Samovoljni eksperiment jedne privatne firme u SAD: Inekcije sumpora u stratosferu da bi se skrenuli sunčevi zraci i smanjilo zagrevanje

Prevod N.J.

“…kako jedna privatna kompanija može da otvori vrata upravljanju sunčevim zračenjem, neovlašćeno, bez praćenja životne sredine i bez procene posledica“, pita jedan francuski naučnik
(ilustracija, prikaz eksperimenta sa ubrizgavanjem sumpora u stratosferu, izvor Figaro)

Skandal? Propaganda? Ili obična provokacija? Ovo su neke od reakcija stručnjaka za klimu posle otkrića izuzetno kontroverznog eksperimenta, koji je objavio američki dvomesečnik MIT Technologi Reviev, prenosi francuski list Le Figaro. Start-up firma Make Sunsets tvrdi da je prošlog aprila poslala sumporni gas u stratosferu i to sa ciljem da smanji globalno zagrevanje. Kontroverza je povezana sa činjenicom da je ovaj eksperiment deo geoinženjerskog pristupa, odnosno procesa koji se koriste za delovanje na prirodu.

Ovaj proces teorijski je poznat već dugi niz godina. Njegov je cilj da slanjem aerosola u stratosferu reprodukuje efekat velikih vulkanskih erupcija, koje privremeno hlade globalnu klimu. Mali molekuli poslati na veoma velike visine mogli bi da „smanje zagrevanje usled efekta staklene bašte, preusmeravajući sunčevo zračenje ka svemiru“, objašnjava Danijel Džejkob (Daniel Jacob), profesor atmosferske hemije i inženjerstva životne sredine na Univerzitetu Harvard (SAD). Već je bilo pokušaja sa eksperimentima, ali ovo je prvi put da je jedno preduzeće pokušalo da kopira prirodu na ovaj način, potvrđuje Olivije Buše (Olivier Boucher), direktor istraživanja u CNRS, u Laboratoriji za dinamičku meteorologiju na Univerzitetu Sorbona.

sumpor-balonom-s

Manje od 20 grama sumpordioksida izgleda da je bilo poslato u aprilu iz Donje Kalifornije (Meksiko), koristeći dva meteorološka balona koji su eksplodirali na veoma velikoj visini, ali bez naučne kontrole

Provokacija?

„Ovo je geoinženjerski projekat koji se sastoji od postavljanja svojevrsnog ekrana u atmosferu, na veoma velikoj nadmorskoj visini, u stratosferi (više od 20 kilometara od zemlje), kaže Kati Klerbo (Cathy Clerbaux), direktorka istraživanja CNRS na Univerzitetu Sorbona. Da bi mehanizam bio efikasan i da bi čestice okružile Zemlju, moraju biti lansirane na ekvatoru tako da se rašire na obe hemisfere. Pored toga, bilo bi neophodno poslati veoma velike količine sumpor-dioksida ili čvrstih jedinjenja koja će formirati sumpornu kiselinu (koja stvara reflektujući ekran) u kontaktu sa vodenom parom. Prema onome što smo izmerili sa vulkanima, trebalo bi da bude tona, a ne nekoliko grama, što bi bio preveliki trošak. Ova najava je stoga svojevrsna provokacija.“

Ukupno, manje od 20 grama sumpordioksida izgleda da je bilo poslato u aprilu iz Donje Kalifornije (Meksiko), koristeći dva meteorološka balona koji su eksplodirali na veoma velikoj visini, ali bez naučne kontrole. Like Ajzmen (Luke Iseman), suosnivač Make Sunsets, priznao je časopisu MIT Technologi Reviev da je ovde reč o jednom eksperimentalnom obliku „geoinženjerije“. Pored toga, ova kompanija želi da prikupi sredstva, prodajući „kredite za hlađenje“ za finansiranje budućih lansiranja balona. Make Sunsets na svojoj veb stranici tvrdi da je njegov proces veoma efikasan: 1 gram sulfata ubrizganog u stratosferu mogao bi da ublaži efekat jedne tone CO2 emitovanog u atmosferu.

Katastrofalno upravljanje klimatskim akcijama

Ove brojeve osporava Olivie Buše, zbog toga što se ne uzima u obzir činjenica da bi ubrizgavanje trebalo ponavljati svake godine, dok ugljen-dioksid u atmosferi ostaje čitav vek... Kati Klerbo dodaje da je „samo erupcija vulkana Pinatubo, juna 1991. godine, uticala na smanjenje temperature tla na celoj planeti za 0,5°C u toku jedne ili dve godine”. Ubrizgavanje sumpora na velikoj nadmorskoj visini je stoga prelazna metoda i ni na koji način ne može biti dugoročno rešenje za trenutno zagrevanje.

Žan-Pjer Gatizo (Jean-Pierre  Gattuso), okeanograf i saradnik istraživač na IDDRI (francuski Institut za održivi razvoj i međunarodne odnose) žali što „ovo iskustvo pokazuje koliko je upravljanje klimatskim akcijama katastrofalno“. On se pita kako privatna kompanija može da otvori vrata upravljanju sunčevim zračenjem neovlašćeno, bez praćenja životne sredine i bez procene posledica.

Opasnost od poremećaja padavina

U stvari, Make Sunsets nije tražio odobrenje za svoj eksperiment. „Mislim da ispuštanje sumpor-dioksida u stratosferu nije u suprotnosti sa važećim propisima“, rekao je Danijel Džejkob. U nižim slojevima atmosfere, emisije ovog gasa su kontrolisane, jer je veoma iritantan za ljudsko zdravlje i može izazvati kisele kiše.

„Ako se šalje samo u atmosferu i ne na veliku nadmorsku visinu, vrlo brzo se meša, bude “ispran“ u vazduhu i formira sumpornu kiselinu, odgovornu za kisele kiše, ali tada „nema apsolutno nikakav uticaj na klimu“, kaže Kati  Klerbo.

Žan-Pjer Gatizo primećuje da „solarni geoinženjering ima za cilj samo da pokuša da smanji globalnu temperaturu planete ali uz opasnost da dođe do drugih preokreta, na primer, do poremećaja padavina“. Prema rečima profesora Danijela Džejkoba, emisije sumpor-dioksida u stratosferi takođe rizikuju da „unište ozonski omotač“. Postavlja se pitanje u kojim razmerama? Samo ozbiljne naučne studije mogu da izračunaju ovaj rizik, tvrdi Olivije Buše. Deluje da je ova vrsta studija i dalje tabu. Prošle godine, Švedska je odbila američki projekat, eksperiment Scopek, kojim se želelo da izračuna uticaj ubrizgavanja hemikalija na nadmorskoj visini većoj od 20 km.

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...