Čovek kriv za nuklearnu katastrofu u Japanu

BM

Ljudski faktor je, pored cunamija, glavni krivac za havariju u japanskoj nuklearci Fukušima, navodi se u izveštaju nezavisne Komisije. Od juče reaktor tri u nuklearnom postrojenju Ohi od sedam sati ujutro ponovo proizvodi nuklearnu energiju. Ipak, od 1. jula na snazi je zakon kojim se elektroprivredna preduzeća obavezuju da koriste obnovljive izvore energije.

Nuklearni akcident u atomskoj elektrani Fukušima u Japanu prošle godine izazvao je i ljudski faktor a ne samo cunami.

U studiji Komisije koja je analizirala prošlogodišnju nuklearnu katasdtrofu navedeno je da je postrojenje Fukušima Daići bilo u stanju koje ne garantuje da može da izdrži zemljotres i cunami,“ konstatovala je nezavisna istražna komisija ističući „da je jasno da je ovaj akcident izazvao ljudski faktor“.

„Najteža svetska nuklearna nesreća od 1986. godine i eksplozije u atomskoj elektrani u Černobilju je rezultat delovanja vlade, Agencije za nuklearnu i industrijsku bezbednost i Komisije za atomsku sigurnost i Tokio Ilektrik Pauera (Tepko), koji nisu ispoštovali najosnovnije bezbednosne zahteve, pa su izneverili pravo nacije da bude bezbedna od atomskih nesreća,“ zaključuje Komisija u izveštaju, koji je predat japanskom parlamentu a prenosi Fonet.

I pored brojnih prilika da preduzmu mere regulatorna agencija i menadžment Tepka su odlagali odluke, nisu preduzeli akcije ili su donosili odluke koje su njima odgovarale, kritikuje Komisija, a prenosi AFP.

„Trebalo je da predvide i spreče katastrofu i da ublaže njene efekte efikasnim odgovorom na nju,“ navodi se u izveštaju, koji prenosi Beta.

Japanski zakon za čistu energiju

Kako bi se nadoknadio manjak proizvodnje struje u Japanu, pošto su van pogona skoro sve japanske nuklearne elektrane, od 1. jula na snazi je zakon kojim se elektroprivredna preduzeća obavezuju da koriste obnovljive izvore energije.

„Taj zakon treba da bude podrška za upotrebu obnovljive energije,“ izjavio je Jukio Edano, ministar ekonomije, trgovine i industrije.

Iako se u Japanu za sada samo 10 odsto neophodne električne energije dobija od obnovljive energije, mnogo manje u odnosu na druge države, procenjuje se da će potražnja za solarnim, fotovoltnim proizvodnim pogonima ove godine biti skoro dva puta veća nego ranije.

Za sada se nedostatak proizvodnje električne eneregije nadoknađuje većom upotrebom termoelektrana, čime se smanjuju šanse da Japan održi obećanje da do 2020. godine za 25 odsto smanji zagađenje vazduha.

U ovom trenutku se u Japanu gradi više od 100 solarnih, fotovoltnih pogona, a kompanija Tošiba planira da izgradi solarni park koji bi strujom trebalo da snabde 30.000 domaćinstava u Minamisomi kod Fukušime. Preduzeće Kjocera i kompanija Softbank će napraviti fotovoltne centrale.

„Ako nastavimo da gradimo postrojenja sa fotovoltnim pločama i da investiramo, ta energija će u sledećih 20 godina biti ne samo sigurniji izvor električne energije, nego i jeftiniji,“ rekao je Masajoši Son, generalni direktor kompanije Softbank.

Japan ponovo proizvodi nuklearnu energiju

Inače, po prvi put od nuklearne katastrofe u Fukušimi, pre 15 meseci, Japan od juče ujutru ponovo proizvodi nuklearnu energiju.

„Reaktor tri u nuklearnom postrojenju Ohi je juče, od sedam sati ujutro počeo sa proizvodnjom struje,“ saopštio je koncern Kansai Elektrik.

Ovo je prvi put posle nuklearne katastrofe da Japan pokreće nuklearni reaktor, a protiv odluke vlade da se to učini nedavno je bilo više demonstracija građana, prenosi Tanjug.

Do akcidenta u Fukušimi nuklearni reaktori pokrivali su 30 odsto potrebe električne energije u Japanu. Zbog događaja u Fukušimi svih 50 reaktora u zemlji bilo je isključeno.

Proizvodnja struje u reaktoru tri postrojenja Ohi bi, kako je najavljeno, trebalo da bude u potpunosti uspostavljena, čime se želi izbeći nedostatak električne energije u regionu oko industrijskog grada Osaka.

Kritičari upozoravaju na opasnosti u slučaju novog zemljotresa i ističu da reaktori u Fukušimi, koji su razoreni, još uvek nisu pod kontrolom.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...