Apel – da dolina Neretve ne bude pustinja

BM

Svetske organizacije za zaštitu prirode i ekološki osvešćeni pojedinci upozoravaju na zastrašujuće posledice projekata izgradnje hidroelektrana u istočnoj Hercegovini i južnoj Hrvatskoj: uništavanje reke Neretve, pretvaranje njene plodne doline u pustinju i na egzodus lokalnog stanovništva. (foto: delta Neretve)

Upozorenje Svetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) da bi gradnja planiranih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno HE Dubrovnik 2, HE Dabar – Gornji horizonti i HE Ombla uništila prirodni rezervat Hutovo Blato, jedan od najvećih habitata ptica selica na Balkanu, kao i da bi ozbiljno uticala na populaciju rečnih riba. U sliv i deltu Neretve, jedno od retkih močvarnih predela u Evropi prodrla bi morska voda i u potpunosti bi nestala tamošnja poljoprivredna proizvodnja.

Ovo upozorenje ponovo je aktuelizovalo slučaj Gornji horiznoti, na koji stručnjaci za zaštitu okoline već godinama upozoravaju kao na mogući izvor ekološke katastrofe u dolini Neretve, odnosno pretvaranja istočne Hercegovine u pustinju, pišu bosanski i hrvatski mediji.

„To bi drastično uticali na hidrologiju i ekologiju ove oblasti. Po zadnjim planovima iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice preusmeravala bi se ogromna količina vode, veća nego što je celi protok Neretve u Mostaru, što znači da će predloženi projekti imati drastični uticaj na hidrologiju i ekologiju područja, s pogubnim posledicama po lokalno stanovništvo, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini,” upozorava Zoran Mateljak, koordinator WWF za Bosnu i Hercegovinu.

Iz WWF-a upozoravaju kako je projekat izgradnje spomenutih hidroelektrana potrebno gledati u kontekstu šire regije, to jest cele istočne Hercegovine do Malostonskog zaliva koji, kao veliki zahvat, crpi i koristi vodu iz sliva Neretve i preusmerava je u sliv Trebišnjice. Potom se značajni delovi voda, koje iz Trebišnjice otiču u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaliva i delte Neretve, preusmeravaju na HE Dubrovnik 2.

Izgradnja elektrana bi dovela do zasoljavanja zemljišta, a u toj oblasti oko 20.000 ljudi živi od poljoprivrede, posebno od uzgoja mandarina, upozorava organizacija za zaštitu prirode

"Bez te vode, koja bi bila upotrebljena za elektrane, Neretva je osuđena na katastrofu", naglašava i direktor lokalnog poljoprivrednog preduzeća, Nebojša Jaković.

Nebojsa Jerkovic, Irma Dujmović i Zoran Mateljak - foto - Goran Stanzl-Pixell

Nebojša Jerković, Irma Dujmović i Zoran Mateljak (foto: Goran Stanzl/Pixell)

Neretva, dugačka 225 kilometara, teče kroz Bosnu i uliva se u Jadransko more na hrvatskoj obali, stvarajući deltu od oko 12.000 hektara bogatog močvarnog tla, koje je dom brojnih vrsta ptica i riba. Neretva je jedna od najvećih reka koja se uliva u Jadransko more. Neretva i Trebišnjica zajedno čine 40 odsto tekuće slatkovodne vode u Bosni i Hercegovini.

Gornji horizonti – katastrofalan projekat

Ana Musa, predsednica Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša iz Ploča u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) ističe da će posledice dovršetka projekta Gornji horizonti biti katastrofalne za Neretvu i Neretvljane “jer će Neretvi oduzimati vodu, koja joj je pripadala preko reke Bunice kod Mostara, Bregave kod Čapljine i preko Trebišnjice i Popova polja, a čiji deo od 1965. godine odlazi tunelom od Mokrog polja kod Trebinja u HE Dubrovnik 1,” piše Agencija Anadolija.

Sva ta voda, koja je prevedena, sada će završavati dvostrukim tunelom u HE Plat 2, a potom u moru.

“Crni je humor da će ušće Neretve od sada biti na Platu, iako Plat nikada nije imao vodu. Učinci zaslanjenja Neretve, što nam preti, biće najpre egzodus lokalnih ljudi, koji žive od poljoprivrede, lova i ribolova. Oduzima se životni prostor stanovništvu. Nestat će tradicionalni način života. Totalno se degradira poljoprivreda, koja je ovde glavni izvor prihoda. Zlatna dolina, koju su ljudi decenijama stvarali golim rukama, oduzimajući zemlju močvari, voljom nekih političkih faktora postaće – ne močvara, već prava pustinja,” upozorava Musa.

neretva-vocnjak

No, vlast već godinama ignoriše upozorenja stručnjaka. Štaviše, u trci za profitom vlade Republike Srpske i Hrvatske rade na dovršetku projekta. Tako su 13. jula ove godine predsednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić i prvi potpredsednik Vlade Republike Hrvatske Radimir Čaćić u Banjaluci dogovorili zajednički projekat izgradnje HE Dubrovnik 2. Planirana snaga HE Dubrovnik 2, kako je tada pojasnio Džombić, je 300 megavata (MW).hidroelektrana će biti locirana na području Dubrovnika i snabdevaće se vodom iz akumulacionog jezera HE Trebišnjica u BiH.

Pokreti za spas Neretve

Ana Musa kaže da je sporazum Čačić-Džombić sramota za Hrvatsku.

“Jedna uređena, ozbiljna i pravna država, što bi Hrvatska trebala biti, ne može sklapati sporazume samo s jednim delom BiH, bez Predsedništva i Parlamenta te države. Želim još dodati da je u Dolini Neretve formirana Građanska inicijativa Spasimo Dolinu Neretve, i da smo u nedelju 22. jula imali vrlo uspešan protest o kojem državni mediji ćute! Pored ostala tri uslova, tražimo na uvid i tekst sporazuma. Ako se Vlada Hrvatske ogluši idemo dalje u borbu. Koristićemo se svim dopuštenim sredstvima,” tvrdi Musa.

Irma Popović-Dujmović iz Sredozemnog programa Svetske organizacije za zaštitu prirode je upozorila da Hrvatska, ne brinući za opstanak i očuvanje Neretve, planom o izgradnji ovih elektranakrši osam međunarodnih konvencija o zaštititi svetskih prirodnih vrednosti. Apelujući na vlade dve zemalje da pauziraju planirane projekte, dok ne bude izrađena zajednička strateška studija o njihovom mogućem uticaju na okolinu WWF najavljuje da će se obratiti Evropskoj uniji, čiji član Hrvatska treba da postane 2013. godine. Jer, da podsetimo, misija organizacije WWF je da se zaustavi propadanje prirodne okoline na planeti, kao i da se očuva svetska bioraznolikost i promoviše smanjenje zagađenja i rasipanje potrošnje.

neretva

Reka Neretva

Publicista i novinar Enes Ratkušić iz Mostara upozorava da je reka Bregava već gotovo presušila i da se uskoro mogu očekivati i potresi.

“To što Bregave nema, međutim, samo je prvi deo problema, koji jeste kolosalan i posledica je klasičnog zločina, ne samo prema prirodi, nego i prema stanovnicima cele Hercegovine. Ono što sad treba očekivati su zemljotresi. Gornji horizonti su klasičan projekat uništavanja prirode, zarad džepova nekolicine moćnika. Mi danas živimo u svojevrsnom procepu, u kome su individualni i lobistički interesi važniji od državnih, pa čak i kosmičkih. O tome najbolje svjedoči „hrvatski primer“, koji je gotovo tragikomičan, morbidan, karpenterovski...", smatra Ratkušić, te ponovo ozbiljno upozorava: “Realizacija projekta Gornji horizonti doneće Hrvatskoj, na jednoj strani, nešto više električne energije. Istovremeno, na prostoru iste države, u delti Neretve, zbog pada njenog vodostaja, doneće katastrofu! Nije moguće da se sa ucenama, čak i kad su moćni lobiji u pitanju, ide toliko daleko.”

U najkraćem, projekat  Gornji horizonti predstavlja pokušaj sprovođenja voda iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja prema Bilećkom jezeru. Reč je, objašnjavaju stručnjaci, o pokušaju prevođenja voda iz sliva Neretve u sliv reke Trebišnjice, preko višekilometarskih gigantskih cevi.

Na akumulacijama ovih voda Elektroprivreda Republike Srpske i kompanija EFT iz Londona, vlasništvo srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, sina generala Jugoslavenske narodne armije (JNA) Ratomira Hamovića, koji se smatra najvećim trgovcem električnom energijom u regionu, žele izgraditi tri nove hidroelektrane u Republici Srpskoj i to: Nevesinje, Dabar i Bileća. U celi projekat se uključila i Republika Hrvatska i to još u vreme mandata premijera Ive Snadera. Ideju je, međutim, preuzela i Vlada Zorana Milanovića.

Nemilosrdni profiteri

Mediji su 2008. godine otkrili da su tadašnji pomoćnik ministra privrede i energetike iz Hrvatske, Željko Tomšić i predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravk bili u Banjaluci, gde su se sreli sa tadašnjim premijerom RS Miloradom Dodikom. Kako je, nakon sastanka, prenela agencija Srna, a što su hrvatski zvaničnici pokušali demantovati, “obe strane su iskazale spremnost da u narednom periodu pristupe zajedničkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte u slivu reke Trebišnjice, koje bi, vlastitim sredstvima realizovali Elektroprivreda RS i HEP.

Na tom sastanku je, takođe, dogovoreno da će Elektroprivreda Republike Srpske i HEP pripremiti svu dokumentaciju i, nakon pribavljanja mišljenja Vlade RS i Vlade Hrvatske, nastaviti planirane aktivnosti na izgradnji kapaciteta u okviru projekta Gornji horizonti i Hidroelektrane Dubrovnik 2 u mestu Palat.

Hrvatska je, po tadašnjem dogovoru, prihvatila izgradnju hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, uprkos njihovim ozbiljnim posledicama i za Hrvatsku, a za, uzvrat, bi EFT izgradio HE Dubrovnik 2 u Platu. Osim toga, na ovaj način bi se razrešila međusobna predratna dugovanja oko izgradnje Termoelektrane u Gacku, te dugovi vezani za raspodelu struje iz postojeće hidroelektrane u Platu. Zbog svega toga kompanija EFT je, svojevremeno, registrovana i u Hrvatskoj.

gornji-horizonti

Projekat Gornji horizonti je, inače, izrađen još 1965. godine i vredan je oko tri milijarde konvertibilnih maraca (KM). Planirano je da se Republika Srpska, zahvaljujući njemu, do 2015. godine pozicionira kao najveći izvoznik struje u regionu.

Dakle, dok Republika Srpska i Hrvatska grade Hercegovina se nalazi pred istinskom ekološkom bombom! Jer, ovaj projekat preti najtežim posledicama po živi svet u ovom delu Bosne i Hercegovine od njenog postanka.

Kilovati ubijaju prirodu

O tome najbolje svedoči lista posledica projekta Gornji horizonti, koju su izradili relevantni stručnjaci. To su: promjena klime, mentalna oboljenja lokalnog stanovništva, zbog potpune promene prirodne slike i druge opasnosti po ljudsko zdravlje, nestanak delova ribljeg fonda, ptičijih vrsta, biljnog rastinja, nestanak šumske divljači, uništenje prirodnog lanca ishrane, uništavanje poljoprivrednih i turističkih dobara.

Pored činjenice da je reka Bregava gotovo presušila, najočigledniji primer posledica projekta Gornji horizonti je to da su vode Jadranskog mora već došle do Čapljine u BiH i da Neretva sve više postaje slana, na šta je upozorila i Ana Musa.

WWF je jedna od najvećih svetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa oko pet miliona članova. Misija im je zaustavljanje propadanja zemljine prirodne sredine i očuvanje svetske biološke raznolikosti, kao i promocija smanjenja zagađenja i rasipne potrošnje.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...