AFRIKA (NI)JE EVRO-AMERIČKA DEPONIJA

Aleksandar Manić, Atina

Mnoge afričke zemlje više ne žele staru odeću, uvezenu sa takozvanog globalnog severa, jer su posledice razorne, o čemu svojim radom svedoče članovi NEST-a iz Kenije, izložbom u Atini pod naslovom „Vratiti pošiljaocu
(ilustracija, Kenijska instalacija "Vratiti pošiljaocu", sagrađena od korišćene odeće kompresovane u bale, izložena je u atinskoj Fondaciji Stavros Nijarhos)

Kulturni centar Fondacije Stavros Niarhos (SNFCC) i Nacionalni muzej savremene umetnosti Atine (EMST) postavili su 26. aprila, na Esplanadi parka Nijarhos, veliku instalaciju "Vratiti pošiljaocu" kolektiva NEST sa sedištem u Najrobiju.

Instalacija "Vratiti pošiljaocu" sagrađena je od korišćene odeće kompresovane u bale, koje se u Keniji, na svahiliju, zovu "mitumba" i koje zauzimaju hiljade kvadratnih metara javnog, komunalnog i rekreativnog prostora. Cilj instalacije je da bude vizuelno uznemiravajuća kako bi skrenula pažnja na stvarni problem ekološkog, ekonomskog i političkog karaktera. "Vratiti pošiljaocu" odražava pravu širinu nekontrolisane potrošnje na globalnom severu i posebnih zakona koji otvoreno primoravaju kretanje nepotrebnih materijala ka globalnom jugu. Na taj način, ovaj otpad postaje posao i glavobolja manje industrijalizovanih nacija. Nenormalna količina tekstilnog otpada dolazi u Afriku i dve trećine uvezene polovne odeće potpuno je neupotrebljivo i stoga se odvozi pravo na deponije.

atina-bale-s

Cilj instalacije je da skrenula pažnju na deponovanja evro-američkog otpada u siromašne afričke zemlje

Vratiti otpad pošiljaocu
Instalacija "Vratiti pošiljaocu" bila je prošle godine izložena na "Dokumenti 15", najvećoj međunarodnoj izložbi savremene umetnosti koja se svake pete godine održava u nemačkom gradu Kaselu. "Dokumenta" predstavlja stvaraoce sa svih kontinenata čiji je rad imao značajan uticaj na savremenu umetnost.

Ovaj projekat je nastao nakon što je Fondacija Stavros Nijarhos (SNFCC) pozvala Nacionalni muzej savremene umetnosti (EMST) da podnese predlog za njihovu godišnju instalaciju na otvorenom. Umetnički direktor EMST-a, Katerina Gregu, predložila je kreaciju kenijskog kolektiva NEST sa namerom da "podigne svest o negativnim posledicama ulične i brze mode – odeće koja se kupuje, nosi malo i potom baca – i da se podigne svest o ovom problemu, konkretno u Grčkoj". Ona smatra da su ekološke posledice modne industrije pitanje o kojem treba više razgovarati, a potrošači moraju biti svesni da jeftina odeća predstavlja ne samo ekološki, već i politički problem, jer bogati Zapad nastavlja da odlaže svoj otpad na globalnom jugu i u siromašnim zemljama.
Instalaciju na Esplanadi Fondacije Nijarhos prati tematski ambijentalni zvuk snimljen na različitim pijacama polovne odeće širom Najrobija. Unutar sâme instalacije, prikazuje se dokumentarni film "Vratiti pošiljaocu – detalji o isporuci" u kome se govori o složenim prilikama vezanim za otpad od polovnog tekstilnog u Keniji i, uopšte, u Africi. U prilogu, više kenijskih stvaralaca govori o problemu otpada koji razvijene zemlje deponuju u afričke zemlje.

izlo-atina-mitumba-s

"Mitumba" je reč na svahiliju za kompresovane bale polovne odeće koje bogate zemlje "poklanjaju" Africi, jer je uništavanje tog otpada skupo

Sani Dolat, kenijski modni kreator, inače jedan od osnivača kolektiva NEST, objašnjava:

"Mi ovom instalacijom razmatramo načine na koje globalni sever krijumčari svoj otpad na globalni jug pod maskom 'polovne robe'. Kenija, na primer, dobija polovnu staru odeću od 80-ih godina, ali je kvalitet stare odeće naglo opao, posebno u poslednjih deset godina. A to je zbog visokog udela brze mode. Bale stare odeće, sve više postaju tekstilni otpad. Ako je ranije oko 70 osto odeće bilo upotrebljivo, danas je upotrebljivo najviše 40 odsto. To znači da veliki deo bala stare odeće ide pravo na deponiju i životna sredina trpi od toga". Drugi problem, po Dolatovom mišljenju je da se deo uvezene stare odeće jeftino prodaje na pijacama i mali trgovci zarađuju na tome, ali kenijske tekstilne kompanije imaju sve manje prilika da prodaju svoju robu i da nastave sa poslovanjem.

izlo-atina-dolat-s

Sani Dolat, kenijski modni kreator: "Ako je ranije oko 70 osto odeće bilo upotrebljivo, danas je upotrebljivo najviše 40 odsto. To znači da veliki deo bala stare odeće ide pravo na deponiju."

Urbana i postkolonijalna Afrika

Mnoge afričke zemlje više ne žele staru odeću, uvezenu sa takozvanog globalnog severa, jer su posledice razorne, o čemu svojim radom svedoče članovi NEST-a. Inače, kolektiv NEST je osnovan 2012. godine, u Najrobiju, i stvarao je filmska, muzička, modna i književna dela. Projekti su se bavili važnim savremenim, urbanim i postkolonijalnim pitanjima Afrike. Njihov rad se obično odvija na više platformi i mesta, uključujući akademsku zajednicu i javni prostor. Godinu dana po početku rada, kolektiv NEST je osnovao HEVA, prvi afrički poslovni fond namenjen stvaraocima, kako bi ojačao sredstva za život kreativnih preduzetnika u Istočnoj Africi. Prošle godine, kolektiv NEST je uvršten na godišnju listu "Monopol Magazina", nemačke umetničke publikacije koja bira sto najboljih kulturnih stvaralaca koji daju ključne doprinose u oblasti savremene umetnosti.

izlo-atina-naziv-s

Kolektiv NEST, osnovan 2012. godine u Najrobiju, bavi se projektima koja istražuju savremena, urbana i postkolonijalna pitanja Afrike

Atinska instalacija "Vratiti pošiljaocu" kenijskog kolektiva NEST, napravljena je od tekstila i odeće prikupljenih u Grčkoj i namenjenih recikliranju ili ponovnoj upotrebi u industriji. Izuzetno je važno što je instalacija izložena u parku Fondacije Nijarhos koju posećuju brojni Atinjani. Na taj način promoviše se umetnost koja baca kritički pogled na društvo u celini, istražujući ključna pitanja našeg vremena kao što su demokratija, upravljanje, jednakost, ekonomija, životna sredina i efekti globalizacije. Instalacija će biti izložena do 30. septembra.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...