisu postignuti nikakvi rezultati. Mađari koji su očekivali dogovor ostali su iznenađeni čvrstim stavom hrvatske strane o promeni uslova ugovora i poskupljenju gasa. Sporna pitanja u dogovoru oko otkupa gasnog biznisa, na koja Vlada Hrvatske ne želi pristati su cene, godina garantovanog otkupa... a povećanje rudne renteje jedna od poluga pritiska na MOL, nezvanične su informacije do kojih je došao Poslovni dnevnik.
"Pregovori se nastavljaju s ciljem rešavanja pitanja do 1. decembra 2010.", jedina je službena izjava koja se juče mogla dobiti iz MOL Grupe. Datum 1. decembar ove godine datum je do kojeg hrvatska država, prema Prvom dodatku Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju između Vlade i MOL-a, treba preuzeti plinski biznis od INE. Neslužbeno se, iz izvora bliskim pregovaračima, doznaje da predstavnici Vlade i MOL-a tokom jučerašnjih razgovora u Ministarstvu privrede nisu uspele postići konačni dogovor oko preuzimanja plinskog biznisa od strane države ili njegovom ostanka u okviru INE. Nakon dodatnih konsultacija nastavak pregovora očekuje se iduće nedelje, javlja Hina.
Iz INe su i prošle nedelje ponovili kako za INU vredi načelo po kojem se plinskim biznisom može upravljati ako je on tržišno postavljen, a to podrazumjeva i tržišnu cenu gasa za domaćinstva. Neslužbeno se doznaje kako je i na jučerašnjim pregovorima iz MOL-a poručeno da Vlada ili preuzme firmu Prirodni plin ili da ta firma i dalje ostane u okviru INe ali, pod uslovom da se odobri poskupljenje gasa za domaćinstva. Predstavnici hrvatske strane su, međutim, isticali da INA plaća puno manju rudarsku rentu za vađenje nafte i gasa od uobičajenih u Europi i da oko 65 % potrošnje Hrvatska zadovoljava domaćim gasom, čija je proizvodnja znatno jeftinija od cene uvoznog ruskog gasa.
Iako se poslednjih dana u medijima špekulira o poskupljenju od 30 pa i više procenata neslužbeno se doznaje kako bi mađarska strana mogla pristati na poskupljenje od desetak odsto. INA je i u junu ove godine od Vlade zatražila povećanje cene gasa – da gas prodaje distributerima za široku potrošnju za 10 do 12 “, odnosno za 20 lipa po kubnom metru (sa 1,7 kuna na 1,9 kuna po kubnom metru). Ali, Vlada u čijoj je nadležnosti konačna odluka o ceni gasa za tarifne kupce, odnosno domaćinstva na to nije pristala.
