Kopač: Do 5. februara odluka EZ o izuzeću gasovoda kroz Srbiju od Trećeg energetskog paketa

Jelica Putniković

Zbog ogromne složenosti projekta Energetska zajednica je prošle nedelje tražila dodatne informacije od AERS-a, čiji Savet je 1. oktobra doneo odluku o izuzeću Magistralnog gasovoda granica Bugarske – granica Mađarske od Trećeg energetskog paketa EU. „Očekujemo da nam ih AERS dostavi do 5. decembra, što znači da ćemo naše mišljenje objaviti i dostaviti AERS-u do 5 februara 2019. godine”, kaže za Balkanmagazin Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

„Postupak izuzeća nove gasne infrastrutkure, kao što je interkonektor, regulisan je Trećim energetskim paketom u Evropskoj Uniji i u Energetskoj Zajednici. Republika Srbija je prenela obaveze iz ovog „Paketa“ svojim zakonom o energetici iz 2014.godine. Ukoliko se sprovodi pravilno po proceduri, postupak je potpuno legalan i legitiman”, kaže Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice u pisanom komentaru Balkanmagazinu na odluku Saveta Agencije za energetiku Srbije (AERS), donetu 1. oktobra ove godine, da se privrednom društvu GASTRANS d.o.o. Novi Sad odobri izuzeće od obaveza primene pravila pristupa treće strane na budućem gasovodu, koji će ići kroz Republiku Srbiju i biti povezivan na bugarski i mađarski nacionalni transportni sistem.

Reč je o Magistralnom gasovodu granica Bugarske – granica Mađarske, koji će ići trasom koja je projektovana za gasovod Južni tok, a kojim, između ostalog, treba da bude transportovan ruski gas koji će kroz drugu cev Turskog toka kroz Crno more stići u Tursku, a dalje sistemom nacionalnih magistralnih gasovoda preko Bugarske, Srbije i Mađarske do potrošača u Evropi. Zahtev za izuzeće GASTRANS d.o.o. je podneo Agenciji na osnovu Zakona o energetici (član 288), kojim je u domaće zakonodavstvo prenet Treći energetski paket propisa Evropske unije o zajedničkim pravilima unutrašnjeg tržišta energije.

Odgovor gospodina Kopača Balkanmagazinu prenosimo u celini:

„Mi smo u Energeskoj zajednici imali dosada jedan takav slučaj, TAP – Trans-jadranski gasovod, koji će transportovati gas iz Azerbejdžana preko Grčke i Albanije do Italije. U Evropi postoji već pristojan broj izuzeća u elektroenergetskom i gasnom sektoru, koji je Evropska komisija odobrila (mada neke i nije), tako da postoji dobra praksa na koju se možemo osloniti kad ocenjujemo ovakav jedan veliki projekat.

Svaki takav projekat mora da dokaže niz kriterijuma, koje nacinalno regulatorno telo ocenjuje kao ispunjene, da bi dobio izuzeće. Napominjem da je potrebno da se svaki kriterijum prođe, a može se pasti i samo na jednom. Takođe, u slučaju interkonektora, potrebno je konsultovati susedne regulatore i, uopšte, postoje još neka pitanja na koje je potrebno prethodno odgovoriti pre davanja izuzeća. Budući da je u principu svako davanje izuzeća na osnovne principe Trećeg paketa, kao što su regulisani pristup treće strane prenosnoj mreži, po regulisanoj tarifi, i vlasničko razdvajanje mreže od snabdevanja i proizvodnje prirodnim gasom, ovaj postupak nužno mora da dokaže benefite zbog kojih je to opravdano učiniti. Na primer, promoter projekta (GASTRANS) mora da dokaže i da AERS to prihvati i, takođe, dokaže Sekretarijajtu da će izgradnja nove infrastrukture doneti povećanu sigurnost snabdvanja i konkurenciju u snabdevanju gasom u Srbiji (i regionu), kao i da, između ostalog, projekat ne bi mogao zatvoriti finansijsku konstrukciju bez ovog izuzeća (tj. prihodi od transporta će biti obezbeđeni van regulisane tarife, da bi ova investicija uopšte imala smisla).

Samo neke od kriterijuma vam navodim, a ima ih još.

U principu, iako je u ovom slučaju jedan od suvlasnika projekta državno preduzeće, projekat se tretira kao inicijativa privatnog lica.

Kada nacinalno regulatorno telo, odnosno, u ovom slučaju, AERS, donese odluku o izuzeću, zbog važnosti koju takva odluka ima na oblikovanje jednog tržišta u narednih bar dvadeset godina, ona se prosleđuje na evropski nivo radi dobijanja saglasnosti (U EU to je EK, u Eneretskoj Zajednici to smo mi).

Sekretariajt ima 60 dana da donese svoje mišljenje, čiji se rok produžava za još dva meseca nakon dodatnog traženja potpunih i sveobuhvatinih informacija, bilo od AERS-a bilo od samog Gastransa. Zbog ogromne složenosti projekta, mi smo tražili dodatne informacije prošle nedelje i očekujemo da ih nam AERS dostavi do 5. decembra, što znači da ćemo naše mišljenje objaviti i dostaviti AERS-u do 5 februara 2019. godine. Sekretarijat može da odobri izuzeće, da ne odobri odluku, ili da je odobri uz postavljanje određenih uslova, koji će doprinositi razvoju tržišta prirodnog gasa na relevantom tržištu (kao što smo postavili određene uslove kad smo izdali naše mišljenje za TAP).

Mi želimo da obezbedimo potpunu transparentonst u proceduri i razgovaraćemo i sa susednim regulatorima i operatorima prenosng sistema, da bismo dobili kompletnu sliku za našu ocenu, a i raspisali smo javnu konsultaciju na tu temu i dobili stavove nekoliko zainteresovanih aktera. Projekat se posmatra kao slučaj za sebe i, moram reći da je probudio interesovanje celog sveta zbog svoje ne samo tehiničke ili komercijalne dimenzije, već i geopolitičke, koja neminovno prati svaki takav gasni projekat u ovom svojevrsnom nadmetanju raznih gasovoda i LNG-jeva, koji bi doveli prirodni gas u Evropu.

Budite uvereni da će Sekretarijat ceniti projekat samo i jedino na temelju dostavljenih informacija i svoje nezavisne procene - da li su kriterijumi ispunjeni kako nalaže slovo zakona. Mi verujemo u vladavinu prava i to ćemo i ovom prilikom pokazati.“


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...