Uloga tišine u očuvanju zdravlja: Buka je preplavila ne samo zemlju već i dno okeana

Priredila N.J.

„Naša zvučna stimulacija je toliko preterana da pronalaženje nekoliko tihih trenutaka tokom dana i uživanje u njima zaista može da promeni stvari“, kažu stručnjaci
(ilustracija, Zaključeno je da je buka uporan i široko rasprostranjen problem u Evropi, gde je najmanje jedna od pet osoba stalno izložena nivoima zvuka koji se smatraju štetnim po zdravlje.)

U sve bučnijem svetu, Nju sajentist naslovnu stranu svog izdanja od 13. avgusta posvećuje prednostima tišine, tehnikama da se ona pronađe i izvuče korist od nje uprkos svemu - prenosi u pregledu medija pariski Kurie Enternasional.

“Zvučna obaveštenja na telefonu, lavež pasa, džinglovi video igrica, bušilica kod komšije, usisvač za lišće na ulici, motori koji zvižde na zeleno svetlo, sirene, itd. Svet u kome živimo nije ništa drugo do kakofonija“.

tisina-2-s

 Potpuna tišina nije neophodna da bi se smanjio stres. Potrebno je da želite da budete u tihom okruženju

„Potcenjena opasnost“ po zdravlje

Svetska zdravstvena organizacija je još 2010. smatrala da je buka „potcenjena opasnost”, odgovorna za kratkoročne i dugoročne zdravstvene probleme. Deset godina kasnije, u izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu zaključeno je da je buka uporan i široko rasprostranjen problem u Evropi, gde je najmanje jedna od pet osoba stalno izložena nivoima zvuka koji se smatraju štetnim po zdravlje.

„Dobra vest je da istraživači naporno rade na pronalaženju rešenja“, piše Nju sajentist: „Ideja je da naše okruženje učinimo manje bučnim, ali i da razumemo najkorisnije aspekte vremena provedenog u tišini“.

Mere protiv buke

Među merama koje su predložene za smanjenje jačine buke u gradovima su: polaganje premaza za smanjenje buke na putevima, kao i „barijere zelenila“ koje prigušuju zvukove.

Zabrana čistača snega stupila je na snagu ove godine u Vašingtonu, na primer, a San Francisko je primenio sistem „tihih sati“, tokom kojih prekomerna buka može biti kažnjena novčanom kaznom.

“Ali ono što je novinara najviše zanimalo bile su tehnike i metode za zadržavanje trenutaka smirenosti – kao što je „plutajući mehur“, vrsta kutije za senzornu izolaciju (u obliku velike kade), meditacija ili šetnje parkom – i istraživanje koje počinje da pokazuje njihove blagotvorne efekte“.

Blagotvorni trenuci tišine

Prve studije pokazuju, na primer, da potpuna tišina nije neophodna da bi se smanjio stres. Potrebno je da želite da budete u tihom okruženju, inače odsustvo buke može biti izvor anksioznosti kod nekih ljudi.

Pored toga, rad Erika Fajfera, istraživača sa Katoličkog univerziteta primenjenih nauka u Frajburgu u Nemačkoj, „ukazuje na opuštenije i manje stresno stanje volontera nakon sesija u gluvoj sobi ili u tihoj bašti koje traju manje od deset minuta. Zbog toga je uveren da mir u kupatilu tokom nekoliko minuta može pomoći u upravljanju fiziološkim reakcijama na naš zaglušujući svet.”

„Nema potrebe da provodite sate bez buke da biste primetili prednosti, kaže on. Verovatno je bolje imati nekoliko minuta tišine često nego dužu tišinu jednom nedeljno.” I zaključuje: „Naša zvučna stimulacija je toliko preterana da pronalaženje nekoliko tihih trenutaka tokom dana i uživanje u njima zaista može da promeni stvari“.

Bučni okeani

Buka je opšteprisutna čak i tamo gde bismo je najmanje očekivali – na dnu okeana. Američki sajt Salon prenosi rezultate studije koja kaže da se buka koju stvaraju ljudi pretvorila u nepodnošljivu kakofoniju za podvodni život.

„Nežni ritmični zvuk surfanja može da deluje umirujuće na turiste izvaljene na plaži, ali ne i na ribe koje su prinuđene da nas slušaju“, primećuje američki sajt Salon.

“Život u vodi više nema nikakve veze sa „svetom tišine“ koji je opisao Žak-Iv Kusto 1950-ih“.

“Otkako ljudi putuju okeanima na teškim brodovima ili brzim gliserima, vrše seizmička istraživanja, pecaju dinamitom, grade naftne platforme ili buše morsko dno, podvodna atmosfera se mnogo promenila. Sve ove aktivnosti izazivaju niz uznemirujućih zvukova koji se spajaju u kakofoniju štetnu za morske ekosisteme“.

To pokazuje velika studija objavljena 5. februara u časopisu Sajens koju je potpisalo 25 istraživača. Oni su pregledali više od 10.000 naučnih publikacija na ovu temu. Evo njihovog zaključka:

"Okeani su postali mnogo bučniji od kako je počela industrijska revolucija." Ova kakofonija antropogenog porekla modifikuje ponašanje određenih vrsta i „u nekim slučajevima, ugrožava njihovu sposobnost da prežive“, prenosi sajt EkoVoč. Pored toga, klimatska kriza transformiše zvukove iz izvora kao što su morski led ili oluje. „Ovi zvukovi štete morskim sisarima, ali nekoliko studija pokazuje da utiču i na ribe, beskičmenjake, morske ptice i gmizavce“, dodaje sajt specijalizovan za pitanja životne sredine.

„Zvuk omogućava morskim životinjama da međusobno komuniciraju i da se orijentišu u svom okruženju“, kaže EkoVoč. Ovo je posebno slučaj sa delfinima, ali i sa ribama koje ne vide koralne grebene već ih čuju. Poremećaj njihovog zdravog okruženja može da ih spreči da nađu svoj „dom“ i da izazove njihovu smrt.“

 

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...